{"id":2883,"date":"2014-10-14T06:50:26","date_gmt":"2014-10-14T05:50:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2883"},"modified":"2021-02-25T11:06:05","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:05","slug":"jos-istoga-izbori-bez-izbora-u-rumunjskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2883","title":{"rendered":"\u201cJo\u0161 istoga\u201d: izbori bez izbora u Rumunjskoj"},"content":{"rendered":"

Rumunjsku za manje od tri tjedna o\u010dekuju predsjedni\u010dki izbori na kojima se susre\u0107u \u010detiri glavna kandidata: dvije \u017eene i dva mu\u0161karca. Mehanizmi kojima se trude \u0161to vi\u0161e me\u0111usobno nalikovati ili razlikovati uglavnom se svode na uobi\u010dajene argumente o mjerama \u0161tednje. Njihov je glavni adresat srednja klasa \u010diji su pripadnici ujedno i najvjerniji glasa\u010di. <\/strong><\/p>\n

Danas je uobi\u010dajeno da se ljudi \u017eale kako nemaju za koga glasati. Nijedan se kandidat ne razlikuje pretjerano od drugoga ili, ako kakva razlika me\u0111u njima ipak postoji, obi\u010dno se radi o izboru izme\u0111u manjeg i ve\u0107eg zla. Ma koliko uobi\u010dajene, ove tu\u017ealjke nikad nisu bile bli\u017ee istini doli u slu\u010daju rumunjskih predsjedni\u010dkih izbora koji bi se trebali odr\u017eati 2. studenog ove godine. Rumunje se poziva da biraju izme\u0111u vrlo sli\u010dnih kandidata, da naprave izbor ondje gdje izbora zapravo nema.<\/p>\n

Izbora nema ne samo iz standardnih razloga: zato \u0161to su svi kandidati neoliberali u raznim oblicima, nego i zato \u0161to nitko od njih ne nudi pravu alternativu politici sada\u0161njeg rumunjskog predsjednika Traiana B\u0103sescua \u010dija se desetogodi\u0161nja vladavina uskoro primi\u010de kraju. Glavni predsjedni\u010dki kandidati obe\u0107avaju \u201cjo\u0161 istoga\u201d: nastavak B\u0103sescuove politike, no bez njegovih osobnih ludosti i idiosinkrazija.<\/p>\n

B\u0103sescu je izabran za predsjednika 2004. na temelju jasno definirane neoliberalne i antikomunisti\u010dke agende: obe\u0107ao je jedinstvenu poreznu stopu od 16%, i borbu protiv \u201ckomunisti\u010dkih aparat\u010dika\u201d odgovornih za ra\u0161irenu korupciju, siroma\u0161tvo i nazadnost rumunjskog dru\u0161tva. Antikorupcijski i antikomunisti\u010dki ciljevi bili su ujedno u skladu s pritiscima Europske unije koji su prethodili rumunjskom pridru\u017eivanju Uniji 2007., tako da se Basescu mogao pretvarati da je odani Europejac i modernizator rumunjskog dru\u0161tva. No, kao i obi\u010dno u postkomunisti\u010dkoj isto\u010dnoj Europi, iza antikorupcijskih i antikomunisti\u010dkih slogana vreba neoliberalna sablast: slabljenje dr\u017eave, pogotovo socijalnih slu\u017ebi i privatizacija najvrednije imovine. Neoliberalni program je uspio utoliko \u0161to je imao podr\u0161ku novope\u010dene postkomunisti\u010dke srednje klase, \u017eeljne ispunjenja tranzicijskog sna. Jasno, takva surova ekonomska politika dovela je do pove\u0107anja siroma\u0161tva ni\u017eih klasa i dodatnog rasta nejednakosti me\u0111u razli\u010ditim dru\u0161tvenim slojevima. Surovost neoliberalne politike potaknula je velike migracije rumunjskih radnika u potrazi za poslom prema ekonomijama \u0160panjolske i Italije. Migracije su u Rumunjskoj smanjile socijalne tenzije, dok su redovne mjese\u010dne doznake iz inozemstva pomogle prikriti \u010dinjenicu da je ekonomski bum nastao u periodu izme\u0111u 2004. i 2008. rezultat pove\u0107ane zadu\u017eenosti, a ne profitabilnosti.<\/p>\n

Po\u010deci politike mjera \u0161tednje<\/strong><\/p>\n

Predsjednik B\u0103sescu i vlada su se na\u0161li u fokusu javnosti kad je 2008.\/2009. u Rumunjskoj kao i diljem svijeta, puknuo mjehur prenapuhanog ekonomskog rasta. Pri\u010da o mjerama \u0161tednje koja je odjekivala \u010ditavom Europom, ponosno je ponavljana i u Rumunjskoj. Paradoksalno, iako je kriza imala sustavne uzroke financijske i spekulativne prirode, \u0161to je priznao sam B\u0103sescu u nekim od svojih govora, predsjednik je svejedno za krizu okrivio neu\u010dinkovitu i rasipnu dr\u017eavnu potro\u0161nju. Recept za rje\u0161enje krize stoga je bilo \u201cjo\u0161 istoga\u201d kao i prije: jo\u0161 privatizacije dr\u017eavnog vlasni\u0161tva, jo\u0161 mjera \u0161tednje, jo\u0161 ka\u017enjavanja siroma\u0161nih. Dr\u017eavna potro\u0161nja ostala je dobra samo za spa\u0161avanje banaka.<\/p>\n

Budu\u0107i da su u\u010dinci krize po\u010deli nagrizati njegovu popularnost, B\u0103sescu je 2009. umalo izgubio izbore. Usprkos optu\u017ebama za izbornu kra\u0111u, te prednosti od jedva pola posto, B\u0103sescu je ipak odnio pobjedu. Nakon reizbora na mjesto predsjednika, B\u0103sescu se u koordinaciji s vladom posvetio provedbi mjera \u0161tednje koje su bile me\u0111u najbrutalnijima u Europi i koje su uklju\u010divale 25 postotno rezanje dr\u017eavnih pla\u0107a, radikalnu izmjenu zakona o radu nau\u0161trb radnika i drasti\u010dno ograni\u010denje dr\u017eavne potro\u0161nje \u0161to je dovelo do zatvaranja stotina bolnica i \u0161kola, kao i gubitka socijalnih davanja za tisu\u0107e pripadnika ugro\u017eenih socijalnih skupina. Prema dokumentima koji su nedavno objavljeni, mjere \u0161tednje koje je B\u0103secesu provodio bile su stro\u017ee \u010dak i od zahtjeva MMF-a. Ba\u0161 kao i Ceau\u0219escu tridesetak godina ranije,\u00a0B\u0103sescu se upustio u specifi\u010dni tip programe \u0161tednje. Takva je politika o\u010dekivano dovela do sve ve\u0107eg socijalnog nezadovoljstva koje je u sije\u010dnju i velja\u010di 2012. kulminiralo prosvjedima na ulicama Bukure\u0161ta i drugih ve\u0107ih rumunjskih gradova. No\u0161ena uspjehom prosvjeda, socijaldemokratska oporba pod vodstvom Victora Ponte, uspjela je do\u0107i na vlast u lipnju 2012. igrav\u0161i pritom na kartu protivljenja mjerama \u0161tednje. Time je B\u0103sescu, izgubiv\u0161i podr\u0161ku vlade, ostao politi\u010dki izoliran. To me\u0111utim nije zna\u010dilo i da je njegov program reformi zavr\u0161io.<\/p>\n

Dapa\u010de, \u010dinilo se da i premijer Victor Ponta nudi \u201cjo\u0161 istoga\u201d. On je dodu\u0161e provodio male i uglavnom nedosljedne promjene oblika mjera \u0161tednje, no u biti je nastavio favorizirati kapital u odnosu na rad. Iako su pla\u0107e i mirovine vra\u0107ene na razinu od prije rezova i premda su obnovljene neke socijalne usluge koje su mjerama \u0161tednje bile dokinute, vlada je i dalje pod\u010dinjavala rad daju\u0107i prednost potrebama krupnog kapitala. Stopa PDV-a ostala je na na kriznoj stopi, usprkos obe\u0107anjima o njezinom sni\u017eavanju, a uvedeni su i novi porezi, sve da bi se zadr\u017eala jedinstvena porezna stopa od 16%. Vlada je nedavno snizila socijalna davanja poduze\u0107a za 5%, dodatno re\u017eu\u0107i ionako uru\u0161eni javni sektor.<\/p>\n

Protukandidati s istom agendom<\/strong><\/p>\n

Victor Ponta je favorit na predstoje\u0107im predsjedni\u010dkim izborima. Posljednje \u010detiri godine on je bio vode\u0107a figura otpora B\u0103sescuovoj politici. Me\u0111utim, Ponta je, sadr\u017eajno ali i stilom, \u010dini se, najvjerojatniji nastavlja\u010d politike koju je provodio B\u0103sescu. Kao vo\u0111a Socijaldemokratske stranke odavno je napustio sve poveznice s Blairovom verzijom socijaldemokracije koju je stranka promicala u danima slave, u periodu izme\u0111u 2000. i 2004. Ponta je ne tako davno ponosno izjavio kako \u017eeli biti \u201cpoduzetni\u0161tvu najnaklonjeniji premijer u Europi\u201d. Pro\u0161le godine i tijekom aktualne kampanje neprestano je skretao udesno, ne samo u ekonomskom smislu, ve\u0107 i politi\u010dki i ideolo\u0161ki. Slogan njegove kampanje je \u201cponosan \u0161to sam Rumunj\u201d, a na to se nadovezuje i ponosno isticanje pravoslavlja. U nastojanju da pridobije glasove klasa koje su B\u0103usecuevim mjerama \u0161tednje najpogo\u0111enije, Ponta se ne ustru\u010dava igrati na kartu populizma i nacionalizma. Posljednji potezi koje je povukao dok je bio na funkciji premijera ciljali su ka osiguravanju potpore gradona\u010delnik\u00e2 omogu\u0107uju\u0107i im da sitnim darovima i dodatnim pogodnostima \u201ckupe glasove\u201d siroma\u0161nih glasa\u010da. Istodobno je njegova vanjskopoliti\u010dka odanost nerazlu\u010diva od one njegovog protivnika B\u0103sescua: Ponta je tako\u0111er podlo\u017ean ameri\u010dkim interesima u regiji. Zala\u017ee se za fracking<\/em> (hidrauli\u010dko bu\u0161enje) i eksploataciju plina iz \u0161kriljca koje bi provodile ameri\u010dke tvrtke i slu\u017ei interesima akumulacije krupnog kapitala koji posluje u Rumunjskoj. Iako se predstavlja kao ultimativni B\u0103sescuov neprijatelj i jedina alternativa njegovoj vlasti, Ponta ne nudi ni\u0161ta osim jo\u0161 istoga, premda s vlastitim populisti\u010dkim repertoarom.<\/p>\n

Pontin glavni rival u izbornoj utrci je gradona\u010delnik grada Sibiua Klaus Johannis. Sibiu je mali transilvanijski grad koji je 2007. bio izabran za jednog od europskih gradova kulture. To je gradu donijelo svje\u017ei priljev novaca koje je gradona\u010delnik na odu\u0161evljenje srednje klase usmjerio ka obnovi povijesnog dijela grada. Srednja klasa priznala je tako Sibiu kao \u201cpravi\u201d europski grad. Dok su drugi dijelovi grada ostali nerazvijeni, a siroma\u0161niji stanovnici bili dodatno dru\u0161tveno marginalizirani, popularnost gradona\u010delnika Johannisa je narasla. Njema\u010dko ime i porijeklo u kombinaciji s uspje\u0161nim politi\u010dkim nastupom osigurali su mu gotovo kultni status: postao je nekom vrstom mesijanskog politi\u010dara sposobnog izvesti Rumunjsku iz bijede. Kao \u010dlan Nacionalne liberalne stranke koja je na vlast stupila 2012. u koaliciji sa socijaldemokratima, Johannis se u vi\u0161e navrata spominjao kao mogu\u0107i ministar ili \u010dak premijer. Ustvari, Pontino odbijanje da imenuje Johannisa zamjenikom premijera dovelo je do raspada spomenute koalicije i kasnije do sva\u0111e Ponte i Johannisa prilikom izbornog su\u010deljavanja.<\/p>\n

Stilski je Johannis zaista su\u0161ta suprotnost Traiana B\u0103sescua: blagog glasa i koncizan, trezven i izravan, gradona\u010delnik Sibiua u velikom je kontrastu sa stereotipnim imid\u017eom rumunjskih politi\u010dara. No politi\u010dki im ne mo\u017ee biti sli\u010dniji. Ponosno se opisuju\u0107i kao desni\u010dar, Johannis obe\u0107aje da \u0107e uspjeh koji je ostvario sa Sibiusom prenijeti na cijelu Rumunjsku. Ukratko, on \u0107e udovoljavati potrebama srednje klase nau\u0161trb siroma\u0161nih smanjuju\u0107i \u201cnepotrebnu\u201d dr\u017eavnu potro\u0161nju i usmjeravaju\u0107i ulaganja prema biznisu. Zala\u017ee se za iste ameri\u010dke interese i tako\u0111er podr\u017eava fracking<\/em> podre\u0111uju\u0107i se poslovnim interesima Europske unije. Zvu\u010di poznato?<\/p>\n

Dvije kandidatkinje sli\u010dnog politi\u010dkog puta<\/strong><\/p>\n

U sjeni ovih dvaju glavnih kandidata, koji \u0107e se najvjerojatnije suo\u010diti u odlu\u010duju\u0107em drugom krugu predvi\u0111enom za 16. studenog, nalaze se dvije kandidatkinje, koje obje duguju svoje politi\u010dke karijere predsjedniku B\u0103sescuu. Monica Macovei, biv\u0161a tu\u017eiteljica i odvjetnica za ljudska prava, postala je ministricom pravosu\u0111a \u010dim je Traian B\u0103sescu 2004. stupio na vlast. S tog je polo\u017eaja imala priliku implementirati \u017eestok antikorupcijski plan koji je postao za\u0161titni znak B\u0103sescuove vladavine. Odnosi me\u0111u njima su s vremenom zahladili do razine gor\u010dine i rivalstva. Usprkos tome, Macovei bi rado unov\u010dila svoj imid\u017e politi\u010darke koja se bori protiv korupcije, stoga se njezina predsjedni\u010dka kampanja temelji na antikorupciji. Ostatak njezinog predsjedni\u010dkog programa kopija je B\u0103sescuova, podebljana zaista agresivnom libertarijanskom retorikom. Na primjer, za Macoveijevu, dr\u017eava je glavni izvor korupcije i utoliko je borba protiv korupcije zapravo borba protiv dr\u017eave. S obzirom na program i osobna stremljenja ona je najvjerojatnija nasljedica B\u0103sescuove politike.<\/p>\n

Me\u0111utim, kandidatkinja koja je imenovana slu\u017ebenom ba\u0161tinicom B\u0103sescuova politi\u010dkog naslje\u0111a je Elena Udrea, biv\u0161a B\u0103sescuova pomo\u0107nica i ministrica turizma. Godinama je Udrea bila jedna od predsjedniku najbli\u017eih suradnica i njegova osoba od povjerenja. Osobno vrlo odana predsjedniku, slagala se i s njegovom politikom i politi\u010dkom vizijom. U njezinom je slu\u010daju \u201cjo\u0161 istoga\u201d i eksplicitno izra\u017eeno. To je ujedno i njezino obe\u0107anje bira\u010dima: nastaviti s programom s kojim je zapo\u010deo Traian B\u0103sescu. No njena politi\u010dka uloga nije da ostvari pobjedu na ovim izborima; ona za to gotovo da i nema \u0161anse. Njena je uloga da pripremi teren za ponovni ulazak Traiana B\u0103sescua u strana\u010dku politiku nakon \u0161to mu istekne predsjedni\u010dki mandat. Udrea je \u0161efica Stranke narodnog pokreta, osnovane nedavno uz predsjednikov blagoslov i pomo\u0107. Jasan cilj stranke je pobjeda na parlamentarnim izborima 2016. na kojima bi B\u0103sescu igrao aktivnu ulogu, \u0161to bi ga u kona\u010dnici moglo dovesti do premijerske funkcije.<\/p>\n

U Udreinoj kampanji zasad iznena\u0111uje \u0161to se, usprkos hvalisanju oko nastavljanja B\u0103sescuove politike, ipak primje\u0107uje osjetna promjena u pristupu. Dok se B\u0103sescu obra\u0107ao relativno imu\u0107noj srednjoj klasi, Udrea sve vi\u0161e apelira i na osiroma\u0161ene umirovljenike i mlade lumpen<\/em> stanovnike srednje velikih rumunjskih gradova. Njezin je diskurs sve vi\u0161e populisti\u010dki, nagla\u0161ava potrebu za sna\u017enim doma\u0107im kapitalom i autenti\u010dnim rumunjskim vrijednostima. Naposljetku, njezin diskurs ne razlikuje se mnogo od onoga Marine Le Pen u Francuskoj.<\/p>\n

Paradoksalno bi na kraju moglo ispasti da se, dok svi trenutni kandidati obe\u0107aju politiku \u201cjo\u0161 istoga\u201d koju je progurao predsjednik B\u0103sescu, on sam priprema za radikalno skretanje prema istoj vrsti populizma koja je danas tako moderna u Europi. \u010cini se da bi na koncu Rumunji ipak mogli dobiti mogu\u0107nost izbora.<\/p>\n

S engleskog prevela: Mirna \u0160imat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas je uobi\u010dajeno da se ljudi \u017eale kako nemaju za koga glasati. Nijedan se kandidat ne razlikuje pretjerano od drugoga ili, ako kakva razlika me\u0111u njima ipak postoji, obi\u010dno se radi o izboru izme\u0111u manjeg i ve\u0107eg zla…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2890,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,12],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-2883","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-izbori","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2883"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2883\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3043,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2883\/revisions\/3043"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2883"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2883"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2883"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2883"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}