Unato\u010d bombasti\u010dnim najavama i samohvali politi\u010dara, problemi hrvatskih korisnika kredita s valutnom klauzulom daleko su od rije\u0161enih. Novi prijedlog zakona ide u smjeru poni\u0161tavanja nepo\u0161tenih ugovora, ali pitanje je postoji li hrabrosti da se dosljedno provede za\u0161tita potro\u0161a\u010da na \u0161tetu banaka.<\/p>\n\n\n\n
Gotovo desetogodi\u0161nja borba nositelja kredita u \u0161vicarskim francima za pravdu ovih je dana u Hrvatskoj poprimila novu dimenziju. Naime, jedna od nekoliko udruga posve\u0107enih bici za prava potro\u0161a\u010da, Gra\u0111anska inicijativa Lex franak (GILF), nedavno je javnosti predstavila svoj prijedlog Zakona o ni\u0161tetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u \u0161vicarskim francima. GILF je u tom prijedlogu supsumirao manje-vi\u0161e sve zahtjeve du\u017enika, njih preko 125.000, kojima su banke uvalile kredite (dominantno stambene, iako je bilo i dosta autokredita) vezane uz \u0161vicarsku valutu. Prvo i osnovno iz prijedloga je to da bi \u2013 u nevjerojatnom slu\u010daju da politi\u010dari trznu na njega i pripuste ga u proceduru \u2013 svi du\u017enici bili u potpunosti obe\u0161te\u0107eni jer bi svi takvi krediti bili progla\u0161eni ni\u0161tetnima u cijelosti “jer su protivni prisilnim propisima i moralu dru\u0161tva, iz razloga \u0161to ugovaratelj kao korisnik kredita i slabija ugovorna strana u trenutku sklapanja ugovora ne zna ili ne mo\u017ee znati kolika je kona\u010dna i krajnja cijena koju pla\u0107a za kori\u0161tenje kredita”, kako pi\u0161e u jednom \u010dlanku tog zakonskog prijedloga.<\/p>\n\n\n\n
Sporni se kreditni\nproizvod, podsjetimo, sastojao od varijabilne, odnosno posve\nneregulirane i kao takve visoko manipulativne\nkamatne stope, \u0161to su bankari obilato koristili jednostrano je\npodi\u017eu\u0107i kada god im je to zatrebalo, i valutne klauzule vezane uz\nnevjerojatno volatilni \u0161vicarski franak. Jo\u0161 je sudac Trgova\u010dkog\nsuda Radovan Dobroni\u0107 u presedanskom slu\u010daju udruge Potro\u0161a\u010d\nprotiv osam banaka, odnosno Udruge Franak kao inicijatora te tu\u017ebe,\nu presudi iz 2013. zaklju\u010dio da je svih\nosam tu\u017eenih banaka ugovaralo nepo\u0161tenu i zbog toga ni\u0161tetnu\nugovornu odredbu o valutnoj klauzuli u \u0161vicarcima i isto takvu\nodredbu o promjeni kamatne stope te da, kumulativno gledano,\niz “ugovaranja valutne klauzule i promjenjive kamatne stope za\npotro\u0161a\u010de proizlazi neprihvatljivo visok rizik”. Ako su glavne\nodredbe ugovora nepo\u0161tene, \u0161to je ovdje nedvojbeno slu\u010daj, onda je\ntakav i cijeli ugovor, jedno je od osnovnih pravila obveznog prava,\nna \u0161to upu\u0107uje i evropska Direktiva o za\u0161titi potro\u0161a\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Stoga GILF-ov\nprijedlog za sve korisnike kredita u francima predvi\u0111a punu\nrestituciju, zatim naknadu \u0161tete i pripadaju\u0107e zatezne kamate te\nobustavu eventualnih ovrha. Prijedlogom su obuhva\u0107eni svi oni koji\nsu bili ili jesu korisnici spornih kredita u francima, bilo da su ga\nu me\u0111uvremenu otplatili, ili su ih konvertirali, im je kredit\njednostrano otkazan, ili su jo\u0161 uvijek u postupku otplate, ili su\npod ovrhom.<\/p>\n\n\n\n
E sad, za\u0161to bi\nbilo va\u017eno da ovakvo ili neko sli\u010dno rje\u0161enje \u2013 drugi prijedlog\nzakona o ni\u0161tetnosti ovih je dana najavljen i iz Udruge Franak \u2013\nbude usvojeno. Pa najprije zato \u0161to bi u tom slu\u010daju na ni\u0161tetnost\nsud morao paziti po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Drugo, obe\u0161te\u0107enja u\nslu\u010daju apsolutne ni\u0161tetnosti ugovora bila bi kudikamo ve\u0107a (po\nprocjenama \u010dak duplo) nego u slu\u010daju individualnih tu\u017ebi\no\u0161te\u0107enika zbog valutne klauzule i zbog \u0161pekulativnih kamata\n(prema posljednjim podacima, trenuta\u010dno je na sudu oko 30.000\ntu\u017ebi). Tre\u0107e, aktualna bi vlast prihva\u0107anjem da zakonski okon\u010da\nfrana\u010dki fijasko ne samo muku individualnog parni\u010denja zamijenila\ninstitucionalnom intervencijom, nego bi tako pomogli ovom vrlo\nproduktivnom, ali i iznurenom dijelu stanovni\u0161tva da se kona\u010dno\nizvu\u010de iz agonije duge desetlje\u0107e i pol. Jer sve \u010de\u0161\u0107e sva\u0111e i\nrazlazi izme\u0111u aktivista i izme\u0111u sada ve\u0107 nekoliko udruga\nposve\u0107enih tom pitanju jasan su znak da su ljudi premoreni i pred\npucanjem.<\/p>\n\n\n\n
I \u010detvrto, na taj\nbi na\u010din pala stigma s du\u017enika da su manje-vi\u0161e sami krivi za to\n\u0161to ih je sna\u0161lo. U samom po\u010detku slu\u010daja franak javnost je\ndominantno bila okrenuta protiv du\u017eni\u010dkih muka. Prema toj matrici,\nmi koji smo naciljani kao mogu\u0107i korisnici toksi\u010dnog kredita sami\nsmo krivi \u0161to nismo bili oprezniji, \u0161tovi\u0161e, “\u0161pekulantski”\nsmo htjeli zaraditi na ni\u017eim kamatama nego kod eurskih kredita.\nMe\u0111utim, u perifernim i poluperifernim zemljama, kakva je i\nHrvatska, osje\u0107aj personalne krivice i samoskrivljenosti prakti\u010dki\nje bio internaliziran oko svega, a posebno oko financijskih\naran\u017emana. Uostalom, bila je to jedna od onih stvari na koju su\nkreatori kreditnog proizvoda svakako ra\u010dunali. Jer dobiti kredit,\nsam si priskrbiti sredstva za stan i sam rije\u0161iti svoj stambeni\nproblem predstavljalo je dokaz vlastite vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n
Stoga smo suprug i\nja, s neskrivenim ponosom i veseljem, na\u0161oj osobnoj bankarici u\nZagreba\u010dkoj banci u uredu na prvom katu, s reprezentativnim pogledom\nna Jela\u010di\u0107 plac, negdje u kasno prolje\u0107e te 2006. godine odnijeli\njednu manju umjetni\u010dku sliku i jednu bombonijeru pride, kao znak\npa\u017enje \u0161to nam je omogu\u0107ila da se plasiramo u svijet “uspje\u0161nih\nodraslih”. To \u0161to se zapravo radilo o jednom relativno lako\ndobivom kreditu, dapa\u010de, paketu koji nam je tada bio gotovo jedini\ndostupan, u tom trenutku nismo mogli znati \u2013 sve nam je bilo\npredstavljeno kao neka premija, kao da smo posebno povla\u0161teni.\nTako\u0111er, tada nismo znali \u2013 a tada to o\u010dito nije znao ili je tu\n\u010dinjenicu minimizirao i financijski mnogo informiraniji\nBoris Lalovac koji je tako\u0111er uzeo frana\u010dki kredit \u2013 da\n\u0161vicarski novac igra ulogu svojevrsne “valute uto\u010di\u0161ta”,\nodnosno valute kojoj se u vrijeme krize utje\u010du brojni \u0161pekulanti,\nkao \u0161to se to dogodilo u kriznoj 2008. godini, kada je zbog\nmigracije kapitala u franak ovaj po\u010deo strelovito rasti, a s njime\nsu strelovito rasli i na\u0161i anuiteti…<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je tada\nmalo tko vidio jest da su stanovnici zemalja isto\u010dne Evrope o\u010dito\nbili posebno targetirani za tu vrstu kredita. Mora da smo u o\u010dima\nzapadnih bankara bili procijenjeni kao drugorazredni klijenti pa su\nnam u skladu s tim i ponu\u0111eni ovi svojevrsni subprime<\/em>\nkrediti. Bili smo takore\u0107i Crnci Evrope<\/em>. Onako kako su\nameri\u010dke financijske i kreditne ustanove desetak godina ranije\nAfroamerikancima i Hispanoamerikancima nudile visokorizi\u010dne\ndrugorazredne kredite i u tome vidjele priliku za vlastitu zaradu (a\neventualne tro\u0161kove \u0107e podmiriti ionako neki bailout<\/em>, mislio\nje tada prosje\u010dni menad\u017eer i, naravno, pogodio), tako je i\nklijentima u Isto\u010dnoj Evropi i nekim zemljama mediteranskog bazena\nbio ponu\u0111en frana\u010dki proizvod. Jednostavno su naciljali metu u vidu\nslabije kreditno sposobnih Evropljana \u2013 a takvima su napravljeni\nzbog ve\u0107ih kamata na kredite od onih u zemljama banaka-majki \u2013 i\nprodali im pri\u010du da im je to prilika \u017eivota…<\/p>\n\n\n\n Osim liberalnog\npogleda na ovaj problem, koji je prevladavao na po\u010detku, vrlo brzo\npojavilo se i njegovo razumno tuma\u010denje. Ono ka\u017ee da se uslijed,\nugrubo govore\u0107i, propasti doma\u0107e stambene i socijalne politike te\nnakon \u0161to je kratkotrajna etapa s dru\u0161tveno poticanom stanogradnjom\nokon\u010dana i nakon \u0161to su stale kampanje sa subvencioniranim\nkreditiranjima, obi\u010dni gra\u0111anin za rje\u0161enje svog stambenog\nproblema nije imao kome obratiti. Pa su se pojavili bankarski\n\u0161pekulanti.<\/p>\n\n\n\n Ako \u0107emo biti\nprecizni, pojavilo se i tre\u0107e tuma\u010denje frana\u010dke prevare. Naime,\ngrupe teoreti\u010dara zavjere, koje obi\u010dno ordiniraju po internetskim\nforumima, a koje su negdje u to vrijeme na\u0161le i svoje politi\u010dke\nzastupnike u \u017divom zidu, zavjereni\u010dkom logikom su zaklju\u010dile da\niza \u0161pekulantskog balona stoje narodne banke kao takve. Ovdje je\nkonkretno rije\u010d o \u0160vicarskoj narodnoj banci koja, prema tim\ntuma\u010denjima, nije ni\u0161ta razli\u010dita od recimo ameri\u010dkih Federalnih\nrezervi, privatiziranih i \u0161pekulantskih institucija kojima je samo\ndo toga da otmu krvavo zara\u0111eni kruh prosje\u010dnom \u010dovjeku i to\nukidanjem zlatnog standarda i uvo\u0111enjem nestabilnih i \u0161pekulantskih\nfiat valuta, \u0161to \u0107e re\u0107i dekretnog novca koji nema podlogu ni u\n\u010demu vrijednom, nego postoji samo po arbitrarnoj volji neke\npoliti\u010dke vlasti. Kada smo ve\u0107 kod centralnih banaka, HNB svoju\nregulatornu ulogu u ovom slu\u010daju doista nije odigrao: samo su u\nnekoliko navrata mlako primijetili da bi s tim tipom kreditnih linija\nmoglo biti problema jer je franak, eto, specifi\u010dna valuta.<\/p>\n\n\n\n Vratimo se sudbini\nprijedloga zakona Gra\u0111anske inicijative Lex franak. On, ukratko,\ntra\u017ei ukidanje svih kredita sa \u0161vicarskim frankom i njihovo\nresetiranje na po\u010detno stanje pa nije \u010dudo da su na njega odmah\nsko\u010dili iz Hrvatske udruge banaka. Idealna situacija za kakvu\nsuverenisti\u010dku opciju koja je spremna na valu glasova prezadu\u017eenih\ngra\u0111ana do\u0107i na vlast (kao \u0161to je to uspjelo\nOrb\u00e1nu\nu Ma\u0111arskoj). No \u0161to o\u010dekivati u Hrvatskoj, gdje se sav\nstrana\u010dki igrokaz oko suverenizma zapravo odvija unutar HDZ-a ili\nstran\u010dica pod njegovim \u0161injelom? Kako bi u HDZ-u mogli reagirati u\npredizbornoj 2020. godini, za koju je prijedlog o\u010dito ciljan? Grubo\npragmati\u010dno, kao i uvijek \u2013 najvjerojatniji je odgovor. Za razliku\nod predlaga\u010da zakona koji u preambuli svog prijedloga nagla\u0161avaju\nda su jednakost, socijalna pravda i vladavina prava me\u0111u temeljnim\nvrednotama na\u0161eg ustavnog poretka, HDZ \u0107e se radije pozabaviti\npitanjem jesu li im ti glasovi potrebni za pobjedu na izborima.\nUmjesto da riskiraju odnose s bankama zarad nehomogenih frankera,\npuno im je jednostavnije nastaviti igrati na kartu primjerice ratnih\nveterana. Eto, neki dan se pojavila vijest da je dr\u017eava dosad\notpisala \u010dak 240 milijuna duga po kreditima za ratne veterane,\nodnosno da su oni vratili tek ne\u0161to vi\u0161e od dva posto kredita.\nSuvi\u0161no je i pitati za koga \u0107e glasati ti koji nisu vratili 98\nposto posu\u0111enog.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Unato\u010d bombasti\u010dnim najavama i samohvali politi\u010dara, problemi hrvatskih korisnika kredita s valutnom klauzulom daleko su od rije\u0161enih. Novi prijedlog zakona ide u smjeru poni\u0161tavanja nepo\u0161tenih ugovora, ali pitanje je postoji li hrabrosti da se dosljedno provede za\u0161tita potro\u0161a\u010da na \u0161tetu banaka. Gotovo desetogodi\u0161nja borba nositelja kredita u \u0161vicarskim francima za pravdu ovih je dana u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28836,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[547,545],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-28835","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-hrvatska","tag-svicarski-franak","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28835","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28835"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28835\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28838,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28835\/revisions\/28838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28836"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28835"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28835"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28835"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28835"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28835"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28835"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28835"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Nepotrebni glasovi?<\/h2>\n\n\n\n