{"id":28500,"date":"2019-07-08T10:55:49","date_gmt":"2019-07-08T09:55:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28500"},"modified":"2019-07-08T10:52:15","modified_gmt":"2019-07-08T09:52:15","slug":"siriza-novi-pasok","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28500","title":{"rendered":"Gr\u010dki izbori: Siriza novi Pasok, nacisti van"},"content":{"rendered":"\n<p>Uspon Sirize u prvoj polovici ovog desetlje\u0107a pratio je i pojam koji se uvrije\u017eio u akademskom i kolumnisti\u010dkom \u017eargonu diljem Europe. Rije\u010d je o pasokizaciji. Odnosi se na raspad socijaldemokratskih stranaka u postkriznom periodu \u010dega je gr\u010dki Pasok bio ogledni primjer. Danas, \u010detiri i pol godine nakon \u0161to je Siriza preuzela vlast i dan nakon \u0161to ju je izgubila, mo\u017eemo utvrditi sljede\u0107e: socijaldemokracija se nije raspala, samo je Siriza zauzela to mjesto.<\/p>\n\n\n\n<p>A da stvari idu u tom smjeru moglo se naslutiti prije skoro to\u010dno \u010detiri godine. Na referendumu o diktatu Trojke (Europska komisija, Europska centralna banka i Me\u0111unarodni monetarni fond) odr\u017eanom 5. srpnja 2015., gr\u010dki je narod donio jasnu odluku: NE. Vi\u0161e od 60% glasova davalo je Sirizinoj nedavno izabranoj vladi legitimitet da se suprotstavi mjerama \u0161tednje i toksi\u010dnim politikama iz Bruxellesa. Me\u0111utim, vlada na \u010delu s Aleksis Ciprasom se oglu\u0161ila na narodnu volju i nastavila politiku suradnje s europskim institucijama kao i vlade koje su joj prethodile.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultat svega je ju\u010dera\u0161nji poraz na izborima koje je osvojila konzervativna Nova demokracija s gotovo 40% glasova, dok je Siriza zavr\u0161ila na drugom mjestu s ne\u0161to vi\u0161e od 31% glasova. Me\u0111utim, rezultat koji bi u ve\u0107ini drugih zemalja predstavljao priliku za raznolike postizborne koalicije, u Gr\u010dkoj je duboko odre\u0111uju\u0107i. Naime, prema zakonu, svatko tko ostvari najbolji rezultat na izborima dobije kao bonus dodatnih 50 zastupnika. U ovom slu\u010daju to zna\u010di da \u0107e Nova demokracija u novom sazivu parlamenta imati 158 od ukupno 300 zastupnika.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010celnik Sirize Cipras je priznao poraz, ali je procijenio da nije strate\u0161ki. Dobili su tek 4% glasova manje nego na izborima 2015. godine. To je to\u010dno, ali se sna\u017eno <a href=\"https:\/\/www.jacobinmag.com\/2019\/06\/syriza-greece-elections-tsipras-varoufakis?fbclid=IwAR0tPAiXZN32kSKBWkBKAFXLhoZRS76WSlCoZCWz4DriyY-WF_mG01ShBDo\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"promijenio (opens in a new tab)\">promijenio<\/a> socijalni sastav tih glasova. Naravno, ne postoje jo\u0161 podaci i istra\u017eivanja za ove izbore, ali itekako su sugestivni u tom pogledu podaci o glasa\u010dkoj strukturi Sirize na nedavnim europskim izborima. Najvi\u0161e su glasa\u010da izgubili me\u0111u radnicima u privatnom sektoru, studentima i seljacima. Zapravo, njihov udjel u razli\u010ditim dru\u0161tvenim skupinama je bio izbalansiran. Tako\u0111er, najpopularniji preferencijalni kandidati na tim izborima su bili oni s najmanje ljevi\u010darskog bekgraunda, \u0161to isto dovoljno govori o promjeni socijalne baze Sirize.<\/p>\n\n\n\n<p>Uzev\u0161i sve to u obzir i \u010dinjenicu da su najbolje rezultate postigli u nekad najsna\u017enijim utvrdama Pasoka, mo\u017ee se zaklju\u010diti da su postali upravo nova varijanta Pasoka s mahom &#8220;deideologiziranom&#8221;, klijentelisti\u010dkom bira\u010dkom bazom. Drugim rije\u010dima, vratio se duopol na gr\u010dku politi\u010dku scenu. Dakako, relativnom uspjehu Sirize ili barem odr\u017eavanju na relevantnoj razini, pridonijela je i \u010dinjenica nepostojanja razra\u0111ene i dru\u0161tveno usidrene lijeve alternative koju je ona predstavljala u epizodi srozavanja Pasoka.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, izlaznost je bila slaba, ne\u0161to vi\u0161a od 57%, iako su se mnogi bojali da \u0107e zbog visokih temperatura biti i slabija. Prva, brzopotezna obja\u0161njenja ionako o\u010dekivanih rezultata svode se na spomenutu Sirizinu provedbu mjera \u0161tednja i Prespanski sporazum o imenu Makedonije koji je razbuktao nacionalisti\u010dke strasti. Kad smo kod nacionalizma, najljep\u0161a vijest izbora je ta da nacista vi\u0161e nema u parlamentu. Zlatna zora nije uspjela prije\u0107i prag od 3%. Ali zato je uspjela nova stranka imena Gr\u010dko rje\u0161enje. Rije\u010d je o antiimigrantskoj i proruskoj stranci koja je upravo na pitanju Prespanskog sporazuma stekla dru\u0161tveni zalet. Osvojili su malo vi\u0161e od 3% glasova i priskrbili si 10 zastupnika. Mnogi procjenjuju da bi oni mogli postati umivenije i prihvatljivije lice gr\u010dke krajnje desnice.<\/p>\n\n\n\n<p>Za kraj valja spomenuti i da je biv\u0161i gr\u010dki ministar financija Janis Varufakis sa svojom novom strankom MeRA25 (Europski realisti\u010dni front neposlu\u0161nosti) uspio prije\u0107i prag. Imat \u0107e devet zastupnika u parlamentu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uspon Sirize u prvoj polovici ovog desetlje\u0107a pratio je i pojam koji se uvrije\u017eio u akademskom i kolumnisti\u010dkom \u017eargonu diljem Europe. Rije\u010d je o pasokizaciji. Odnosi se na raspad socijaldemokratskih stranaka u postkriznom periodu \u010dega je gr\u010dki Pasok bio ogledni primjer. Danas, \u010detiri i pol godine nakon \u0161to je Siriza preuzela vlast i dan nakon [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28503,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[226,12],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-28500","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-grcka","tag-izbori","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28500","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28500"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28500\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28505,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28500\/revisions\/28505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28503"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28500"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28500"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28500"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28500"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28500"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28500"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28500"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}