{"id":28581,"date":"2019-08-12T05:33:19","date_gmt":"2019-08-12T04:33:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28581"},"modified":"2019-08-15T11:08:38","modified_gmt":"2019-08-15T10:08:38","slug":"hrvatska-agrar-nakon-klimatskih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28581","title":{"rendered":"Agrar nakon klimatskih promjena"},"content":{"rendered":"\n

Rasprava o tome kako \u0107e klimatske promjene u Hrvatskoj utjecati na promjenu prehrambene baze prakti\u010dki ne postoje, \u0161to se jasno vidi iz nacionalnih strategija prilagodbi. No, usprkos politi\u010dkoj nespremnosti one se ve\u0107 doga\u0111aju. Igor Lasi\u0107 razgovarao je o tome s agronomom dr. Darkom Znaorom.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski agrar je uglavnom devastiran, i tu \u010dinjenicu ne treba posebno dokazivati. Moglo bi se dodu\u0161e nabrajati \u0161to je sve od njega ostalo, no jednostavna usporedba toga sa svime onim \u0161to je u posljednja tri desetlje\u0107a propalo, ionako je ve\u0107 postala op\u0107e mjesto \u017ealosne inventure toga strate\u0161kog privrednog sektora. Sve dr\u017eavne izvr\u0161ne vlasti zapravo su u tome razdoblju samo krotko verificirale svoj politi\u010dki poraz u srazu s olako prihva\u0107enim tr\u017ei\u0161nim prinudama. Naime, onima kakve u isto vrijeme nipo\u0161to nisu bile toliko na snazi u ekonomski ja\u010dim europskim zemljama.<\/p>\n\n\n\n

Ako se nisu znale nositi s dosada\u0161njim isku\u0161enjima, me\u0111utim, postavlja se pitanje kako li \u0107e tek biti u susretu s nekima novim i bitno druk\u010dijim. Naravno, posrijedi je bauk klimatskih promjena koje se ve\u0107 zahuktavaju, a s vi\u0161e nego izvjesnom lo\u0161om perspektivom u nastupaju\u0107im decenijama. To je dakle ne\u0161to bitno zahtjevnije od redovnih razvojnih izazova s kakvima Hrvatska ne izlazi na kraj. To je imperativ temeljitog restrukturiranja same agrarno-politi\u010dke i uzgojno-prakti\u010dne paradigme minule epohe.<\/p>\n\n\n\n

Za indikator mo\u017ee poslu\u017eiti i jedno na\u0161e iskustvo iz pripreme ovog \u010dlanka. Od desetak botani\u010dkih, agronomskih i \u0161umarskih eksperata kojima smo se obratili s molbom da prokomentiraju neke konkretne momente vezane uz ovu temu, uspjeli smo dozvati upomo\u0107 tek jednog. Osim \u0161to je jo\u0161 jedan iskazao volju i upu\u0107enost da se priklju\u010di, ali je u ovom \u010dasu sprije\u010den drugim obavezama, pa \u0107emo ga svakako s istom svrhom potra\u017eiti u narednim mjesecima. No ve\u0107 je i presjek situacije kroz takav uzorak pokazao da (i) u ovom razmatranju imamo posla s nedovoljnom kapacitirano\u0161\u0107u te istra\u017eiva\u010dkim i analiti\u010dkim potencijalom doma\u0107e znanosti.<\/p>\n\n\n\n

Kampanjstvo dr\u017eavnog pristupa<\/h2>\n\n\n\n

Iz takve slike generalnog stanja izdvaja se tek jedan usamljeni javnopoliti\u010dki projekt. U proceduru je upu\u0107en nacrt prijedloga Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. godine, s pogledom na 2070. godinu. Predlagatelj spisa je Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i energetike. Popis nesnala\u017eenja i nevoljkosti koje ta ustanova ispoljava ve\u0107 i prije negoli do\u0111emo do poljoprivrede, pak, notoran je i kroni\u010dan, a kre\u0107e se u rasponu od zbrinjavanja otpada do tranzicije na ekoenergetiku.<\/p>\n\n\n\n

Najbolnije od tih to\u010daka, kao i onih koje se odnose izravno na poljoprivredu, uo\u010dljive su na intervencijama koje su istaknuli sudionici e-savjetovanja o doti\u010dnoj strategiji MZOE-a sa \u0161irom javno\u0161\u0107u. U diskusiju su se upustili poznati nevladini i vladini subjekti: ekolo\u0161ki aktivisti, uzgajiva\u010di stoke, permakulturisti, javne meteorolo\u0161ke institucije, slu\u017ebe za prostorno ure\u0111enje, itd. Njihove primjedbe ukazuju na\u017ealost primarno na dramati\u010dnu neorganiziranost i kampanjstvo dr\u017eavnog pristupa. I to bez obzira na poku\u0161aj saniranja nagomilanih propusta uklju\u010divanjem u proces zavidnog niza stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

Svedemo li fokus na samu poljoprivredu, enigmi je ve\u0107 mnogo i previ\u0161e. Te\u0161ko ih je \u010dak i klasificirati u odnosu na opisanu nesistemati\u010dnost krovnih vlasti, pa \u0107emo za potrebe ovog kratkog pregleda navesti isklju\u010divo neke od pojedina\u010dnih primjera. Uz pretpostavku, naravno, da je na op\u0107em planu dovoljno znano \u0161to nas o\u010dekuje u nadolaze\u0107im vremenskim prognozama kada na\u010delno govorimo o spomenutom intervalu trajanja izme\u0111u 20 i 50 godina.
<\/p>\n\n\n\n

Oblici ugro\u017eenosti: dijelovi Hrvatske bit \u0107e potopljeni<\/h2>\n\n\n\n

Kako \u0107e izgledati budu\u0107i plodored na njivama? Kako \u0107e na agrar utjecati \u010de\u0161\u0107e su\u0161e, ali i poplave, kao i tu\u010de, oluje, termi\u010dke oscilacije? \u0160to \u0107emo uop\u0107e jo\u0161 mo\u0107i uobi\u010dajeno uzgajati, a \u0161to pod specijalnim uvjetima, i koliko \u0107e to poskupjeti proizvodnju? Koje \u0107emo nove biljne vrste i kultivare dobiti zauzvrat? Ho\u0107emo li imati sredstava za neophodnu infrastrukturu s kojom smo i sad deficitarni \u2013 protugradnu obranu, melioracijske mre\u017ee, hladnja\u010de za skladi\u0161tenje, staklenike i plastenike, slo\u017eeniju mehanizaciju i sli\u010dno? \u0160to nas \u010deka u pogledu entomolo\u0161kom, bakteriolo\u0161kom, pedolo\u0161kom? Ima li mjesta za povoljnija osiguranja, ve\u0107e javne subvencije, nove oblike (samo)organiziranja poljoprivrednika?<\/p>\n\n\n\n

Pitanja bismo tako mogli nizati unedogled, no zasad \u0107emo stati na ovih nekoliko. I za odgovore prepustiti prostor dr. Darku Znaoru, agronomu i neovisnom analiti\u010daru poljoprivredne politike i prakse koji nam je je poslao svoja razmi\u0161ljanja o temama koje smo mu podastrli. Uvodno, zamolili smo ga da ukratko predstavi novonastaju\u0107i klimatski kontekst, onoliko koliko je to mogu\u0107e. Na\u017ealost, radi se o uvidima koji ve\u0107 godinama ne spadaju u razmjerno umiruju\u0107u zonu te\u0161ko predvidljivog i neizvjesnog.<\/p>\n\n\n\n

“Postoje\u0107i klimatski modeli i studije”, ka\u017ee Znaor, “predvi\u0111aju zna\u010dajnu promjenu klime u nadolaze\u0107im desetlje\u0107ima. Procjene za Hrvatsku ukazuju na porast temperature zraka i smanjenje oborina; ja\u010de i u\u010destalije pojave su\u0161e i toplinskih valova, mrazova, kratkotrajnih jakih oborina, te olujnih i orkanskih vjetrova. Najve\u0107e posljedice se o\u010dekuju u sektoru poljoprivrede i \u0161umarstva, s pove\u0107anom u\u010destalo\u0161\u0107u \u0161umskih po\u017eara. Zatim u turizmu i energetici, npr. hidrocentrale \u0107e proizvoditi znatno manje struje. Promjene se o\u010dekuju i u vodnom sektoru, pa i zdravstvu (s obzirom na epidemije), ali i u prometu \u2013 jer od poplava \u0107e stradati i infrastruktura. Posebno ranjiva su obalna podru\u010dja. Neki izra\u010duni ukazuju da bi kroz nekoliko desetlje\u0107a, zbog porasta mora, pod vodom mogao biti cjelokupan dubrova\u010dki Stradun, Starigrad na Hvaru, znatan dio neretvanske doline, zadarskog podru\u010dja, itd. Prema izvje\u0161taju Europske agencije za okoli\u0161 (EEA), Hrvatska spada u skupinu od tri zemlje (zajedno s \u010ce\u0161kom i Ma\u0111arskom), s najve\u0107im udjelom \u0161teta od ekstremnih vremenskih i klimatskih doga\u0111aja u odnosu na bruto nacionalni proizvod.”<\/p>\n\n\n\n

Su\u0161e \u0107e promijeniti poljoprivredne kulture<\/h2>\n\n\n\n

Ovome posljednjem nije zgoreg dodati da je ujedno RH plasirana na posljednje mjesto izme\u0111u zemalja-\u010dlanica EEA-a po koli\u010dini osiguranja u poljoprivrednoj proizvodnji. Na\u0161 sugovornik nadalje komentira mogu\u0107e promjene u samom asortimanu uzgojnih vrsta u ovom podneblju: “Za uzgoj nekih od klju\u010dnih poljoprivrednih kultura (kukuruz, \u0161e\u0107erna repa, suncokret, soja), u Hrvatskoj prosje\u010dno nedostaje oko 100, a u su\u0161nim godinama i do 600 litara vode po \u010detvornom metru. To je, ovisno o intenzitetu i trajanju su\u0161e, dovelo do smanjenja uroda pojedinih kultura od 20 do 80 posto. Ve\u0107ina posljedica klimatskih promjena, naro\u010dito u\u010destalije su\u0161e i toplija atmosfera \u2013 na poljoprivredu utje\u010de negativno. No, klimatske promjene mogu imati i pozitivne u\u010dinke na poljoprivrednu proizvodnju. Oni se ogledaju i u tome \u0161to promjena klime omogu\u0107uje uzgoj poljoprivrednih kultura tj. sorti koje je ranije bilo mogu\u0107e uzgajati samo u toplijim podru\u010djima.”<\/p>\n\n\n\n

“Klimatske promjene u Hrvatskoj”, nastavlja Darko Znaor, “utje\u010du ponajvi\u0161e na fenolo\u0161ke faze jabuka, vinove loze, masline i kukuruza. Vi\u0161e sorti jabuka, bez obzira na klimatsku zonu, ve\u0107 pokazuju raniji po\u010detak listanja i cvjetanja za dva do \u0161est dana kroz svakih 10 godina, \u0161to se pripisuje toplijim zimama i prolje\u0107ima. Ujesen se kod jabuka zamje\u0107uje velika raznolikost u pogledu razdoblja \u017eu\u0107enja i opadanja li\u0161\u0107a. Jesenske novije sorte jabuke, npr. jonatan i zlatni deli\u0161es, osjetljivije su na klimatske promjene negoli starinske sorte kao \u0161to su bobovec, kanada i kola\u010darka, te je opa\u017eeno skra\u0107ivanje vegetacijskog razdoblja u unutra\u0161njosti RH i produljenje u gorskim zonama.”<\/p>\n\n\n\n

“Skra\u0107ivanje trajanja vegetacije zabilje\u017eeno je i kod vinove loze. U unutra\u0161njosti Hrvatske (gra\u0161evina) i Istri (malvazija), proljetne fenofaze vinove loze po\u010dinju ranije za dva do tri dana na svakih 10 godina. Puna zrelost i berba gro\u017e\u0111a u kontinentalnoj Hrvatskoj i Istri pokazuju signifikantno raniji po\u010detak. U Dalmaciji je razdoblje od po\u010detka do punog zrenja gro\u017e\u0111a u prosjeku skra\u0107eno za oko tjedan dana, a u unutra\u0161njosti za oko dva. U ekstremno toplim godinama po\u010detkom 21. stolje\u0107a, rane i kasne sorte vinove loze su dozorile gotovo istovremeno, a gro\u017e\u0111e je sadr\u017eavalo izuzetno visok postotak \u0161e\u0107era, uslijed \u010dega je i sadr\u017eaj alkohola u vinu bio vrlo visok”, dodaje on.<\/p>\n\n\n\n

“I vegetacija maslina je promijenjena. Opa\u017ea se da na sjevernom Jadranu masline cvjetaju ranije za dva dana po 10 godina, a u Dalmaciji tri. U Dalmaciji dolazi ne samo do ranijeg cvjetanja, ve\u0107 i do ranijeg zrenja plodova masline za dva dana. Ove, kao i ostale navedene promjene ranijih pomaka vegetacije za svega nekoliko dana u 10 godina mo\u017eda ne zvu\u010de dramati\u010dno. No, pomak od tri dana u 10 godina \u0107e biti pomak od mjesec dana kroz 100 godina. Ranije zapo\u010dinjanje i skra\u0107enje vegetacijskog razdoblja, za maslinu, ali i ve\u0107inu ostalih kultura, obi\u010dno zna\u010di i manji prinos”, rekao nam je ovaj sugovornik, obrazla\u017eu\u0107i da prerano kretanje vegetacije u prolje\u0107e biljku vi\u0161e izla\u017ee mogu\u0107nostima mraza. S druge strane, kra\u0107a vegetacija smanjuje razdoblje fotosinteze, uslijed \u010dega dolazi do smanjenja prinosa. <\/p>\n\n\n\n

Uskoro: sudanska trava, sirka, sezam …<\/h2>\n\n\n\n

U godinama koje nadolaze, saznali smo od njega, sve te\u017ee \u0107e se u Hrvatskoj uzgajati kukuruz, \u0161e\u0107erna repa, suncokret i soja: “Njihov prinos i isplativost uzgoja \u0107e se smanjivati. Morat \u0107emo ih zamijeniti novim sortama koje bolje podnose su\u0161u, mraz i vjetrove \u2013 ili, \u0161to je jo\u0161 izglednije \u2013 nekim posve novim kulturama poput sudanske trave, sirka, sezama, podzemne djeteline i sl. A vina pridobivena iz dalmatinskih sorti gro\u017e\u0111a, proizvodit \u0107emo i u Slavoniji.”<\/p>\n\n\n\n

Znaor nam je iznio i odre\u0111ene podatke o dosada\u0161njim zabilje\u017eenim efektima klimatskih promjena u Hrvatskoj. Sam ih je potom obradio, nalaze\u0107i u tim reakcijama dr\u017eave sukus ukupnog problema u pristupu ovoj strate\u0161kog zada\u0107i hrvatske agrarne politike. “U razdoblju od 2011. do 2018. godine”, prenio nam je, “\u017eupanije su prijavile \u0161tetu od elementarnih nepogoda u iznosu od 2,6 milijardi eura. \u010cak 65 posto ovog iznosa otpada na poljoprivredu. Dr\u017eavno povjerenstvo za procjenu \u0161tete od elementarnih nepogoda priznalo je 90 posto prijavljene \u0161tete u poljoprivredi. No, dr\u017eava je poljoprivrednicima za od\u0161tetu isplatila svega oko tri posto tog iznosa. U tom vremenskom razdoblju ekstremne vremenske (ne)prilike (su\u0161a, tu\u010da, mraz, poplave, olujni i orkanski vjetrovi, i sl.), doslovno su, dakle, ‘pojele’ 58 posto sredstava koje smo poljoprivrednicima isplatili za izravna pla\u0107anja (slika ni\u017ee).”<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

“A rije\u010d je o uistinu ogromnom novcu: 2,7 milijarde eura \u2013 dovoljno za izgradnju jednog i pol pelje\u0161kog mosta”, dodaje ovaj agronom. “Usprkos tome, ne postoje kvalitetne i sustavne mjere prilagodbe na klimatske promjene u poljoprivredi. Program ruralnog razvoja RH, koji u razdoblju od 2014. do 2020. raspola\u017ee s 2,2 milijarde Eura, primjerice, nema niti jednu mjeru kojom poti\u010de poljoprivrednike na izgradnju humusa \u2013 najjeftiniju i naju\u010dinkovitiju mjeru u borbi protiv su\u0161e i poplave, s obzirom na to da jedan kilogram humusa skladi\u0161ti tri do sedam litara vode. S izuzetkom onih koji se doslovno mogu nabrojati na prste jedne ruke, svi poljoprivredni stru\u010dnjaci, politi\u010dari i administracija, spas u borbi protiv su\u0161e vide u izgradnji sustava za navodnjavanje. Ali, na Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemlji\u0161tem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV) u razdoblju od 2004. do 2016. utro\u0161eno je nevjerojatnih 1,1 milijarde kn – dovoljno za 60 posto Pelje\u0161kog mosta. A njime je navodnjavanje omogu\u0107eno na svega 13 tisu\u0107a hektara. Utro\u0161eno je, dakle, jo\u0161 nevjerojatnijih 85 tisu\u0107a eura po hektaru, i to bez ikakve analize isplativosti ulaganja i dinamike povratka sredstava. No, poljoprivrednici navodnjavaju svega desetinu ove povr\u0161ine, negdje i znatno manje. Primjerice, u Gatu, u Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji: od 500 hektara, navodnjava ih se manje od 10. Od poljoprivrednika i jedinica lokalne samouprave o\u010dekivalo se da \u0107e za navodnjavanje povu\u0107i sredstva iz Programa ruralnog razvoja RH. Ali do toga, zbog cijelog niza okolnosti, nije do\u0161lo. Od 60 milijuna eura ugovorenih projekata za navodnjavanje u okviru investicijske Mjere 4, zasad je ispla\u0107eno svega pet posto ugovorenog iznosa.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rasprava o tome kako \u0107e klimatske promjene u Hrvatskoj utjecati na promjenu prehrambene baze prakti\u010dki ne postoje, \u0161to se jasno vidi iz nacionalnih strategija prilagodbi. No, usprkos politi\u010dkoj nespremnosti one se ve\u0107 doga\u0111aju. Igor Lasi\u0107 razgovarao je o tome s agronomom dr. Darkom Znaorom. Hrvatski agrar je uglavnom devastiran, i tu \u010dinjenicu ne treba posebno […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28608,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[70],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-28581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-poljoprivreda","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28581"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28581\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28629,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28581\/revisions\/28629"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28608"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28581"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28581"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28581"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28581"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}