Zahvaljuju\u0107i jedva izdr\u017eljivim temperaturama klimatske promjene u svijesti ljudi kona\u010dno po\u010dinju dobivati mjesto koje im pripada. Valovi vru\u0107ine probili su sve rekorde \u0161to je klimu postavilo ne\u0161to vi\u0161e na listi politi\u010dkih prioriteta. Ipak, ako biste politi\u010dare na Balkanu pitali znaju li da kroz nekoliko generacija ovdje vi\u0161e ne\u0107e rasti kukuruz i da bi umjesto p\u0161enice uskoro mogao bolje uspijevati pistacchio, vjerojatno vas ne\u0107e do\u017eivjeti ba\u0161 ozbiljno. <\/p>\n\n\n\n
Velike temperaturne promjene tek su indikator svih problema s kojima \u0107emo se kroz nekoliko desetaka godina morati suo\u010diti. Ina\u010de plodni dijelovi regije mogli imati problema sa su\u0161ama u jednom dijelu godine i sa poplavama u drugom dijelu godine. Zemlje regije visoko su rangirane na listi o\u010dekivanih stradavanja, ne toliko zbog intenziteta promjena ve\u0107 zbog siroma\u0161tva i nepripremljenosti na dugotrajne posljedice. <\/p>\n\n\n\n
Koliko je te\u0161ko zamislivo da \u0107e klimatske promjene promijeniti \u017eivot na Balkanu najbanalnije pokazuje primjer iz Hrvatske gdje je novinar Igor Lasi\u0107 upite za razgovor o toj temi poslao na desetak adresa od kojih mu se potvrdan odgovor vratio samo s jedne. Postoje\u0107e kulture ve\u0107 dozrijevaju ranije i ranije, na dugoro\u010dnom planu zapravo se radi o promjeni vremenskih prilika na razini cijelih mjeseci. Poljoprivredne kulture koje tvore osnovu sto\u010dne i ljudske prehrane u Hrvatskoj za nekoliko \u0107e generacija biti nemogu\u0107e uzgajati u Hrvatskoj. Dok \u0107e dijelovi Dalmacije biti potopljeni, \u017eitnica Slavonija borit \u0107e se sa su\u0161ama. <\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan se proces doga\u0111a i u Bosni i Hercegovini gdje je Ines Tanovi\u0107 Sijer\u010di\u0107 zabilje\u017eila autonomiju poljoprivrednika od dr\u017eave koja ne pokazuje nikakve znakove skorog dovr\u0161etka poljoprivredne strategije. Tako osamostaljeni poljoprivrednici po\u010deli su uvoziti sadnice iz susjedne Dalmacije, a osim dalmatinskih sorti lavande, citrusa, smokava i vinove loze, na popularnosti sve vi\u0161e dobiva i kineska paulovnija, brzorastu\u0107e ali invazivno drvo otporno na klimatske promjene koje izvrsno uspijeva u Bosni i Hercegovini. Iako se ove sorte i sli\u010dne sorte tradicionalno sade u Hercegovini, novost je da one sada uspijevaju i na oko 1000 metara nadmorske visine u sredi\u0161njoj BiH. <\/p>\n\n\n\n
U Srbiji pak, pati i sto\u010darstvo. Rast temperatura uzrokuje smanjene prinose i probleme \u017eivotinjama, dok dr\u017eava jo\u0161 jednom pokazuje da u svom vi\u0111enju dru\u0161tva uop\u0107e ne dodiruje tlo nogama. Odvojenost dr\u017eave od skore realnosti zna\u010di da \u0107e \u0161tete po ova siroma\u0161na dru\u0161tva biti ve\u0107e no \u0161to je nu\u017eno. Na\u0161a sada\u0161nja nepripremljenost di\u017ee cijenu sanacije problema u skoroj budu\u0107nosti. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zahvaljuju\u0107i jedva izdr\u017eljivim temperaturama klimatske promjene u svijesti ljudi kona\u010dno po\u010dinju dobivati mjesto koje im pripada. Valovi vru\u0107ine probili su sve rekorde \u0161to je klimu postavilo ne\u0161to vi\u0161e na listi politi\u010dkih prioriteta. Ipak, ako biste politi\u010dare na Balkanu pitali znaju li da kroz nekoliko generacija ovdje vi\u0161e ne\u0107e rasti kukuruz i da bi umjesto p\u0161enice […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28634,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[436,357,70,735],"theme":[457],"country":[35,38,11],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28626","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-hrana","tag-klimatske-promjene","tag-poljoprivreda","tag-temperaturne-razlike","theme-klima","country-bih","country-hrvatska","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28626"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28626\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28636,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28626\/revisions\/28636"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28626"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28626"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28626"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28626"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}