Mediteransko more najzaga\u0111enije je u Europi, potvrdilo je istra\u017eivanje Francuskog instituta za eksploataciju mora provo\u0111eno tokom 20 godina (Ifremer). \u0160tovi\u0161e, koli\u010dina otpada koje proizvode zemlje s izlazom na ovo more vi\u0161e se nego udvostru\u010dila tijekom posljednjih 30 godina.<\/p>\n\n\n\n
Na po\u010detku tog razdoblja, devedesetih godina, bacalo se otprilike 100 komada otpada po kvadratnom kilometru, no do 2012. godine ta je brojka narasla na 200 komada na istu povr\u0161inu, da bi se brojka ve\u0107 2015. godine dodatno pove\u0107ala na 300 jedinica otpada na istu mjeru. Razlozi tome mogu se tra\u017eiti u pove\u0107anju proizvodnje plastike za jednokratnu upotrebu, ali i u sistemati\u010dnijem fokusu na otkrivanje otpada na morskom dnu, \u0161to je osigurala Europska Okvirna direktiva o morskoj strategiji. <\/p>\n\n\n\n
Usporedbe radi, Euractiv navodi da je gusto\u0107a otpada u Sjevernom moru znatno manja te iznosi svega 50 komada otpada po kvadratnom kilometru, \u0161to je skoro \u0161est puta manje od zaga\u0111enja Mediterana. Me\u0111utim, navodi dalje Euractiv, ovakvi nas pokazatelji ne bi trebali iznenaditi. Ranija studija na sli\u010dnu temu koju je proveo \u010dasopis iz podru\u010dja prirodnih znanosti \u2013 Nature Communications<\/em> \u2013 prepoznao je trend zaga\u0111ivanja morskog dna jo\u0161 devedesetih godina, upozoriv\u0161i tada na pove\u0107anje makro-plastike akumulirane na dnu svjetskih oceana. Ta je studija analizirala distribuciju i vremenski trend zaga\u0111ivanja morskog dna za period od 1957. do 2016. te otkrila da je dno Mediterana prekriveno torbama, vre\u0107icama, bocama, raznim omotima, u\u017eadi, ribarskim mre\u017eama, odje\u0107om itd. \u010cak 60 posto takvog otpada \u2013 koji tvori tepih na morskom dnu \u2013 sadr\u017ei plastiku, pokazala je Ifremerova studija. A uzroci zaga\u0111enja variraju od jahta\u0161kog turizma, ribarstva, drugih oblika morskog gospodarstva, ali isto tako i od utjecaja i promjena obale, no tu su dakako i neizbje\u017eni industrijski otpad kao i onaj koji nastaje u urbanim sredinama. Zahva\u0107eni su i svi morski kanjoni, a \u0161to su bli\u017ee obali to su zaga\u0111eniji.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107a koncentracija otpada nalazi se u moru ispred Marseillea i sjeveroisto\u010dno od Korzike. Svake se godine u more baci 8 milijuna tona otpada, od \u010dega je mediteranski udio 200.000 tona (prema WWF podacima iz ove godine, u Mediteran se godi\u0161nje baci \u010dak 600.000 tona plastike \u2013 ra\u010dunaju se sve 22 zemlje s izlazom na Mediteran). Takva koli\u010dina otpada, kao \u0161to je ve\u0107 Bilten pisao u ovoljetnim tematima, ima zna\u010dajan utjecaj na morske ekosustave. Od 800 najugro\u017eenijih ekosustava, njih 17 posto je izrazito uni\u0161teno, pi\u0161e Euractiv, na temelju podataka Me\u0111unarodnog udru\u017eenja za konzervaciju prirode. Jednako kao plastika, morske ekosustave uni\u0161tavaju odba\u010dene ribarske mre\u017ee koje ugro\u017eavaju \u010dak 65 posto \u017eivotinja u Mediteranu. <\/p>\n\n\n\n Ako se nastavi s aktualnim trendovima, u svjetskim morima \u0107e do 2050. godine biti vi\u0161e plastike nego ribe. Najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d Mediterana je upravo Francuska, najve\u0107a ekonomija s izlazom na to more, ujedno i najve\u0107a konzumentica i proizvo\u0111a\u010dica plastike. Dok se ra\u010duna da se po \u010dovjeku na godi\u0161njoj i svjetskoj razini generira 45 kilograma plasti\u010dnog otpada, francuski prosjek je ve\u0107i te iznosi \u010dak 66.6 kg plastike po osobi. Od ukupne plastike u Mediteranu, francuski dio iznosi \u010dak 18.6 posto. Od francuskog otpada prikuplja se 98 posto, od \u010dega se 76 posto spaljuje, ili ga se zakapa, dok se reciklira tek 22 posto. Usporedbe radi, ka\u017eimo da Francuska reciklira manje svog plasti\u010dnog otpada nego povr\u0161inom zna\u010dajno manja Slovenija! <\/p>\n\n\n\n Prema podacima WWF-a plasti\u010dni otpad ko\u0161ta francusku ekonomiju 73 milijuna eura godi\u0161nje. Sramotno, ali tzv. plava ekonomija u ukupnom BDP-u mediteranske regije ima udio od samo 6 posto. To je posebno bezna\u010dajno ako se u obzir uzme da ove ekonomije u velikoj mjeri ovise o turizmu, turistima i njihovoj percepciji na\u0161eg mora kao najplavijeg, prozirnog i \u010distog. Planovi za sanaciju ovih problema \u2013 kao i obi\u010dno polovi\u010dni su. Dok NGO-ovi pla\u0161e politi\u010dare i poduzetnike materijalnom \u0161tetom koju \u0107e morati sanirati, u pripremi je strategija koja bi trebala onemogu\u0107iti daljnje one\u010di\u0161\u0107enje. Me\u0111utim, ni ta strategija u nastanku ne ura\u010dunava plastiku za jednokratnu upotreb. U EU, dakle, i dalje ni\u0161a novo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mediteransko more najzaga\u0111enije je u Europi, potvrdilo je istra\u017eivanje Francuskog instituta za eksploataciju mora provo\u0111eno tokom 20 godina (Ifremer). \u0160tovi\u0161e, koli\u010dina otpada koje proizvode zemlje s izlazom na ovo more vi\u0161e se nego udvostru\u010dila tijekom posljednjih 30 godina. Na po\u010detku tog razdoblja, devedesetih godina, bacalo se otprilike 100 komada otpada po kvadratnom kilometru, no do […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28716,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[739,613,611,637,738,713,612],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-francuska","tag-mediteran","tag-more","tag-plastika","tag-riblji-fond","tag-wwf","tag-zagadenje","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28717"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28753,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28717\/revisions\/28753"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28717"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28717"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28717"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28717"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Francuska najgora<\/h2>\n\n\n\n