{"id":28538,"date":"2019-07-12T10:50:37","date_gmt":"2019-07-12T09:50:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28538"},"modified":"2019-07-28T21:51:42","modified_gmt":"2019-07-28T20:51:42","slug":"zivot-u-klasnim-siframa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28538","title":{"rendered":"\u017divot u klasnim \u0161iframa"},"content":{"rendered":"\n<p>Iako se u hrvatskom politi\u010dkom prostoru klase ne pojavljuju kao standardni dio politi\u010dkog leksika, one ipak stalno diktiraju rasprave i prokazivanja. Pitanje klase i dru\u0161tvenih nejednakosti neprestano izvire ispod povr\u0161ine. Naravno, uvijek u \u0161iframa jer je &#8220;slu\u017ebeni&#8221; jezik klase bio dio &#8220;slu\u017ebenog&#8221; jezika Jugoslavije, a taj je jezik odavno izgubio politi\u010dki legitimitet.<\/p>\n\n\n\n<p>Pa koje su to \u0161ifre za klasu u optjecaju? Radni\u010dka se klasa uglavnom opisuje formulama &#8220;obi\u010dan \u010dovjek&#8221;, &#8220;mali \u010dovjek&#8221; ili jednostavno &#8211; narod. S tim da je izraz narod, naporima (ekstremne) desnice koja se pravi da nad njim ima &#8220;patent&#8221;, gotovo u potpunosti poistovje\u0107en s nacijom. Vidljivo je to i u slici koju o sebi nastoji stvoriti predsjedni\u010dki kandidat Miroslav \u0160koro. On se predstavlja kao \u010dovjek iz naroda. Iako njegova imovina sugerira druk\u010diju klasnu poziciju. Tome je dosko\u010dio tako \u0161to tvrdi da je vlastitim radom presko\u010dio klasnu barijeru.<\/p>\n\n\n\n<p>Nije toliko bitno to \u0161to on tvrdi koliko prepoznata potreba da se u javnosti legitimira kao &#8220;\u010dovjek iz naroda&#8221;. Ta potreba govori da su vrijednosti dru\u0161tvene jednakosti, makar i nacionalno premazane, i dalje relevantan politi\u010dki faktor koji \u010deka svoju prikladnu politi\u010dku artikulaciju. No, kako je u ovom, ali i mnogim drugim slu\u010dajevima, oslonjenost na klasnu politiku samo odsko\u010dna PR daska, ne \u010dudi i da se odmah stvaraju predod\u017ebe o klasnoj proto\u010dnosti. Tako svatko zapravo mo\u017ee postati poduzetnik. Osim ako ga se ne sprije\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p>A tko je tu da sprje\u010dava transformaciju obi\u010dnog \u010dovjeka u poduzetnika? Pa oni kojima se pripisuje drugo ime za vladaju\u0107u klasu. To su u prevladavaju\u0107em leksiku: politi\u010dke elite, zli bankari i tajkuni. Ova posljednja kategorija je polako izvjetrila otvaranjem doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta me\u0111unarodnoj konkurenciji, ali i dalje slu\u017ei kao nu\u017ean kontrast samoniklom, \u010destitom poduzetniku. Figuru zlih bankara je mahom promovirao \u017divi zid u svojoj obrani obi\u010dnih ljudi od ovrha i evikcija. A na politi\u010dke elite su se zapravo zaka\u010dili svi, premda trenutno primat dr\u017ei desnica u obra\u010dunu s omra\u017eenim Andrejom Plenkovi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, to su manje-vi\u0161e \u0161ifre za ni\u017ee i vi\u0161e klase, ali kako stvar stoji sa srednjim klasama? \u0160to nam se tu nudi? Za po\u010detak su tu famozni uhljebi. Svi oni na sigurnim dr\u017eavnim poslovima koji su &#8220;potpisali&#8221; ugovor s politi\u010dkim elitama i u zamjenu za glasove i poslu\u0161nost dobili pristojne poslove. Nevolja s tom etiketom je u tome \u0161to nikad ne zna\u0161 dokle se\u017ee. Socijalni radnici su bili uhljebi za vrijeme slu\u010daja na Pagu kad je otac bacio svoju djecu s balkona, ali vi\u0161e nisu posljednjih dana kad je u \u0110akovu \u0161ti\u0107enik Centra za socijalnu skrb ubio socijalnu radnicu.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga \u0161ifra za srednju klasu su &#8220;urbani kozmopoliti&#8221; ili kako ih klerikalna desnica s dozom ironije zove &#8220;progresivci&#8221;. To su svi oni koji mahom \u017eive u ve\u0107im gradovima, podr\u017eavaju gej brakove, jedu skupe burgere, voze elektri\u010dne romobile i glasaju za SDP sve dok Davor Bernardi\u0107 \u0161uti. &#8220;Progresivci&#8221; tako\u0111er svojim djelovanjem doprinose klasnom \u0161ifriranju time \u0161to &#8220;nazadnjake&#8221; &#8211; sve one koji idu u crkvu i glasaju za HDZ i satelite &#8211; progla\u0161avaju neobrazovanima, krezubima i katotalibanima. Ironija tog &#8220;kulturnog <em>clasha<\/em>&#8221; je u tome \u0161to &#8220;progresivci&#8221; &#8220;nazadnjake&#8221; optu\u017euju za socijalisti\u010dki mentalitet, a &#8220;nazadnjaci&#8221; njih za pripadnost jugoslavenskim elitama.<\/p>\n\n\n\n<p>I sva se zapravo hrvatska politi\u010dka drama odvija u klasnim \u0161iframa, samo \u0161to nitko od relevantnih aktera to (svjesno) ne zna. I samo je jedna figura za\u0161ti\u0107ena: ona samoniklog poduzetnika koji se uspeo do svoje klasne pozicije bez i\u010dije pomo\u0107i. Bilo da uzgaja slavonske crne svinje ili da proizvodi pametne klupe. Sve ostale su podlo\u017ene diskvalifikaciji: bilo da su neobrazovani, korumpirani, jugoslaveni, masoni, ovi, oni. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako se u hrvatskom politi\u010dkom prostoru klase ne pojavljuju kao standardni dio politi\u010dkog leksika, one ipak stalno diktiraju rasprave i prokazivanja. Pitanje klase i dru\u0161tvenih nejednakosti neprestano izvire ispod povr\u0161ine. Naravno, uvijek u \u0161iframa jer je &#8220;slu\u017ebeni&#8221; jezik klase bio dio &#8220;slu\u017ebenog&#8221; jezika Jugoslavije, a taj je jezik odavno izgubio politi\u010dki legitimitet. Pa koje su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28541,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-28538","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28538","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28538"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28538\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28542,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28538\/revisions\/28542"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28541"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28538"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28538"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28538"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28538"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28538"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28538"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28538"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}