Biv\u0161a \u0161efica rumunjske antikorupcijske agencije trebala bi preuzeti novu instituciju Europskog javnog tu\u017eiteljstva. No prebacivanje isto\u010dnoeuropskog modela antikorupcije na unijsku razinu moglo bi se pokazati problemati\u010dnim.<\/p>\n\n\n\n
Kada su \u010dak i francuski europarlamentarci iz stranke Emmanuela Macrona dali potporu Rumunjki Lauri Codru\u021bi K\u00f6vesi umjesto Francuzu Jean-Fran\u00e7ois Bohnertu za mjesto Europske javne tu\u017eiteljice, postalo je jasno kako glavnoj li\u010dnosti rumunjske antikorupcijske kampanje vi\u0161e ni\u0161ta ne\u0107e stajati na putu prema \u017eu\u0111enoj europskoj poziciji. To radno mjesto jo\u0161 uvijek nije slu\u017ebeno otvoreno (planira se sljede\u0107e godine), no “natje\u010daj za posao” prakti\u010dki je gotov. K\u00f6vesi ostaje jedina kandidatkinja koja u\u017eiva potporu ve\u0107ine europskih partnera. Ovo unapre\u0111enje K\u00f6vesi trebalo bi rije\u0161iti problem koji je postao sramotno o\u010dit svakom promatra\u010du: onaj nedostatka ljudi s istoka kontinenta u vrhu eurohijerarhije. No francuska potpora K\u00f6vesi je i vi\u0161e od toga: sastavni dio Macronovog poku\u0161aja da utje\u010de na regiju koju je Elizejska pala\u010da dosad zapostavljala. Isto\u010dna Europa smatrala se ili ekonomskim stra\u017enjim dvori\u0161tem Berlina ili vojnim poligonom Washingtona. S obzirom na njezinu reputaciju arhitektice rumunjske antikorupcijske kampanje, K\u00f6vesi izgleda kao savr\u0161ena kandidatkinja.<\/p>\n\n\n\n
Suo\u010dena s impresivnom me\u0111unarodnom potporom kandidaturi K\u00f6vesi, rumunjska socijaldemokratska vlada na\u0161la se u nezgodnom polo\u017eaju. Kao \u0161efica rumunjske antikorupcijske agencije DNA, ona je za socijaldemokrate crvena krpa. U “ratu\u201d koji se vodio izme\u0111u socijaldemokrata i pravosu\u0111a onda je bila na prvoj liniji. \u017drtava je bio s obje strane. Partijski \u0161ef socijaldemokrata Liviu Dragnea osu\u0111en je za korupciju svega nekoliko tjedana nakon \u0161to je Laura K\u00f6vesi otpu\u0161tena iz DNA, uz puno kontroverzi. Kroz ove sukobe, poja\u010dane poku\u0161ajem socijaldemokrata da se mije\u0161aju u pravni sustav, K\u00f6vesi je postala simbol. S jedne strane simbol za srednje klase u usponu i druge grupe suprotstavljene vladinoj politici, za koje je antikorupcija postala zamjena za ideologiju, a K\u00f6vesi heroina. A za socijaldemokrate ona je bila klju\u010dna predstavnica “duboke dr\u017eave\u201d koja \u017eeli sru\u0161iti njihovu vladu.<\/p>\n\n\n\n
Stoga ne \u010dudi da je vlada, suprotno svim diplomatskim pravilima, odbila slu\u017ebeno podr\u017eati kandidaturu biv\u0161e \u0161efice DNA. To je o\u0161tro kritizirao predsjednik Klaus Iohannis kao i liberalni mediji koji su u tvrdoglavoj averziji socijaldemokrata prema K\u00f6vesi vidjeli nepo\u017eeljnu internacionalizaciju doma\u0107ih konflikta. S obzirom na to da se sve odvijalo paralelno s rumunjskim predsjedanjem EU, kritika nije bila bez temelja. Iako to predsjedanje nije bilo senzacionalni uspjeh, ipak se pokazalo efikasnim sredstvom za sre\u0111ivanje europskih poslova: nema\u0161tovito, ali ipak u\u010dinkovito. U usporedbi s tim, ispadi socijaldemokrata izgledali su kao smetnja u uspje\u0161noj pri\u010di: jaz izme\u0111u europskih birokrata koji su rukovodili predsjedanjem i rumunjske vlade postao je o\u010dit.<\/p>\n\n\n\n
Ali ne bi bilo sasvim to\u010dno vidjeti sporove oko kandidature K\u00f6vesi samo kao neopravdanu internacionalizaciju doma\u0107ih pitanja ili kao na\u010din za socijaldemokrate da objese svoje prljavo rublje pred europskom javno\u0161\u0107u. Rumunjska vje\u010dna opsesija korupcijom oduvijek je me\u0111unarodni problem, i kroz uzroke i kroz posljedice. Ve\u0107 i sama uspostava antikorupcijske agencije DNA sredinom 2000. proizlazi iz dugogodi\u0161njih zahtjeva me\u0111unarodnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke i EU za “dobrim upravljanjem\u201d, “transparentno\u0161\u0107u\u201d i “borbom protiv korupcije\u201d. Uspostavljeni sredinom 1990-ih kao lo\u0161a zamjena za diskurs o razvoju, zazivi “dobrog upravljanja\u201d postali su nose\u0107i dio Va\u0161ingtonskog konsenzusa te su, unato\u010d aktualnom blagom padu popularnosti neoliberalne doktrine, zadr\u017eali sna\u017ean utjecaj u me\u0111unarodnim tijelima. Njihov trajni uspjeh vidljiv je ne samo u rumunjskim raspravama o korupciji, ve\u0107 i u politi\u010dkoj ulozi koju antikorupcija igra od Slova\u010dke do Brazila.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017ean razlog za\u0161to socijaldemokrati nisu nikada uspjeli osporiti legitimitet Laure K\u00f6vesi i njezine agencije je upravo mre\u017ea me\u0111unarodnih institucija kroz koje je “borba protiv korupcijske\u201d izgra\u0111ena. Jednako je va\u017ean i neposredan efekt institucionalne transformacije koju je ta borba inicirala, te pojava sna\u017ene grupe \u0161kolovanih i usredoto\u010denih tehnokrata s internacionalnim profilom kojima su se sumnjivi politi\u010dki dilovi socijaldemokrata uvijek \u010dinili istodobno prljavim i prili\u010dno provincijalnim. Svojim antikorupcijskim stavovima i odbijanjem politi\u010dkih igara, K\u00f6vesi je postala predstavnica te elite zaposlene na dobro pla\u0107enim poslovima i u rumunjskim i u institucijama EU, elita koja se osje\u0107a jednako kod ku\u0107e u Bukure\u0161tu i Bruxellesu, i za koju paradigma “dobrog upravljanja\u201d ostaje sredi\u0161nja. Uspjeh rumunjskog predsjedanja posljedica je njihovog poznavanja unijinog kompliciranog institucionalnog okvira i \u017eargona. Zasad socijaldemokrati nemaju snage smijeniti ovu elitu, niti im je to u interesu s obzirom da svaka uspje\u0161na europska strategija ovisi o njihovoj potpori. Stoga je stav socijaldemokrata prema K\u00f6vesi ne\u0161to ambivalentniji nakon \u0161to je Dragnea poslan na odslu\u017eenje kazne i sada vi\u0161e sli\u010di pristojnoj \u0161utnji nego divljim napadima na nju kao \u0161to je to bilo ranije.<\/p>\n\n\n\n
Dosad je karijera K\u00f6vesi bila usa\u0111ena u me\u0111unarodni kontekst paradigme “dobrog upravljanja\u201d, no njezina budu\u0107a zada\u0107a europske tu\u017eiteljice na neki \u0107e na\u010din biti i izazov toj paradigmi. Antikorupcija je uvijek bila diskurs centra o periferiji: metoda racionalizacije strukturnih neuspjeha ekonomske transformacije premje\u0161tanjem odgovornosti na lokalne uvjete ili individualne aktere. To je jedan od razloga za\u0161to je taj diskurs igrao tako va\u017enu ulogu u reformskim paketima koje su predlagali MMF i Svjetska banka. No kako \u0107e ta antikorupcija, odnosno njezina isto\u010dnoeuropska varijanta koju predstavlja K\u00f6vesi, izgledati kada se primijeni na centar? Koji \u0107e biti me\u0111unarodni efekti takvog obrnutog transfera od Bukure\u0161ta prema Bruxellesu? Mo\u017ee li zakonski okvir EU podnijeti velike ovlasti kakve je K\u00f6vesi imala kao \u0161efica rumunjskog DNA? Mo\u017ee li se uspjeh rumunjske antikorupcijske kampanje ponoviti na europskoj razini?<\/p>\n\n\n\n
Neosporno je kako je vjerojatno imenovanje K\u00f6vesi motivirano \u017eeljom da se popravi reputacija EU i promovira slika o njezinom \u017ee\u0161\u0107em sukobu s korupcijom. Ured europskog javnog tu\u017eitelja stvoren je sa svrhom obra\u010duna s financijskim kriminalom me\u0111unarodnih razmjera, osobito onim koji se odnosi na europske fondove. No to je jo\u0161 uvijek pilot-institucija, koja \u0107e svoju aktivnost u punom smislu zapo\u010deti tek 2020. Jo\u0161 uvijek postoje nejasno\u0107e oko njenog legalnog statusa s obzirom na razli\u010dita nacionalna zakonodavstva. Va\u017eni primatelji EU fondova, poput Poljske i Ma\u0111arske, odlu\u010dili su iza\u0107i iz projekta i nisu zahva\u0107eni ovlastima budu\u0107eg ureda. Uskla\u0111ivanje nacionalnih zakonskih okvira koji se odnose na bud\u017eetsku prijevaru jo\u0161 traje i rok zavr\u0161etka nije predvi\u0111en. Zasad samo nacionalne vlasti mogu provoditi istrage i podizati optu\u017enice, \u0161to se ponekad pokazuje neefikasnim. S obzirom na to, Europska bi tu\u017eiteljica lako mogla postati fantomska institucija, poput mnogih drugih koje je osnovala EU.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, te\u0161ko da se na europskoj razini mogu reproducirati okolnosti koje su u Rumunjskoj dovele do uspjeha antikorupcijskih kampanja K\u00f6vesi: sna\u017ena potpora pojedinih politi\u010dkih aktera ili aktivna suradnja tajnih slu\u017ebi bez kojih bi rezultati DNA bili puno slabiji. Bez obzira na stvarne namjere K\u00f6vesi ili tu\u017eitelja oko nje, institucija kojom je rukovodila je funkcionirala kao politi\u010dki projekt koji je osmislio desni centar kako bi odgovorio na kontrolu koju su socijaldemokrati ostvarivali na lokalnoj razini. Te\u0161ko je da \u0107e se i\u0161ta od toga ponoviti na europskoj razini. Politi\u010dki krajolik i savezi koji u njemu vladaju previ\u0161e su kompleksni da bi dopustili da koncentrirani napori protiv korupcije polu\u010de rezultate.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Biv\u0161a \u0161efica rumunjske antikorupcijske agencije trebala bi preuzeti novu instituciju Europskog javnog tu\u017eiteljstva. No prebacivanje isto\u010dnoeuropskog modela antikorupcije na unijsku razinu moglo bi se pokazati problemati\u010dnim. Kada su \u010dak i francuski europarlamentarci iz stranke Emmanuela Macrona dali potporu Rumunjki Lauri Codru\u021bi K\u00f6vesi umjesto Francuzu Jean-Fran\u00e7ois Bohnertu za mjesto Europske javne tu\u017eiteljice, postalo je jasno kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28768,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[243,127,587],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-28767","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-eu","tag-korupcija","tag-rumunjska","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28767","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28767"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28767\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28774,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28767\/revisions\/28774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28767"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28767"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28767"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28767"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}