Znanstvenici se ve\u0107 neko vrijeme ne mogu dogovoriti oko toga mo\u017ee li po\u0161umljavanje ogoljenih povr\u0161ina tla rezultirati skladi\u0161tenjem zna\u010dajnih koli\u010dina ugljika iz atmosfere u tlo. Premda su jedni rezolutno za, a drugi relativno protiv, obje strane nude ozbiljnu argumentaciju. Kako stabla rastu, ona izvla\u010de ugljik iz ugljikovog dioksida te fotosintezom dobivaju \u0161e\u0107ere koji su im potrebni za rast, a kao nusproizvod u atmosferu ispu\u0161taju kisik. Proces je to zbog kojeg su \u0161ume, pogotovo amazonske tropske, dobile nadimak “plu\u0107a svijeta”. Me\u0111utim, ta plu\u0107a osim kisika, u atmosferu tako\u0111er ispu\u0161taju i metan, te ne\u0161to du\u0161ikovih oksida. Premda se prethodno smatralo da je pove\u0107ana koli\u010dina metana u tropskim pojasevima rezultat aktivnosti mikroba koji ispu\u0161taju taj plin u atmosferu izravno iz tla, novija istra\u017eivanja pokazala su da su za to ipak odgovorna stabla. <\/p>\n\n\n\n
Za po\u0161umljavanje s ciljem skladi\u0161tenja ugljika iz atmosfere u tlo, u obzir treba uzeti vrstu stabala i lokaciju sadnje. Kako pokazuju novija istra\u017eivanja<\/a> stabla sa tamnim listovima apsorbiraju mnogo vi\u0161e svjetlosti od onih sa svijetlim listovima, \u0161to zna\u010di da se manje svjetla odbija od okolno tlo, odnosno da se tlo sporije hladi. Sporije hla\u0111enje tla zna\u010di vi\u0161e temperature. To se zove Albedo efekt<\/a> i obja\u0161njava za\u0161to nam je ljeti vi\u0161e vru\u0107e kada nosimo tamnu odje\u0107u, a hladnije kada smo u svijetloj. Albedo je povezan i s efektom staklenika, jer se radi o omjeru sun\u010deve radijacije koja se upije u tlo (pa se ono br\u017ee zagrijava) i one koja se odbija od tla i vra\u0107a u svemir. Albedo je bitan kako bismo odredili gdje saditi koja stabla kako bi ona doprinijela smanjenju globalnog zatopljenja, umjesto njegovom pove\u0107anju. <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje znanstvenika<\/a> na \u0161vicarskom sveu\u010dili\u0161tu ETH u Z\u00fcrichu pokazalo je \u010dak da bi nas mogla spasiti sadnja bilijuna stabala. Mlada stabla za rast trebaju ugljik, stoga ona povla\u010de taj element iz atmosfere u ve\u0107oj mjeri nego zrela. Znanstvenici su izra\u010dunali koliko je kakvih stabala i gdje potrebno posaditi kako bi se doprinijelo smanjenju klimatskih promjena, a u obzir su uzeti i mogu\u0107i negativni efekti. Razmatrane su ogoljene povr\u0161ine, i one koje ne zahtijevaju promjenu urbanisti\u010dkih planova i poljoprivrednih zemlji\u0161ta. Analiza je ra\u0111ena tako da se od urbaniziranih i poljoprivrednih podru\u010dja ne zahtijeva ustupanje tla za po\u0161umljavanje, no u nju su ipak ubrojeni i neki travnjaci gdje bi pokoje stablo navodno pripomoglo i sto\u010dnim ispa\u0161ama. Istra\u017eivanje je vodio profesor biologije Thomas W. Crowther s Instituta za integrativnu biologiju pri ETH- Z\u00fcrich, koji smatra da se pametnom sadnjom stabala iz atmosfere mo\u017ee ukloniti \u010dak dvije tre\u0107ine svih emisija nastalih kao rezultat ljudske aktivnosti. Prema njegovom timu, potrebno je posaditi stabla na 1.7 milijardi hektara golih povr\u0161ina na kojima bi onda naraslo 1.2 bilijuna stabala koja i ina\u010de rastu na tom podru\u010dju. <\/p>\n\n\n\n Ovakve ideje su obi\u010dno smatrane nerealnima jer se radi o povr\u0161ini otprilike jednakoj ukupnoj povr\u0161ini Kine i SAD-a. Prema ovom planu tropska podru\u010dja bila bi najpo\u0161umljenija, jer je s obzirom na stabla koja tamo rastu, efekt smanjenja temperature zapravo najve\u0107i u tropima. U drugim pojasevima sadilo bi se sporadi\u010dno, no kona\u010dni rezultat bio bi da bi se pola planete na\u0161lo ispod svoda od kro\u0161nji drveta. Crowther, voditelj ETH-ovog istra\u017eivanja kazao je za Guardian<\/a> kako je ovo rje\u0161enje koje \u0107e pomo\u0107i generacijama koje tek dolaze, i \u010diji bi se efekti vidjeli tek za 50 i vi\u0161e godina (u roku od 50 \u2013 100 godina \u0161ume bi iz atmosfere povukle 200 milijardi tona ugljika), te kako je odmah sad nu\u017eno svesti emisije iz fosilnih goriva na nulu te pod hitno prestati s kr\u010denjem (tropskih) \u0161uma. Ipak, smatra da se radi o najjeftinijem i najpristupa\u010dnijem rje\u0161enju jer ne zahtijeva slaganje \u0161efova svijeta.<\/p>\n\n\n\n Ipak, nisu svi jednako uvjereni u uspjeh ovakvih inicijativa. Kao prvo tu je spomenuti problem metana i du\u0161ikovih oksida, zatim onaj ugljika koji ve\u0107 postoji u tlu, a koji vjerojatno smanjuje apsorpciju iz atmosfere. Prema skepticima, da se iz atmosfere izvu\u010de koli\u010dina ugljika koju je Crowther procijenio zapravo bi bilo potrebno vi\u0161e stotina godina, a zbog ugljika ve\u0107 prisutnog u tlu. Tre\u0107i problem je da se radi o zaista prevelikim koli\u010dinama povr\u0161ine planete te da bi prvo bilo nu\u017eno odustati ili makar zna\u010dajno smanjiti podru\u010dja ispa\u0161a za mesnu industriju, \u0161to je malo vjerojatna solucija. <\/p>\n\n\n\n Crowtherovi modeli ra\u0111eni su kompjuterskim simulacijama, uvr\u0161tavanjem odre\u0111enih varijabli. Sli\u010dan pristup \u2013 kompjuterskih simulacija \u2013 koristili su prije koju godinu i istra\u017eiva\u010di na Slobodnom sveu\u010dili\u0161tu u Amsterdamu koji su dobili rezultate da po\u0161umljavanje Europe zapravo uop\u0107e ne bi imalo zna\u010dajne pozitivne u\u010dinke na zaustavljanje klimatskih promjena na ovom kontinentu, i to zbog Albedo efekta jer tamna europska stabla upijaju toliko svjetlosti da je u\u010dinak povla\u010denja ugljika iz atmosfere, u kona\u010dnici, prakti\u010dki ni\u0161tavan<\/a>. Gabriel Popkin u \u010dasopisu Nature isti\u010de kako je Albedo u\u010dinak posebno izra\u017een na vi\u0161im nadmorskim visinama i u suhim podru\u010djima gdje sporo rastu\u0107a stabla tamnih listova prekrivaju sjenom okolno, svjetlije, tlo koje onda upija tu toplinu umjesto da je reflektira natrag. No, da su tropske \u0161ume svakako plu\u0107a svijeta potvr\u0111uje ve\u0107ina istra\u017eivanja, nagla\u0161ava Popkin. Stabla u tropima su brzorastu\u0107a i iz njih stoga isparava vodena para koja stvara oblake iz kojih pada ki\u0161a i hladi tlo.<\/p>\n\n\n\n Kojem god stavu da se u kona\u010dnici priklonili, jedno je sigurno. Stabla nas ne mogu spasiti ako ne smanjimo emisiju stakleni\u010dkih plinova na nulu, jer iako savr\u0161eno prilago\u0111ena \u017eivotu na Zemlji, priroda ne mo\u017ee upiti sve posljedice na\u0161e ljudske aktivnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Znanstvenici se ve\u0107 neko vrijeme ne mogu dogovoriti oko toga mo\u017ee li po\u0161umljavanje ogoljenih povr\u0161ina tla rezultirati skladi\u0161tenjem zna\u010dajnih koli\u010dina ugljika iz atmosfere u tlo. Premda su jedni rezolutno za, a drugi relativno protiv, obje strane nude ozbiljnu argumentaciju. Kako stabla rastu, ona izvla\u010de ugljik iz ugljikovog dioksida te fotosintezom dobivaju \u0161e\u0107ere koji su im […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28493,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[732,733,182,730,731],"theme":[],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28492","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-albedo-efekt","tag-eth-zurich","tag-okolis","tag-posadi-stablo","tag-sadnja-stabala","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28492"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28492\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30441,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28492\/revisions\/30441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28493"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28492"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28492"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28492"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28492"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Problem Albedo efekta<\/h2>\n\n\n\n