{"id":28776,"date":"2019-08-30T07:14:39","date_gmt":"2019-08-30T06:14:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28776"},"modified":"2019-09-02T08:41:24","modified_gmt":"2019-09-02T07:41:24","slug":"inventura-medijskog-ljeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28776","title":{"rendered":"Inventura medijskog ljeta"},"content":{"rendered":"\n

Korupcija, turizam, nasilje, Srbi, taksisti: niz je fenomena zbog kojih je navodno u hrvatskom medijskom prostoru ovog ljeta izostala “sezona kiselih krastavaca”. Ili sezona traje cijelu godinu?<\/p>\n\n\n\n

Bez velikog me\u0111unarodnog nogometnog natjecanja i bez niza ve\u0107ih po\u017eara, doma\u0107a medijska ljetna sezona sadr\u017eajno je bila neobi\u010dno, smisleno plodna. Na trenutke se gotovo mogao ste\u0107i i dojam publike u ne\u0161to tradicionalnijem smislu rije\u010di \u2014 \u010dak, recimo, i iz hiperlokalne potro\u0161a\u010dke perspektive dva-tri kvadratna kilometra tre\u0161njeva\u010dkog betona, zahvaljuju\u0107i seriji \u010ditateljskih sudara s identi\u010dnom hijerarhijom prioriteta na naslovnicama tiskanih izdanja i rasporedom pravokutnih jedinica na zaslonima ve\u0107eg ili manjeg tipa. Dojam da je fizi\u010dka lokacija kao jedan od uvjeta participacije u \u017eivotu zajednice ili onog \u0161to je od nje ostalo ostavljena debelo po strani.<\/p>\n\n\n\n

Otprilike, javna sfera kakva je nekad bila, dodu\u0161e u nategnutoj virtualnoj verziji. Posrijedi, naravno, ba\u0161 i nije iznimka, barem ne ne\u0161to \u0161to se strukturno ne bi moglo registrirati i u nekim drugim, kra\u0107im vremenskim presjecima medijske kalendarske godine. Me\u0111utim, ono \u0161to jest bilo specifi\u010dno je osje\u0107aj maksimalno su\u017eene uredni\u010dke perspektive i du\u017eeg trajanja. Dru\u0161tvena stvarnost uredni\u010dki posao vrijedno je obavljala sama, vi\u0161e-manje sve je doista bilo va\u017eno, pravo potro\u0161a\u010dkog izbora suspendirano je u praksi stjecajem okolnosti i svi smo, ako smo ne\u0161to \u017eeljeli \u010ditati, \u010ditali isto. <\/p>\n\n\n\n

Povijesna pozadina<\/h2>\n\n\n\n

Koncept je, ina\u010de, devetnaestostoljetnog porijekla. Tijekom ljetnih mjeseci Capitol Hill je prazan, europske vlade koriste pravo na godi\u0161nji odmor, a novinske stupce rezervirane za izvje\u0161tavanje o dnevnoj politici valjalo je ispuniti drugim vrstama sadr\u017eaja koje su, prema dobrim starim gra\u0111anskim kriterijima, vrednovane kao trivijalne i brzo potro\u0161ive. Terminolo\u0161ki, u Velikoj Britaniji razdoblje praznog medijskog ljetnog hoda pokriva sintagma \u201csilly season\u201d, u SAD-u formulacija je profesionalnija, \u201cslow news season\u201d, dok je u krajevima \u010dije su industrijske povijesti ne\u0161to siroma\u0161nije djelatna agrikulturna metafora o \u201csezoni kiselih krastavaca\u201d. U vremenima prije naricanja baumanovskog tipa o teku\u0107em novinarstvu, obujam novinarskog posla, drugim rije\u010dima, tijekom ljetnih mjeseci bilo je mogu\u0107e jednostavno i to\u010dno prepoznati kao manji. I dok god se novinarska praksa u klasi\u010dnom modernom smislu shva\u0107ala kao dru\u0161tveno ljepilo razvijenih demokratskih zajednica, sa zada\u0107om upu\u0107enog izvje\u0161tavanja o radu i nadgledanju rada institucionalnih, demokratskih i industrijskih pogona, zatvorenih tijekom srpnja i kolovoza, novinarstvo zvjezdanog ili meteorolo\u0161kog usmjerenja nalazilo se pri ruci kao objektivno privremeno rje\u0161enje. <\/p>\n\n\n\n

Oslanjanje na takav model u inventuri jo\u0161 uvijek teku\u0107e doma\u0107e ljetne proizvodnje vijesti pokazuje se nakon du\u017eeg vremena kao ne osobito adekvatno. Stvari su zapravo jo\u0161 bolje \u2014 kada je u pitanju \u201c\u017eutilo\u201d, bilanca je porazna, ponuda je bila prili\u010dno siroma\u0161na, toliko oskudna da je jedva uspjela zadovoljiti i najskromnije \u010ditateljske apetite. Doista, \u0161to prema intrinzi\u010dnim \u017eanrovskim kriterijima vrijedno spomena, osim dobrodo\u0161log podsjetnika Ecije Ivu\u0161i\u0107 <\/a>da se o teoriji suvremene romanti\u010dne ljubavi s vremena na vrijeme jo\u0161 jednom isplati razmisliti iz klasne perspektive, ostaje nakon svejedno intenzivne dvomjese\u010dne produkcije? Ni\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Ali zato je sezona \u017eestoko otvorena na institucionalnom planu. Osmog srpnja Lovro Ku\u0161\u0107evi\u0107 podnio je ostavku na du\u017enost ministra uprave i politi\u010dkog tajnika HDZ-a. Desetak dana kasnije odra\u0111ena je rekonstrukcija vlade \u2014 Marija Pej\u010dinovi\u0107 Buri\u0107, Goran Mari\u0107, Tomislav Tolu\u0161i\u0107, Gabrijela \u017dalac i Nada Murgani\u0107 zamijenjeni su novom ministarskom petorkom, dok je Marko Pavi\u0107 zahvaljuju\u0107i horizontalnoj rotaciji ostao na terenu. <\/p>\n\n\n\n

Dinamiku izvje\u0161tavanja iz sfere visoke politike udarali su drugim dijelom i nadolaze\u0107i predsjedni\u010dki izbori, u \u010demu se na trenutke mogla prepoznati i doza svje\u017eine. S obzirom na osobne profesionalne povijesti, nije \u010dudno da je najvi\u0161e prostora posve\u0107eno mudrostima iz predizbornih radionica aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i biv\u0161eg premijera Zorana Milanovi\u0107a. Kao tre\u0107i najja\u010di kandidat, Miroslav \u0160koro u srednjestruja\u0161ke medije ulazio je uglavnom zaobilaznim putem, s jo\u0161 ve\u0107om dozom nesuvislosti, preko statusa objavljivanih na slu\u017ebenoj Facebook stranici. Jedan od analiti\u010dki najzanimljivijih trenutaka \u0160korine predsjedni\u010dke kampanje tako je zapravo bilo glazbeno obilje\u017eavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja \u2014 ve\u010der prije, Marko Perkovi\u0107 Thompson u Splitu, \u0160koro u Trilju, u kombinaciji jedan od rijetkih izravnih uvida u politi\u010dku ekonomiju doma\u0107eg popa. Na kraju se u cijeloj pri\u010di pojavio i Dejan Kova\u010d, \u201cekonomist s Princetona\u201d, gostoljubivo pripu\u0161ten na stranice perjanica medijske proizvodnje liberalne slike svijeta, gdje je svoju predsjedni\u010dku kandidaturu predstavio formulacijom koja zvu\u010di poput nekakvog marksisti\u010dkog vica. Naime, krajnje je vrijeme da se kona\u010dno razra\u010dunamo s korupcijom o kojoj se do sada razmi\u0161ljalo samo apstraktno (\u0161to je to\u010dno), dok se jedino mogu\u0107e rje\u0161enje sastoji se u kombinaciji \u2014 transparentnosti digitalizacije. <\/p>\n\n\n\n

Morbidne brojalice i moralne panike<\/h2>\n\n\n\n

Naravno, druga najve\u0107a i zanimljivija medijska ljetna tema bio je turizam, kao glavna doma\u0107a industrijska grana. Osim statisti\u010dkog komparativnog prepucavanja o broju no\u0107enja, interpretativne borbe oko definicije uspje\u0161ne i neuspje\u0161ne turisti\u010dke sezone i povremenog elitisti\u010dkog dociranja o spektakularnoj nekompetenciji lokalne turisti\u010dke radne snage, najzastupljeniji tip izvje\u0161tavanja bila je neka vrsta nesvjesne medijske etnografije o u\u010dincima turisti\u010dke industrije na razini svakodnevnog \u017eivota. Jednostavno, materijala je bilo previ\u0161e. Uzorak je, na\u017ealost, bio prevelik da se stvari ne bi zabilje\u017eile, a trend uo\u010dio i nazvao pravim imenom \u2014 porastom nasilja i uli\u010dnog kriminala. <\/p>\n\n\n\n

Navodimo samo dva primjera. Trend je, kao glavno obilje\u017eje teku\u0107e turisti\u010dke sezone, le\u017eerno uo\u010den na gastronomskom portalu Kult plave kamenice, ina\u010de bogatom pronalazi\u0161tu savr\u0161ene ljetne portalske lektire za \u010ditanje u ironijskom klju\u010du. Ba\u0161 ni\u0161ta, me\u0111utim, nije moglo nadma\u0161iti tekst objavljen sredinom kolovoza na glavnoj poziciji portala 24sata i opremljen antologijskim naslovom \u201cLjeto pi\u010di, \u0161ake lete: Gotovo da nema dana bez divljih obra\u010duna\u201d. Koncipiran kao svojevrsni \u201cbest of\u201d izljeva nasilja na doma\u0107oj strani jadranske obale tijekom ovog ljeta, u tekstu je napravljen i dodatni korak prema terenu sociologije aktualnih uli\u010dnih sukoba. Kao ovla\u0161teni, stru\u010dni tuma\u010d fenomena anga\u017eiran je \u2014 psihijatar.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMi danas \u017eivimo u dru\u0161tvu gdje nema odgovornosti, puno je ljubomore i srd\u017ebe, a ljudi su frustrirani. Ljudi naravno do\u0111u odraditi sezonu i kad se puno stranaca sjati u malu sredinu, pitanje je kako \u0107e ih oni primiti. Ta agresija je reakcija na neko njihovo ugro\u017eavanje opstanka ili hijerarhije. Osje\u0107aju se kao da im stranci otimaju ne\u0161to njihovo. Tu je pravo pitanje zbog \u010dega oni misle da pola\u017eu pravo na to\u201d, glasi briljantna porazna dijagnoza Spli\u0107anina Borana Ugle\u0161i\u0107a, koji s obzirom na adresu stanovanja fenomen valjda dovoljno dobro poznaje iz prve ruke. <\/p>\n\n\n\n

Ali i to je ne\u0161to. Jer, dijagnostike je op\u0107enito nedostajalo. Mo\u017eda zbog uloge koju su srednjostruja\u0161ki mediji odigrali u istom, dugom procesu? Prakticirana je zapravo povodom dvije najve\u0107e tragedije ovoga ljeta \u2014 \u0161esterostrukog ubojstva na zagreba\u010dkoj Kajzerici i smrti trovanjem uglji\u010dnim monoksidom talijanskog turista na Hvaru. \u010cinjenice da je u prvom slu\u010daju izvje\u0161tavanje u \u201cstvarnom vremenu\u201d poprimilo oblik morbidne, neprecizne brojalice, a u drugom oblik kratke moralne panike oko toga tko na koji na\u010din priprema dagnje, mogu\u0107e je ovom prilikom ostaviti u drugom planu. Medijska interpretacija prvog bila je metafizi\u010dka, drugog tehni\u010dka, dok se slu\u010dajeve uli\u010dnog kriminala sitnije vrste medijski srame\u017eljivo tuma\u010dilo kroz neku vrstu autokolonijalne optike. <\/p>\n\n\n\n

Ostav\u0161tina projekta<\/h2>\n\n\n\n

Je li onda, recimo, mogu\u0107e figuru taksista prepoznati kao tipski subjekt hrvatskog ljeta 2019. godine? Drugim rije\u010dima, ono \u0161to je ostalo sistemski pre\u0161u\u0107eno jest ekonomski aspekt trenutnog stanja na terenu ili, jo\u0161 preciznije, sustavna depolitizacija procesa liberalizacije jednog ogromnog segmenta dru\u0161tvenog i ekonomskog \u017eivota. Plan u startu nije mogao biti jednostavniji \u2014 sve \u0161to je bilo potrebno na tranzicijskom putu do harmoni\u010dnog zajedni\u010dkog \u017eivota moglo se svesti na univerzalizaciju liberalne recepture ideolo\u0161ki uspje\u0161no o\u010di\u0161\u0107ene od staromodne politi\u010dke dra\u010de. Medijsko asistiranje u istom procesu, naravno, tako\u0111er je bilo sistemski uvjetovano, bilo logikom ogla\u0161avanja, bilo takti\u010dkim i situacijskim politi\u010dkim pozcioniranjem. O tome da je posao obavljen uspje\u0161no najbolje svjedo\u010di povratak politike tek u najsvje\u017eijem medijskom tematskom bloku uli\u010dnog nasilja, onom o seriji fizi\u010dkih napada na pripadnike srpske nacionalne manjine. Kada se doga\u0111aji na terenu mogu zahvatiti etno-politi\u010dkim kategorijama ve\u0107ih pote\u0161ko\u0107a u tom smislu nema. <\/p>\n\n\n\n

Za potrebe opisa tako trenutno nije potrebno niti ponavljati abecedu kriti\u010dke medijske pismenosti o izvje\u0161tavanju kao jednom od oblika proizvodnje pristanka, situacija je komi\u010dno razvidna – ako je svojevremeno liberalizacija medijskog polja \u201csezonu kiselih krastavaca\u201d rastegnula i na ostala godi\u0161nja doba, mjestimi\u010dna prakti\u010dna primjena iste, medijski godinama zagovarane recepture sada u ljetnim mjesecima medijski prostor povratno puni \u201cozbiljnim\u201d sadr\u017eajem. To \u0161to se taj sadr\u017eaj uglavnom pohranjuje unutar granica rubrika crne kronike prava je ostav\u0161tina tog medijskog projekta. Uostalom, proces i dalje ne pokazuje znakove posustajanja, barem ne u obliku teku\u0107e kolumnisti\u010dke prakse. Pitanje o njezinim konkretnim u\u010dincima, me\u0111utim, ostaje otvoreno, jer nije posve jasno ima li, recimo, masa koja hrvatske ratne veterane unajmljuje kao za\u0161titare u vrelom ambijentu \u017eestoke konkurencije na tr\u017ei\u0161tu usluga autotaksi prijevoza, dovoljno sluha i vremena \u010ditati o tome kakve bi blagotvorne posljedice na njihove \u017eivote i \u017eivote onih kojima su okru\u017eeni imalo ukidanje bruto pla\u0107e ili minimalca. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Korupcija, turizam, nasilje, Srbi, taksisti: niz je fenomena zbog kojih je navodno u hrvatskom medijskom prostoru ovog ljeta izostala “sezona kiselih krastavaca”. Ili sezona traje cijelu godinu? Bez velikog me\u0111unarodnog nogometnog natjecanja i bez niza ve\u0107ih po\u017eara, doma\u0107a medijska ljetna sezona sadr\u017eajno je bila neobi\u010dno, smisleno plodna. Na trenutke se gotovo mogao ste\u0107i i dojam […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28778,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[266],"class_list":["post-28776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28776"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28776\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28777,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28776\/revisions\/28777"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28778"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28776"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28776"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28776"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28776"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}