Hrvatska prepu\u0161tenost turizmu ove je sezone pre\u0161la tzv. psiholo\u0161ku granicu: koliko se turizma mo\u017ee podnijeti? Novije studije zaostatke u drugim poljima ljudske djelatnosti sada dovode u vezu s turizmom. Rast kriminala, prostitucije, uslu\u017enih djelatnosti na \u0161tetu visokog obrazovanja i rentijerstvo umjesto industrije tek su neki od faktora \u010dije oscilacije po\u010dinjemo povezivati s turizmom.<\/p>\n\n\n\n
Svake godine otprilike u isto ovo vrijeme otpo\u010dne se s prvim ozbiljnijim projekcijama o uspje\u0161nosti odnosno neuspje\u0161nosti doma\u0107e turisti\u010dke sezone. Kao zemlja \u010diji politi\u010dki lideri posebno, ali i dobar dio javnosti, vjeruju u ekonomsku \u010dudotvornost turizma kao, otprilike, Arthurovi vitezovi u Sveti gral, to, dakako, ne za\u010du\u0111uje. Uostalom, podatak da nam turizam ima udio u bruto dru\u0161tvenom proizvodu od oko 20 posto (\u0161to je u mediteranskom arealu najvi\u0161e, vi\u0161e \u010dak i od Gr\u010dke, Malte i Cipra), svakako opravdava op\u0107eprihva\u0107enu dogmu o njegovoj sposobnosti za misti\u010dnu transupstancijaciju sunca i mora u konkretni devizni priliv.
<\/p>\n\n\n\n
Paralelno sa sezonskim strahovanjem oko turisti\u010dkih no\u0107enja i vanpansionske potro\u0161nje \u010desto se u komentarima i osvrtima spominju, vi\u0161e ili manje elaborirane, i popratne negativnosti vezane uz takav tip monokulturne privrede u kojoj jedan sektor premo\u0107no vodi. Ve\u0107 prije skoro 15 godina Branko Horvat je u svojoj knjizi “Dinami\u010dni ekonomski razvoj” govorio: “Zaostajanje za europskim tehnolo\u0161kim razvojem vi\u0161e od 14 godina sasvim bi uni\u0161tilo hrvatsku konkurentnost na svjetskom tr\u017ei\u0161tu! Sveli bi se na zemlju konobara na moru (\u010dak vi\u0161e ne ni pomoraca) i seljaka u unutra\u0161njosti, a moderna bi tehnologija oti\u0161la u (ne)znanstvenu fantastiku.” Ina\u010de u toj se knjizi autor zala\u017ee za neku vrstu balkanske konfederacije, tvrde\u0107i da ovakve samodostatne i autarki\u010dne privrede ne\u0107e u skoroj budu\u0107nosti mo\u0107i iza\u0107i na kraj s izazovima koji pristi\u017eu. Jer, kako ka\u017ee Horvat, samo bi jedna takva kooperacija dr\u017eava na Balkanu mogla “omogu\u0107iti i pokretanje slo\u017eenih novih industrija. Sve je to toliko razli\u010dito od sada\u0161nje situacije ‘konobara i seljaka'”.<\/p>\n\n\n\n
Koju godinu poslije toga, ina\u010de na svaki podsmijeh i cini\u010dku opasku spreman, tada\u0161nji premijer Zoran Milanovi\u0107 netom po povratku iz Bruxellesa, a uo\u010di na\u0161eg primitka u Europsku uniju, pomalo budalasto iskreno je konstatirao: “U EU-u je izvr\u0161ena podjela poslova, nama je o\u010dito pripao turizam”, valjda u nevjerici da nas me\u0111unarodna zajednica cijeni tako nisko asigniraju\u0107i nam u evropskoj podjeli rada kelnersku rolu. <\/p>\n\n\n\n
Da nam je reputacija u me\u0111unarodnim relacijama definitivno pala u svom je pone\u0161to osebujnijem stilu zaklju\u010dio i publicist Igor Mandi\u0107 kad je svojedobno ustvrdio: “Mi se pretvaramo u naciju konobara i prostitutki. Pokazali smo se kao slugani u Europskoj uniji. Hvale\u0107i se turizmom, degradirali smo sve \u0161to je moglo ostati od pojma samostalne dr\u017eave. Mi smo samo priljepak, stara\u010dki dom za europsku elitu. Nudimo fino sunce, pla\u017ee, medicinske usluge. Podme\u0107emo im vlastite \u017eene kada u Hrvatsku do\u0111e neki poluslavni glumac. Cijela se Hrvatska podaje sirenskom zovu europskog luksuza.” <\/p>\n\n\n\n
Premda nije netko koga bi trebalo ne\u0161to posebno isticati, ipak spomenimo i da je \u010dudak i osobenjak Vladimir Paar, ina\u010de negator klimatskih promjena i hrvatski akademik, u slu\u010daju turizma pogodio kad je pregnantno opisao situaciju oko doma\u0107eg turizma ustvr\u0111uju\u0107i da su se svojedobna tri turisti\u010dka S (sun, sea, sand) u na\u0161em slu\u010daju transmutirala u 5K \u2013 kuhari, konobari, kriminalci, k\u2026. (no\u0107ne dame) i klimatizacija.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, do kraja \u0107e nas \u010dlanka manje zanimati povrije\u0111eni nacionalni ponos. To da nas, kao naciju jednog Bo\u0161kovi\u0107a, Preloga ili Ru\u017ei\u010dke, pa ako treba i Tesle, svode na zemlju servirki, skandal je koji vri\u0161ti do neba i koji svakako zaslu\u017euje poseban prikaz, ali se njime ovdje dalje ipak ne\u0107emo baviti. <\/p>\n\n\n\n
Kad smo ve\u0107 spomenuli kriminal da dodamo i to da je ovog ljeta iza\u0161la studija koja je empirijski dokazala da uz turisti\u010dki bum izgleda redovno ide i porast kriminala. Autori studije Ivica Rubil i Vedran Recher s Ekonomskog instituta u Zagrebu istra\u017eivali su pojavu sezonalnosti kriminala u Hrvatskoj od 1998. do 2016. Zaklju\u010dili su da rastom turizma isto, ali u sporijoj mjeri, raste i kriminal, odnosno da pove\u0107anje broja turista ili no\u0107enja za deset posto, pove\u0107ava broj kaznenih djela protiv imovine za oko 1,7 posto. <\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ovog ljeta pojavilo se jo\u0161 jedno istra\u017eivanje u kojem je istra\u017eiva\u010d, koriste\u0107i se podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, iznena\u0111uju\u0107e iskorelirao dvije varijable \u2013 nagli turisti\u010dki skok i odlazak mladih na fakultete. Ve\u0107 poga\u0111ate, mjesta i gradovi u nas koji su do\u017eivjeli turisti\u010dki procvat u razdoblju od 2011. do 2016., na koje se studija odnosi, imaju osam posto manje upisanih studenata od istih takvih naselja koja u re\u010denom razdoblju nisu do\u017eivjeli turisti\u010dki rast. Autor istra\u017eivanja s Turisti\u010dkog instituta u Zagrebu Ivan Ko\u017ei\u0107 u studiji pod retori\u010dkim naslovom “Mo\u017ee li turisti\u010dki razvoj izazvati pogor\u0161anje stanja ljudskog kapitala?” daje zaklju\u010dak u kojem ka\u017ee da “petogodi\u0161nji period intenzivnog turisti\u010dkog razvoja zna\u010dajno utje\u010de na volju za studiranjem u mladih ljudi u mjestima gdje je turizam jak”.<\/p>\n\n\n\n
Za zemlje i dru\u0161tva koja pate od “prokletstva resursa” ili od tzv. “dutch diseasea” ili se opasno kre\u0107u u tom pravcu, a za Hrvatsku bi se moglo re\u0107i da joj se njezinom turistifikacijom privrede mo\u017ee dijagnosticirati takva bolest (podvrsta “beach disease”), zaklju\u010divalo se \u0161to\u0161ta, ali do Ko\u017ei\u0107evog nalaza, nismo nai\u0161li da je netko povezao turisti\u010dki uzlet i deedukaciju.
<\/p>\n\n\n\n
Nekad su derani u \u0161ibenskom kraju pjevu\u0161ili pjesmicu “K vragu \u0161kola i zelena klupa, ne\u0107u u\u010dit, ra\u0111e \u0107u se kupat'”. Kasnije kad se odraslo slu\u0161ao se Pink Floyd i njihova antikurikularna “Another brick in the wall”. Ali sve je to bilo naivno odbijanje autoriteta i stringentnog tipa \u0161kolovanja u neko drugo nevino doba \u0161to, zapravo nema ba\u0161 neke velike veze s dana\u0161njom situacijom gdje \u0161kolovanje predstavlja mo\u017eda i posljednju branu pred navalom svakojakog barbarstva i gdje ono postaje posljednji bastion u borbi za \u010dovjekovu emancipaciju i kultivaciju. Nastavi li se u na\u0161oj zemlji tim trendom, dakle, da se umjesto na sveu\u010dili\u0161te mladi\u0107i i djevojke nakon mature, kombiniraju\u0107i vlastiti oportunizam i dr\u017eavnu nebrigu za edukacijske politike, odlu\u010de na pro\u0161irenje kapaciteta u \u0107a\u0107inim viksama i otvaranje apartmana, gotovo je sigurno da \u0107e u kona\u010dnici na \u0161tekatima dalmatinskih gradi\u0107a iz istra\u017eiva\u010deve eksperimentalne grupe u kojima je zabilje\u017een turisti\u010dki rast, zavladati zauvijek jedan te isti socio-devijantni lik \u2013 bahati ignorant d\u017eepova napunjenih turisti\u010dkim eurima isklju\u010divo posve\u0107en zgrtanju. Ne\u0161to \u0161to bi se moglo nazvati doma\u0107om ina\u010dicom rentnih ekstraktora.<\/p>\n\n\n\n
“Nizozemskom bole\u0161\u0107u” ina\u010de naziva se u ekonomiji situacija kad jedan sektor zadominira, kao \u0161to je to \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a bio slu\u010daj u Nizozemskoj kad je prevladala ekstraktivna plinska industrija u Sjevernom moru. U takvim situacijama obi\u010dno su posljedice zapu\u0161tanje drugih privrednih grana i deindustrijalizacija, masovna migracija zaposlenih u sektor koji je u uzletu, redukcija izvoza, precijenjeni te\u010daj, itd. Me\u0111utim, nismo nai\u0161li da je netko povezao turisti\u010dki rast i potencijalnu debilizaciju stanovni\u0161tva. Jer kako druk\u010dije negoli moronskim nazvati taj opasni trend de\u0161kolizacije (ali, da ne bi bilo zabune, pojam de\u0161kolizacije se ovdje ne misli u pacifisti\u010dko-egalitarnom smislu Ivana Illicha iz njegove knjige naslovljene “Deschooling society” ili u nas prevedene kao “Dolje \u0161kole”), posebno u dana\u0161nje vrijeme svakovrsnog opskurantizma, koji de facto ravna svim podru\u010djima. <\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, \u010dini se da Hrvatska i nema nekog velikog izbora nego se osloniti na rentijerski tip privrede, u kojem vode\u0107i sektor slu\u017ei, izme\u0111u ostaloga, i za apsorpciju nezaposlene i te\u0161ko zaposlive radne snage. Hrvatska uza sve ima i interne problem oko radne snage, pa ovakav tip privrede jednim djelom i to zadovoljava. Naime, velik dio populacije je iz ovog ili onog razloga klijentelisti\u010dki navezan na na\u0161u zapravo stalno vladaju\u0107u stranku. Za svoju sad ve\u0107 tridesetogodi\u0161nju glasa\u010dku vjernost taj dio populacije od HDZ-a tra\u017ei da on im uredno isporu\u010duje odre\u0111ene koncesije. U ovom konkretnom slu\u010daju one se ogledaju kroz porezne olak\u0161ice za privatnu inicijativu u turizmu, (zadnja je mjera bila smanjenje PDV za hranu u ugostiteljstvu), ili kroz druge vrste poticaja kao \u0161to su bespovratna sredstva, krediti s niskim kamatama i sli\u010dno. E sad, to \u0161to takva politika uzrokuje da od prirodne rente vi\u0161e koristi imaju banke, jer im se dio ulaganja vra\u0107a kroz kamate, nego sama dr\u017eava koja se odri\u010de poreza, ili da je u apartmanskom tipu turizma rije\u010d o najmanje efikasnom, najvi\u0161e stihijskom i ekolo\u0161ki naj\u0161tetnijem obliku ponude, to je sad ve\u0107 neka druga pri\u010da. <\/p>\n\n\n\n
U svakom slu\u010daju, sa stajali\u0161ta politi\u010dkog cinizma mo\u017eemo zaklju\u010diti da pokoju generaciju mladih polo\u017eiti kao \u017ertvu na oltar politi\u010dkog mira i kontinuiteta HDZ na \u010delu dr\u017eave, odnosno za taj cilj proizvesti jo\u0161 poneki nara\u0161taj kojemu je “volja za studiranjem” smanjena, a analfabetizam zajam\u010den i ne predstavlja neku visoku cijenu za vlastodr\u0161ce.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatska prepu\u0161tenost turizmu ove je sezone pre\u0161la tzv. psiholo\u0161ku granicu: koliko se turizma mo\u017ee podnijeti? Novije studije zaostatke u drugim poljima ljudske djelatnosti sada dovode u vezu s turizmom. Rast kriminala, prostitucije, uslu\u017enih djelatnosti na \u0161tetu visokog obrazovanja i rentijerstvo umjesto industrije tek su neki od faktora \u010dije oscilacije po\u010dinjemo povezivati s turizmom. Svake godine […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28698,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[94],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-28697","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-turizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28697","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28697"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28697\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28736,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28697\/revisions\/28736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28697"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28697"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28697"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28697"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}