Iako formalne statistike broja poljoprivrednika u zemlji nisu odraz realnog stanja, seljaci su u unutra\u0161njosti ove zemlje odustali od \u010dekanja dr\u017eave da osigura sistemske promjene. Umjesto toga, svjesni sve ve\u0107ih klimatskih poreme\u0107aja, sami su po\u010deli saditi dalmatinske sorte, citruse ali i drve\u0107e <\/p>\n\n\n\n
Ne\u0107e biti \u0161ljiva ni za kap rakije<\/em>, naslov je teksta koji je prije nekoliko dana iza\u0161ao u banjalu\u010dkim Nezavisnim novinama, a koji je ubrzo preplavio sve dru\u0161tvene mre\u017ee i portale u zemlji, gdje su u stotinama komentara Bosanci i Hercegovci izrazili svoju duboku zabrinutost za mogu\u0107u nesta\u0161icu univerzalnog narodnog lijeka za du\u0161u i tijelo. I dok su se mnogi nasmijali ovakvom naslovu, pozadina pri\u010de ne ostavlja prostora za radovanje. Rakije \u0107e biti, i van svake je sumnje da su zalihe dovoljne za godinu ili \u010dak godine, no ponove li se bosanskohercegova\u010dkim vo\u0107arima godine poput ove u kojoj bilje\u017ee velike gubitke i gotovo prepolovljen ili nikakav prinos, ovakav naslov mogao bi postati gorka stvarnost. <\/p>\n\n\n\n Iskustva ove, ali i prethodnih godina, pokazala su svu ranjivost bosanskohercegova\u010dke poljoprivrede. Osim \u0161to se iz godine u godinu suo\u010davaju sa sve ve\u0107om liberalizacijom tr\u017ei\u0161ta, prekomjernim uvozom, nikakvim ili veoma malim podsticajima, nedovoljnim ulaganjima, zastarjelom mehanizacijom te nedostatkom radne snage, bh. poljo-privrednici trpe i sve ve\u0107e posljedice klimatskih promjena. Trend brzih izmjena ekstremnih vremenskih prilika postao je uobi\u010dajan \u2013 intenzivni su\u0161ni i ki\u0161ni periodi smjenjuju se kao na pokretnoj traci, \u0161to je vi\u0161e nego jasan pokazatelj pove\u0107ane klimatske varijabilnosti koja poga\u0111a cijelu zemlju. Prema podacima Hidrometeorolo\u0161kog zavoda FBiH, od 2000. do 2018. godine svaka godina bila je ekstremna prema nekom klimatskom parametru. I dok je protekla jesen donjela rekordno male koli\u010dine oborina i neouobi\u010dajno visoke temperature, prolje\u0107e 2019. obilje\u017eeno je obilnim padavinama, niskim temperaturima i kasnim mrazevima. Izrazito ki\u0161an maj u mnogim je dijelovima zemlje prijetio ponavljanjem scenarija iz 2014. godine, a u\u010destale oluje pra\u0107ene jakim vjetrom i tu\u010dom obilje\u017eile su po\u010detak ljeta.<\/p>\n\n\n\n Posljedice ovakvih vremenskih uvjeta negativno su se odrazile na koli\u010dinu i kvalitetu brojnih poljoprivrednih kultura \u2013 pored \u0161ljive, izuzetno slab prinos bilje\u017ee i proizvo\u0111a\u010di tre\u0161anja, jabuka i kru\u0161aka, te p\u0161enice i kukuruza. Lo\u0161u godinu zabilje\u017eit \u0107e i povrtlari, posebice u Republici Srpskoj, gdje su prema izvje\u0161tajima Udru\u017eenja poljoprivrednika ovog entiteta, u jednakoj mjeri stradali i usjevi na otvorenom, kao i u oni u plastenicima. Da je stanje alarmantno upozoravaju i p\u010delari koji i ove godine isti\u010du ozbiljan pad prinosa meda, te se suo\u010davaju sa sve manjim brojem p\u010delinijih kolonija. No, osim poljoprivrednika koji trpe \u0161tetu i gubitak prihoda te gra\u0111ana\/ki koji negoduju zbog sve ve\u0107ih cijena vo\u0107a i povr\u0107a na tra\u017enicama, ozbiljnost trenutka u kojem se nalazi bh. poljoprivreda kada je utjecaj klimatskih promjena u pitanju, \u010dini se da ne doti\u010de nikog, barem ne u onoj mjeri koja bi na ovako alarmantne podatke trebala reagirati. A to u BiH ba\u0161 i nije neka vijest.<\/p>\n\n\n\n BiH provela je skoro 10 godina bez razvojne strategije za poljoprivredu na dr\u017eavnom nivou. Izrada okvirnog dokumenta dr\u017eavne strategije ruralnog razvoja zapo\u010dela je jo\u0161 2009. godine, a pred Vije\u0107em ministara i dr\u017eavnim Parlamentom dokument se na\u0161ao tek 2018. godine, kada je i usvojen. Dok su se entiteti prepirali u \u010dijoj su nadle\u017enosti razvojna pitanja, a europejci po ve\u0107 ustaljenoj praksi pritiskali nadle\u017ene, istovremeno su bh. poljo-privrednici bili u nemogu\u0107nosti da ostvare sredstva iz IPA fondova. I sve to, usput re\u010deno, u desetlje\u0107u u kojem se \u010dak 5 godina bilje\u017ei kao ekstremno vru\u0107e i su\u0161ne, a dr\u017eava se u nekoliko navrata suo\u010dila sa rekordnim poplavama koje su pogodila \u010dak tre\u0107inu zemlje. Ovaj krovni strate\u0161ki dokument po pitanju ruralnog razvoja u BiH, nastao je kao proizvod suradnje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva sa resornim ministarstvom Republike Srpske, Odjelom za poljoprivredu, \u0161umarstvo i vodoprivredu Vlade Br\u010dko i uz podr\u0161ku USAID-a. Odr\u017eivo upravljanje prirodnim resursima i prilago\u0111avanje klimatskim promjenama jedan je od \u0161est osnovnih strate\u0161kih ciljeva razvoja poljoprivrede i ruralnih podru\u010dja u BiH za period 2018. – 2021. godine, te podrazumijeva niz mjera za ostvarivanje istog – izme\u0111u ostalog i ja\u010danje svijesti o klimatskim promjenama, njenim posljedicama i metodama za ubla\u017eavanje ili za\u0161titu sektora od takvih promjena, promociju kori\u0161tenja obnovljivih izvora energije i kori\u0161tenja otpada iz poljoprivrede, revitalizaciju i o\u010duvanje pa\u0161nja\u010dkih povr\u0161ina, unaprje\u0111enje biodiverziteta i o\u010duvanje autohtonih genetskih resursa, za\u0161titu i unaprje\u0111enje plodnosti tla te uspostavljanje i ja\u010danje mehanizama odr\u017eivog upravljanja zemlji\u0161tem. U SWOT analizi ovog dokumenta klimatske promjene prepoznate su kao jedan od glavnih rizika po razvoj poljoprivrede \u010diji \u0107e utjecaj biti znatno ili u potpunosti negativan, a osim na kvalitetu poljoprivrednog zemlji\u0161ta i prinosa negativno \u0107e se odraziti i na dohodak poljoprivrednih gazdinstava ali i op\u0107enito kvalitet \u017eivota i socijalno-eksonomski status ruralnih doma\u0107instava. <\/p>\n\n\n\n Ovakva predvi\u0111anja nisu iznena\u0111uju\u0107a s obzirom da klima predstavlja determinantu poljoprivredne produktivnosti zemlje, a od ukupne povr\u0161ine BiH \u010dak 46% je poljoprivredno zemlji\u0161te. Iako podaci Agencije za statistiku BiH s po\u010detka ove godine navode da je u sektoru poljoprivrede slu\u017ebeno zaposleno ne\u0161to manje od 20.000 stanovnika ili 2,3 % od ukupnog broja zaposlenih, procjene na terenu govore da izme\u0111u 40 i 60% stanovni\u0161tva dijelom ili u potpunosti \u017eivi i radi na zemlji, a da pri tome nisu statisti\u010dki obra\u0111eni. Unato\u010d ogromnim demografskim promjenama stanovni\u0161tva u proteklih 25 godina, Bosna i Hercegovina i dalje je jedna od najruralnijih zemalja Europe i zauzima visoko \u010detvto mjesto, odmah iza Crne Gore, Finske i Irske. Sudbina i opstanak ruralnih podru\u010dja BiH i njegovog stanovni\u0161tva direktno je povezan sa stanjem u poljoprivredi, sto\u010darstvu i \u0161umarstvu kao osnovnim privrednim granama, te spremnosti dr\u017eave da makar jednu strategiju barem djelomi\u010dno sprovede u djelo.<\/p>\n\n\n\n \nSuo\u010davanje\ns klimatskim promjenama i njihovim posljedicama na poljoprivredni\nrazvoj BiH jedan je od klju\u010dnih procesa kako pred nadle\u017enima tako i\npred\nsamim\npoljoprivrednicima, jer godine nepovratno prolaze, a vremena za\nprilagodbu sve je manje. U prilog tome govori i podatak da Bosna i\nHercegovina zauzima 86. mjesto\nGAIN indeksa (Indeks globalne adaptacije na klimatske promjene i\nglobalne izazove), \u010dime je najni\u017ee rangirana dr\u017eava u Europi. BiH\nje na 41. mjestu kada je u pitanju ranjivost na klimatske promjene,\nali prema spremnosti na adaptaciju zauzima tek 114. mjesto na listi\nod ukupno 190 zemalja.<\/p>\n\n\n\n \u010cak \u0161est godina pro\u0161lo je od usvajanja jo\u0161 jedne strategije i to one o prilago\u0111avanju na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu. Na ta\u010dno pola puta do ciljne 2025. godine u kojoj prema viziji razvoja dr\u017eave iz ovog dokumenta BiH treba da postane odr\u017eiva i napredna “zelena ekonomija”, stanje u oba pomenuta sektora te\u017ee je nego ikad. Dok \u010dekaju dr\u017eavu da strategiju iz teorije primijeni u praksi, bosansko-hercegova\u010dki poljoprivrednici, po uobi\u010dajnoj praksi, snalaze se sami. I dok jedni uz pomo\u0107 kredita i rijetkih poticaja koje dobiju na godi\u0161njoj bazi od entitetskih ili kantonalnih ministarstava poku\u0161avaju ulo\u017eiti sredstva u izgradnju sistema za navodnjavanje kao prvu mjeru odbrane od sve \u010de\u0161\u0107ih su\u0161a ili postavljanje protugradnih mre\u017ea za za\u0161titu usjeva i vo\u0107njaka, nerijetki su i oni koji se odlu\u010duju za eksperimentiranje i sadnju netipi\u010dnih poljoprivrednih kultura, posebice na podru\u010dju sjeveroisto\u010dne i centralne Bosne gdje umjereno kontinentalna klima postaje sve bla\u017ea, a klimatski uvjeti sve povoljniji za sadnju sorti koje su se neko\u0107 smatrale jedinstvenim za mediteransku Hercegovinu ili Dalmaciju. Izbor kultura otpornih na su\u0161u ili pak onih koji mogu opstati bez skupocjenog ulaganja u sisteme navodnjavanja sve su \u010de\u0161\u0107i, pa danas nije neuobi\u010dajno kao \u0161to je neko\u0107 bilo vidjeti planta\u017ee citrusa, lavande, smokava ili druge “ju\u017ene” kulture u Podromanijskom ili prijedorskom kraju, i takvih je prizora iz godine u godinu sve vi\u0161e. Iako su ovo i dalje rijetki pilot poku\u0161aji pojedinaca da prona\u0111u na\u010din da spase svoja zemlji\u0161ta i ku\u0107ne bud\u017eete te se izbore sa sve ve\u0107im izazovima koje klimatske promjene stavljaju pred njih, od izuzetne su va\u017enosti za bh. poljoprivredu, jer \u0107e upravo o sposobnosti na ovakve prilagodbe ovisiti njen cjelokupni opstanak.<\/p>\n\n\n\n Promjena klimatskih uvjeta neminovno diktira i promjene u poljo-privrednoj proizvodnji \u2013 analize pokazuju da se mnoge kulture koje se danas uzgajaju na bosanskohercegova\u010dkim oranicama vi\u0161e ne\u0107e isplatiti, npr. p\u0161enica i kukuruz, \u010diji su prinosi i otkupna cijena iz godine u godinu sve manji, ali i sve neisplatljiviji s obzirom na uvozne koli\u010dine. Iako prelazak na uzgoj novih kultura tako\u0111er zahtjeva znatna ulaganja, do takvog \u0107e scenarija neminovno do\u0107i ukoliko se adekvatno \u017eeli odgovoriti na budu\u0107e izazove i barem djelomi\u010dno omogu\u0107iti odr\u017eivost ovog sektora, ali i sto\u010darstva i prehrambene industrije s kojima je usko povezan. Tako danas u plodnom semberskom kraju umjesto tradicionalnih polja kukuruza ni\u0107u nove planta\u017ee \u0161ipka, nektarina, marelica, oraha, \u010de\u0161njaka, kamilice, nevena i razli\u010ditog za\u010dinskog bilja. Poljoprivrednici iz Bosne sve \u010de\u0161\u0107e se odlu\u010duju i na sadnju tre\u0161nje, posebice patuljaste i krupne hrskave tre\u0161nje \u010dije sadnice najbavljaju u Hercegovini, a koje su se pokazale izuzetno otpornim na niske temperature. U ju\u017enoj bh. regiji poljoprivrednici se nakon nekoliko godina “smiljomanije” tako\u0111er okre\u0107u novim kulturama \u2013 nakon Srbije i sjevernog djela BiH, planta\u017ee kineskog “feniks” drveta paulovnije kojeg karakterizira visoka izdr\u017eljivost i mogu\u0107nost prilagodbe gotovo svim klimatskim uvjetima, mogu se na\u0107i i u okolici Mostara \u2013 ali i obnovi starih kultura tipi\u010dnih za ovaj kraj kao \u0161to su vinova loza, smokve i masline.<\/p>\n\n\n\n U kojoj \u0107e mjeri snala\u017eljivost i prilagodljivost bh. poljoprivrednika da se oku\u0161aju u uzgoju novih poljoprivrednih kultura ili njihovoj diverzifikaciji doprinjeti cjelokupnoj prilagodbi sektora na klimatske izazove budu\u0107nosti, te\u0161ko je prognozirati. Krajnji ishod svakako \u0107e ovisiti o broju samih poljoprivrednika spremnih na ovakve rizike, ali i broju onih koji \u0107e ih uspje\u0161no financirati. Za ve\u0107inu bh. poljoprivrednika i najmanja dodatna ulaganja u proizvodnju naj\u010de\u0161\u0107e zna\u010de i dodatna kreditna zadu\u017eenja za koje nemaju mogu\u0107nosti. U takvim okolnostima te\u0161ko je o\u010dekivati zna\u010dajnije korake bez sistemske pomo\u0107i dr\u017eave koja pak godinama donosi zakone koji u potpunosti destimuliraju poljoprivrednu proizvodnju i strategije koje se nikada ne sprovedu. Pa se tako sada, kao i svih godina prije, \u010dini kako je bosanskohercegova\u010dkim poljoprivrednicima zapravo dr\u017eava i njen odnos prema ovom sektoru, puno ozbiljniji i akutniji problem, nego \u0161to su to sveprisutnije klimatske promjene. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako formalne statistike broja poljoprivrednika u zemlji nisu odraz realnog stanja, seljaci su u unutra\u0161njosti ove zemlje odustali od \u010dekanja dr\u017eave da osigura sistemske promjene. Umjesto toga, svjesni sve ve\u0107ih klimatskih poreme\u0107aja, sami su po\u010deli saditi dalmatinske sorte, citruse ali i drve\u0107e Ne\u0107e biti \u0161ljiva ni za kap rakije, naslov je teksta koji je prije […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28624,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[70],"theme":[457],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[379],"class_list":["post-28614","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-poljoprivreda","theme-klima","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28614"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28614\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28671,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28614\/revisions\/28671"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28614"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28614"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28614"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28614"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Realno ruralna zemlja<\/h2>\n\n\n\n
P\u0161enica i kukruz su pro\u0161lost, citrusi i paulovnija budu\u0107nost<\/h2>\n\n\n\n