Kontrola infrastrukture, kontrola tr\u017ei\u0161ta rada, organiziranje ostalih tr\u017ei\u0161ta: sve su to klju\u010dna obilje\u017eja dominantne pozicije Amazona u svjetskoj ekonomiji. O povijesti, modelu i u\u010dincima te dominacije pi\u0161u Tomislav Medak i Marcell Mars.<\/p>\n\n\n\n
Dominantna ideologija danas grozi se nezaposlenih, a tek ne\u0161to manje radnika. Slavi poduzetni\u0161tvo i svr\u0161ava na investicijama, startapima i fintechu<\/em>. Pa tako, groze\u0107i se statusa radni\u0161tva, neki poduzetnici krenu proizvoditi jedino \u0161to mogu i ponude to na tr\u017ei\u0161tu. Malobrojni “pre\u017eive”, mnogi ne. Neki, pak, prije nego krenu u bilo kakvu proizvodnju promisle i anticipiraju \u0161to bi to bilo dobro proizvoditi pa tek onda krenu u tr\u017ei\u0161nu bitku. Postoje i poduzetnici koji radije kupuju pa dalje prodaju robu za koju misle da \u0107e se po njihovim cijenama “dobro prodavati”. Propali poduzetnici, ako ikako mogu, poku\u0161aju ponovo. Postoje i poduzetnici sa ste\u010denim kapitalom koji investiraju u proizvodnju ili trgovinu predvi\u0111aju\u0107i rast i razvoj onih u koje ula\u017eu. Me\u0111u njima se na\u0111e i onih koji cikluse rasta (aktera na tr\u017ei\u0161tu, segmenata tr\u017ei\u0161ta ili tr\u017ei\u0161ta u cjelini) anticipiraju pa investiraju\/\u0161pekuliraju tako da zarade na tajmingu kupovine i prodaje. Poduzetni\u010dko-investicijski niz se nastavlja i anticipacijom anticipacija, kao i njima pripadaju\u0107ih tajminga pa se neki od investitora\/\u0161pekulanata odlu\u010de za oklade vezane uz vrijednosti u to\u010dno odre\u0111eno budu\u0107e vrijeme.<\/p>\n\n\n\n Ba\u0161 kao i u kladionici iza ugla, ve\u0107ina kladilaca ne poga\u0111a rezultate u budu\u0107nosti, a njihov gubitak hrani vlasnike kladionica koji pone\u0161to svog profita udijele malobrojnima \u0161to rijetko poga\u0111aju vi\u0161e od jednom. Povijest gubitnika u kladionicama je duga i pou\u010dna. 1845. godine je u Yerba Bueni \u017eivjelo svega par stotina ljudi. U sije\u010dnju 1848. godine James Marshall je otkrio zlato<\/a>. Sedam mjeseci kasnije je New York Herald<\/em> objavio prvi \u010dlanak<\/a> o zlatu u rijekama Kalifornije. Yerba Buena je 1850. do\u010dekala s novim imenom – San Francisco – i 25.000 entuzijasti\u010dnih kopa\u010da zlata. Kalifornija je pripojena SAD-u, a broj \u017eitelja, prete\u017eno entuzijasti\u010dnih kopa\u010da zlata, naglo je sko\u010dio sa 25.000 na 100.000.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107ih\nsto godina Kalifornija \u0107e ustostru\u010diti broj stanovnika, a rana\nindustrijalizacija pokrenuta oko zlatne groznice pretvorit \u0107e je u\njednu od ekonomski najrazvijenijih regija u svijetu. No, kako je to\nizgledalo za one \u0161to se okladi\u0161e na laki pronalazak zlata?<\/p>\n\n\n\n U razdoblju od svega \u0161est, sedam godina zlatne groznice iskopano je zlata u vrijednosti tada\u0161njih 350 milijuna dolara. Prosje\u010dna zarada kopa\u010da iznosila je oko dvadeset dolara dnevno, trinaest puta vi\u0161e nego nadnica iskusnog radnika na Isto\u010dnoj obali. No, u isto vrijeme sve \u0161to je potrebno za \u017eivot u Kaliforniji je tada prodavano za barem deset puta vi\u0161u cijenu. Krajem 1848. oko 6.000 kopa\u010da izvuklo je oko 10 milijuna dolara vrijednog zlata. Tri godine kasnije, kako je i tehnologija sve vi\u0161e pomagala kompanijama i kopa\u010dima, sada ve\u0107 100.000 kopa\u010da izvla\u010dilo je oko 80 milijuna dolara zlata. Kroz nekoliko godina, jedva da se itko mogao sam upustiti u izvla\u010denje zlata, gotovo svi kopa\u010di postali su najamni radnici onih koji su investirali u kombinaciju ma\u0161inerije i iskori\u0161tavanja radne snage. Vrlo, vrlo mali broj kopa\u010da se obogatio u prvih godinu, dvije zlatne groznice. Po\u010detkom 1850-ih kopa\u010di su \u010dinili preko 75% radne snage, dnevnica je pala s dvadeset dolara 1848., na deset 1850., pa pet 1853., a krajem 1850-ih na tri dnevno. \u0160trajkovi kopa\u010da pomogli su ne\u0161to statusu radnika u sljede\u0107em desetlje\u0107u, no i dalje vi\u0161e od 75% kopa\u010da 1870. nije imalo nikakve imovine<\/a>. Oni \u010dija se imena pamte i \u010dije obitelji su i dalje bogate – Levi Strauss, Domingo Ghirardelli, John Studebaker ili Philip Danforth Armour – obogatili su se dobitnom formulom “ne rudari zlato nego rudari rudare<\/a>“.<\/p>\n\n\n\n Danas,\nformulu “rudarenja rudara” mo\u017eda je najbolje prisvojio\nAmazon.com. Rijedak igra\u010d na tr\u017ei\u0161tu koji uspijeva uspje\u0161no\nposlovati sa svima. I s kopa\u010dima zlata. I s prodava\u010dima robe\nkopa\u010dima. I s proizvo\u0111a\u010dima robe. S vlasnicima rudnika. S\nprevoznicima zlata. S prevoznicima roba za rudare i vlasnike rudnika.<\/p>\n\n\n\n Financijska tr\u017ei\u0161ta okladila su se na Amazon. U rujnu 2018. nakratko su digla vrijednost Amazonovih dionica preko magi\u010dne granice od bilijun dolara, desetak godina nakon PetroChine, ali mjesec dana nakon Applea i pola godine prije Microsofta, pretvoriv\u0161i tr\u017ei\u0161no vrednovanje u \u0161a\u0161avu igru statisti\u010dke dokolice oko pitanja tko je ovih dana najve\u0107i tehnolo\u0161ki gigant. Tih 10^12 dolara naizgled je iznena\u0111uju\u0107e s obzirom na to da godinama Amazon gotovo nije iskazivao dobit niti ispla\u0107ivao dividende. Me\u0111utim, iz godine u godinu Jeff Bezos, sam biv\u0161i zaposlenik jedne od “kladionica” na Wall Streetu, uspijevao je uvjeriti dioni\u010dare da reinvestiranje u agresivno \u0161irenje ide njima u korist. Tijekom proteklog desetlje\u0107a samo rast cijene Amazonove dionice donosio je u prosjeku povrate od skoro 40% na godi\u0161njoj razini<\/a>. Godinama omjer cijene Amazonove dionice spram zarade po dionici<\/a> (tzv. price\/earnings ratio), kao dobar indikator povjerenja financijskih tr\u017ei\u0161ta u budu\u0107i rast poduze\u0107a, vi\u0161estruko nadilazi isti omjer kod ostalih internetskih giganata i NASDAQ-a u cjelini<\/a>. To je stvorilo pozitivnu povratnu spregu izme\u0111u rasta poduze\u0107a i rasta vrijednosti dionice. Mnogi su pritom dobro anticipirali, pa institucionalni investitori danas posjeduju 56% dionica<\/a>. No dok drugi anticipiraju, anticipiraju anticipacije, klade se i investiraju, pone\u0161to i u Amazon.com, Bezos uz sve to jo\u0161 i proizvodi, trguje, dostavlja, apstrahira, i na tim apstrakcijama gradi infrastrukturu koju onda drugima renta.<\/p>\n\n\n\n Amazonov\npromet slijedio je sli\u010dnu krivulju eksponencijalnog rasta. U 2018.\ndosegao je 233 milijarde u odnosu na 15 milijardi 2008. i 610\nmilijuna 1998. godine. Preko polovice prihoda dolazi od vlastite\nonline<\/em>\ntrgovine, pribli\u017eno 20% od onih koji trguju preko Amazona, 10% od\nAmazon Web Services, 7% od du\u0107ana (primarno Whole Foods), 6% od\npretplatni\u010dkih usluga (primarno Amazon Prime), a ostalih par posto\nod drugih segmenata poslovanja. Za razliku od ostatka internetskih\ngiganata, Amazon posluje ve\u0107inom u sektoru trgovine na malo koji ima\nniske profitne mar\u017ee i stoga se vi\u0161ak mora neprestano stvarati\nbjesomu\u010dnom \u0161tednjom, \u0161irenjem i ekonomijom razmjera.<\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom 1990-ih neposredno oko Yerba Buene krenula je Dot-com groznica. Bezos je napustio Wall Street i krenuo graditi Amazon. Od prvog dana Amazon je zami\u0161ljao kao “univezalni du\u0107an”<\/a>. Me\u0111utim, da bi pokrenuo strategiju \u0161irenja izme\u0111u 20-ak razli\u010ditih tr\u017ei\u0161ta planski je odabrao knjige: standardizirani proizvod, distributeri s inventarom ve\u0107im od bilo koje knji\u017eare i pouzdana po\u0161tanska dostavna mre\u017ea. Vanjski resursi i infrastruktura su presudili. Dvadeset godina kasnije Amazon je uistinu postao “univerzalni du\u0107an” koji pokriva pola internetske trgovine u SAD-u<\/a> i 14% globalno<\/a>. Me\u0111utim, s knjigama je postavio obrazac \u0161irenja koji ponavlja iz tr\u017ei\u0161ta u tr\u017ei\u0161te. Oko online<\/em> knji\u017eare izgradio je servise koje je ponudio kao marketplace<\/em> koji su druge knji\u017eare mogle, a s obzirom na Amazonovu monopolnu poziciju u online<\/em> prodaji knjiga, i morale koristiti. Oko marketplacea<\/em> izgradio je zatim cjelovitu poslovnu infrastrukturu za elektroni\u010dku trgovinu: ogla\u0161avanje, skladi\u0161tenje, prodaju, distribuciju i naplatni sistem. I dok se tako Amazon transformirao iz knji\u017eara u platformu za knji\u017eare, iz platforme u ponu\u0111a\u010da poslovne infrastrukture, nemilosrdno se takmi\u010dio s onima koji posluju preko njegove platforme, ru\u0161e\u0107i cijene, sisaju\u0107i supstancu trgova\u010dke sitne\u017ei, guraju\u0107i je u grozotu nezaposlenosti da bi pogonio vlastiti rast.<\/p>\n\n\n\n U\npolju virtualnih mre\u017enih infrastruktura situacija je bila jednako\npogodna za anticipaciju. Nekoliko desetlje\u0107a razvoja masovnog\ntr\u017ei\u0161ta osobnih ra\u010dunala i potro\u0161a\u010dke elektronike stvorilo je\nmogu\u0107nost izgradnje ra\u010dunalne mre\u017ene infrastrukture baziranoj na\njeftinim izmjenjivim komponentama. Na toj infrastrukturi pokret\nslobodnog softvera ve\u0107 je u prvom desetlje\u0107u razvoja Interneta\nrje\u0161io probleme slobodnih\/besplatnih programskih jezika,\nrazvijateljskih alata, mre\u017enih servera i virtualizacije povrh Linux\nkernela. Takve prilike Amazon ne propu\u0161ta. Vlastito su iskustvo u\nizgradnji mre\u017ene ra\u010dunalne infrastrukture, nekoliko godina prije\nnego \u0161to je cloud\ncomputing<\/em>\n(hr. ra\u010dunarstvo\nu oblaku<\/em>)\npostao op\u0107e mjesto, detektirali kao potencijalnu priliku za daljnje\n\u0161irenje<\/a>\ni pokrenuli razvoj platforme koja \u0107e se kasnije zvati Amazon Web\nServices.<\/p>\n\n\n\n Uspje\u0161na optimizacija alokacije ra\u010dunalnih resursa po\u010diva na pretpostavci da \u0161to ve\u0107i broj korisnika mo\u017ee pokrenuti \u0161to ve\u0107i broj ra\u010dunalnih procesa (u jedinici vremena) na istom sistemu. Takva optimizacija temelji se na virtualizaciji, paradigmi u kojoj korisnik pristupa softverski virtualiziranoj verziji realnog hardvera. Sli\u010dno kao \u0161to inercija oka omogu\u0107ava dojam pokretne slike, virtualizacija omogu\u0107ava ra\u010dunalnim resursima pri simultanom kori\u0161tenju da svaki korisnik ima dojam da su resursi u potpunosti alocirani samo njemu. Ta je paradigma svoje povijesne implementacije imala od operativnog sistema, preko virtualnih ma\u0161ina, pa do recentnih (virtualnih) kontejnera<\/em>. Amazon je oko 2000. pristupio zada\u0107i virtualizacije kroz vrlo specifi\u010dan pristup programiranju vlastitih ra\u010dunalnih resursa. Uvidi Googleovog in\u017eenjera Stevea Yeggea iz 2011. godine, nakon slu\u010dajnog curenja internog dokumenta<\/a> s Google+ dru\u0161tvene mre\u017ee, potvrdili su kako je bespo\u0161tedno discipliniranje radnika, pa bili oni i softverski in\u017eenjeri, i alociranje radnih resursa presudno za izgradnju uspje\u0161no alociranih ra\u010dunalnih resursa. Yegge svjedo\u010di o kasnije javno dokumentiranom<\/a> stereotipu o Amazonovoj korporativnoj kulturi kao \u0161krtoj i cini\u010dnoj, nimalo nalik na razigrane pogodnosti \u0161arenih tobogana i ping-pong stolova u Googleplexu, a Bezosa opisuje kao okrutnog mikro-menad\u017eera, koji uz prijetnju otkaza nad in\u017eenjerima istjeruje svoju viziju programerskog zadatka. Nikakvo inovativno hakiranje, ve\u0107 tejloristi\u010dka podjela rada koja inzisitira na programiranju ba\u0161 svake komponente vlastite Amazonove ra\u010dunalne infrastrukture tako da komponenta svoje podatke i funkcionalnost u\u010dini, ako se uka\u017ee potreba, dostupnima kao mre\u017eni servis preko vlastitog programabilnog su\u010delja vanjskim klijentima. Servisno orijentirana arhitektura<\/a> bez kompromisa. Na do tada nevi\u0111enom razmjeru.<\/p>\n\n\n\n To se pokazalo dobitnom strategijom i od 2006. AWS je postao dominantnim ponu\u0111a\u010dem ra\u010dunarstva u oblaku. AWS donosi gotovo pola Amazonove \u010diste dobiti<\/a>, iako \u010dini samo desetinu prometa. U 2018. Amazon dr\u017ei 32% globalnog tr\u017ei\u0161ta od 80 milijardi dolara, dok Microsoft kaska s 14%, Google s 8% i Alibaba sa svega 4%. Na AWS-u su se, primjerice, zavrtili Airbnb, Dropbox (oti\u0161ao 2016.), Lyft, Netflix, Spotify (pre\u0161ao na Google 2016.), Soundcloud, Pinterest, Reddit, 9GAG i Zynga, ali i mnogi propali i zaboravljeni startapi u koje se na “kladionicama” ulupalo milijarde. AWS im je inkrementalnom cijenom i velikom infrastrukturom omogu\u0107io da u naglom rastu brzo dodaju mre\u017ene resurse uz minimalna prethodna ulaganja. I dok hajp startapa, sweat equityja<\/em>, unicorna<\/em> i obe\u0107anja milijardi kojima te kupi neki od giganata privla\u010di mnoge da potra\u017ee svoju “zlatnu \u017eilu”, Amazon \u0107e ih izrudariti ispali oni na kraju pobjednici ili gubitnici.<\/p>\n\n\n\n Mo\u0107 organiziranja tr\u017ei\u0161ta i diktiranja konkurencijskih uvjeta ovisi o alokaciji najva\u017enijeg resursa – radne snage. U 2019. godinu Amazon je u\u0161ao s 647.500 zaposlenih diljem svijeta. Mimo desetine te armije rada<\/a> koja je zaposlena u korporativnom sjedi\u0161tu i tehnolo\u0161kim hubovima<\/em>, ve\u0107ina radi u distribucijskim centrima i logistici – uglavnom na niskokvalificiranim, nisko pla\u0107enim i nesigurnim radnim mjestima. Iako druge internetske kompanije tako\u0111er zapo\u0161ljavaju ogroman broj povremenih, izdvojenih i podugovorenih radnika (primjerice, Google ih ima 120.000 na 102.000 stalno zaposlenih<\/a>) i kombiniraju visokokvalificirani in\u017eenjerski rad s niskokvalificiranim fizi\u010dkim radom, Amazon zauzima posebnu ulogu zbog ukupne veli\u010dine i udjela niskokvalificiranog rada.<\/p>\n\n\n\n Amazonov despotizam nad radnicima koji u radikalnim oblicima se\u017ee od kontrole elektroni\u010dkim narukvicama<\/a>, preko neizdr\u017eivog tempa rada u distribucijskim centrima<\/a>, do neonacisti\u010dkih za\u0161titara zadu\u017eenih za nadzor radnika-imigranta<\/a> strukturne je naravi. U tro\u0161kovima 200 Amazonovih distribucijskih centara diljem svijeta, gotovo 500 Whole Foods du\u0107ana u SAD-u i sve ve\u0107eg logisti\u010dkog poslovnog dijela niska cijena i dostupnost niskokvalificirane radne snage klju\u010dan je faktor. Amazon sezonalno zapo\u0161ljava i otpu\u0161ta pola radnika<\/a> u distribucijskim centrima. Ustrajno se bori protiv prava radnika i sindikalizacije<\/a>, zloupotrebljava sustave pomo\u0107i za nezaposlene<\/a> i tek je nedavno pod politi\u010dkim pritiskom pristao na pove\u0107anje minimalne nadnice za radnike u SAD-u. U strategiji pove\u0107anja intenziteta rada i ru\u0161enja cijene rada Amazon kombinira institucionalnu klasnu borbu i tehnologiju. Godine 2012. kupio Kiva Systems (danas Amazon Robotics) koji proizvodi robote koji udaraju tempo zaposlenicima u distribucijskim centrima, a 2016. otvorio je i Amazon Go du\u0107ane kojima eksperimentira s potpunom automatizacijom fizi\u010dkog du\u0107ana. No, najva\u017enije, Amazon raspola\u017ee s geografskim razmje\u0161tenim sistemom distribucijskih centara, tako da mo\u017ee dinami\u010dki odlu\u010divati prema kojima \u0107e usmjeravati narud\u017ebe s obzirom i na relativne razlike u cijeni rada i eventualni otpor radnika. Amazon de facto<\/em> upravlja unutarnjim me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tem rada i diktira op\u0107e uvjete konkurencije. U uvjetima u kojima mali du\u0107ani, robne ku\u0107e i shopping centri odumiru pred Amazonovim nadorom, sitnim poduzetnicima koji kupuju pa prodaju i radnicima koji su donedavno radili za te poduzetnike prijeti nezaposlenost i stoga su prisiljeni prihvatiti uvjete tr\u017ei\u0161ta rada kako ih kroji Amazon.<\/p>\n\n\n\n Kao odgovor na Amaznov tretman, radnici u distribucijskim centrima po\u010deli su organizirati \u0161trajkove tijekom sezonskih vrhunaca trgovine paralelno na razli\u010ditim lokacijama, poku\u0161avaju\u0107i sprije\u010diti Amazon da izbjegne zastoje u poslovanju prouzro\u010dene \u0161trajkovima. \u0160trajku smo svjedo\u010dili i na nedavni Prime Day,<\/em> a od 2013. \u010ditavom nizu \u0161trajkova diljem Europe koji su organizirani uz pomo\u0107 sindikata<\/a> i me\u0111unarodnih koordinacijskih inicijativa poput Transnationa Social Strike<\/a>. Zbog sezonske ovisnosti o rezervnoj radnoj snazi, Amazon ne mo\u017ee izmjestiti centre daleko od gradova, \u0161to otvara i lak\u0161i put za organizaciju i mobilizaciju radnika.<\/p>\n\n\n\n Amazon\nje opsjednut zadovoljstvom potro\u0161a\u010da. Me\u0111utim, da bi zadovoljio\npotro\u0161a\u010de Amazon mora poslo\u017eiti kompleksan sistem unutarnjih i\nvanjskih aktera kako bi funkcionirali glatko. Stoga Amazon neprestano\nmora neutralizirati svo trenje koje proizlazi iz sukoba rad-kapital.\nPrvo stavlja druge ponu\u0111a\u010de, uglavnom male trgovine i samozaposlene\nprodava\u010de, u situaciju bespo\u0161tedne me\u0111usobne konkurencije. Zatim\nih stavlja pod pritisak dumpinga<\/em>\ncijena kako bi proizvodi imali jo\u0161 ni\u017eu cijenu. I, na koncu, tu\nnisku cijenu kreira name\u0107u\u0107i vlastitim radnicima najsuroviju\ntejloristi\u010dku organizaciju rada.<\/p>\n\n\n\n Sposobnost\nAmazona da anticipira tr\u017ei\u0161te i izdigne se iz tr\u017ei\u0161nog aktera u\norganizatora tr\u017ei\u0161ta, ugra\u0111uju\u0107i time \u010ditava tr\u017ei\u0161ta u\nvlastiti vrijednosni lanac, \u010dini tehnolo\u0161ki najmanje uglednog me\u0111u\ninternetskim biznisima ujedno kandidatom za najtransformativnijeg.\nDok startapi feti\u0161iziraju algoritme, scenarije kori\u0161tenja i\ndisrupciju, dok Google i Facebook prodaju reklamni prostor onima koji\nprodaju proizvode i onima koji prodaju politi\u010dku bozu, Amazon\npredano radi na alokaciji resursa i infrastrukturi. Kad Amazon\nproizvodi, proizvodi sredstva za proizvodnju koju renta\nentuzijasti\u010dnim “kopa\u010dima zlata”.<\/p>\n\n\n\n Tr\u017ei\u0161ni mehanizmi podupiru rast i samo rast. Gubitak onih koji gube gubi se u uspjehu onih koji su se bolje okladili. Mjehur je samo jedan od simptoma rasta koji nema smisla. U scenariju u kojem rizik od napuhavanja ponovo pokrivaju gubitnici neizbje\u017ean je novi pa opet novi i novi mjehur. Amazon.com se namjestio na najbolje mogu\u0107e mjesto. Dok kladioni\u010darski sistem neracionalno alocira dru\u0161tvene resurse – ljude, tehnologiju i prirodu – u gubitnike i dobitnike, Amazon svoje resurse racionalno alocira u neracionalnost tog procesa. \u010cak i u situaciji da se rizik od napuhavanja premjesti na napuhava\u010de, Amazon \u0107e jo\u0161 uvijek profitirati i od napuhavanja i od business-as-usual<\/em> situacije. Smije\u0161no je da je Trump najglasniji kriti\u010dar Amazona. Njega je Deutsche Bank hranila milijardama dolara<\/a> znaju\u0107i da \u0107e ih ovaj zapaliti. Jer na toj razini “plasiranja” nebitno je da li je plasman zapaljen ili je pre\u017eivio barem nekoliko ciklusa oplo\u0111ivanja kapitala.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kontrola infrastrukture, kontrola tr\u017ei\u0161ta rada, organiziranje ostalih tr\u017ei\u0161ta: sve su to klju\u010dna obilje\u017eja dominantne pozicije Amazona u svjetskoj ekonomiji. O povijesti, modelu i u\u010dincima te dominacije pi\u0161u Tomislav Medak i Marcell Mars. Dominantna ideologija danas grozi se nezaposlenih, a tek ne\u0161to manje radnika. Slavi poduzetni\u0161tvo i svr\u0161ava na investicijama, startapima i fintechu. Pa tako, groze\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28565,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,136,554],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[69,607],"class_list":["post-28562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-infrastruktura","tag-internet","theme-rad","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28562"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28564,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28562\/revisions\/28564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28562"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28562"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28562"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28562"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Oklada na rast<\/h2>\n\n\n\n
Organiziranje infrastrukture tr\u017ei\u0161ta<\/h2>\n\n\n\n
Despotizam nad radom<\/h2>\n\n\n\n
Racionalna alokacija u neracionalnost rasta<\/h1>\n\n\n\n