Na sastanku pod nazivom “EU Sustainable Energy Week” koji se odr\u017eao pro\u0161loga tjedna u Bruxellesu, prisutni su izrazili zabrinutost oko utjecaja klimatskih promjena na energetske mre\u017ee diljem Europe. Zaklju\u010deno je da su zbog zastarjele infrastrukture najugro\u017eenije energetske mre\u017ee u srednjoj i isto\u010dnoj Europi, te se pristupilo izradi strategije za ubla\u017eavanje utjecaja klimatskih promjena na energetsku infrastrukturu. Sastanak je povod da sami propitamo dijalektiku ovih opasnih sila.<\/p>\n\n\n\n
Jang u ovome jinu je izlo\u017eenost infrastrukture za fosilna goriva. Na primjer, vrlo vjerojatno ne\u0107e vi\u0161e biti mogu\u0107e hidrauli\u010dko iskapanje ukapljenog plina iz \u0161kriljca. A zbog podizanja razina mora stradat \u0107e i dokovi za ukapljeni plin. Drugim rije\u010dima, europska strategija zamjene ugljena ukapljenim plinom mogla bi propasti prije nego \u0161to se uop\u0107e realizira. Najizlo\u017eeniji \u0107e biti cjevovodi i plinovodi, a posebno oni u podru\u010djima permafrosta koji se upravo topi znatno br\u017ee nego \u0161to je originalno bilo predvi\u0111eno. Na spomenutom sastanku, \u0161teta od klimatskih promjena po energetsku infrastrukturu procijenjena je na milijarde eura godi\u0161nje do kraja stolje\u0107a. No, jang u ovome jin-jangu je \u0161to \u0107e nastradati i infrastruktura vezana za struju, a mo\u017eda i sama nuklearna postrojenja. <\/p>\n\n\n\n
Najstra\u0161nija informacija ova je posljednja: manjak vode dostupne za hla\u0111enje nuklearnih postrojenja mogao bi uzrokovati probleme u nuklearnim elektranama. Nuklearke posebno mnogo vode tro\u0161e tokom ljetnih mjeseci. No, osim su\u0161a, nuklearke su ugro\u017eene i poplavama (Fukushima), ali i po\u017earima. Nuklearke (diljem svijeta), nisu gra\u0111ene za klimatske promjene, konstatirali su autori Flavelle i Lin za Bloomberg <\/a>. Nuklearke moraju kontinuirano upumpavati vodu u jezgru reaktora kako bi zadr\u017eali to\u010dno odre\u0111enu temperaturu. I poplave i su\u0161e mogu prekinuti dotok te vode \u0161to mo\u017ee uzrokovati postupno usijanje jezgre koja se potom rastopi, iscuri van iz kontejnera, i pusti po \u017eivot \u0161tetnu radijaciju u atmosferu.<\/p>\n\n\n\n Mnogo se rasprava vodi u znanstvenim krugovima o tome mogu li nuklearke zaustaviti klimatske promjene. Oni koji smatraju da mogu fokus stavljaju na \u010dinjenicu da je nuklearna energija \u010dista \u2013 \u0161to zna\u010di da se u procesu dobivanja struje iz nuklearne elektrane ne emitiraju stakleni\u010dki plinovi. To je svakako to\u010dno, i taj argument ima svoju punu snagu u okolini stabilne atmosfere bez klimatskih promjena. No, to vi\u0161e nije situacija u kojoj se svijet danas nalazi. Europski znanstvenici izra\u010dunali su da porast od samo 1 stupnja Celzijusa smanjuje proizvodnju struje u nuklearki za 0,5 posto uz uvjet normalne termalne efikasnosti. Me\u0111utim, u vrijeme su\u0161a i toplinskih udara, proizvodnja se smanjuje za dva posto po stupnju Celzijusa jer su, kako obja\u0161njava studija “The Impact of Climate Change on Nuclear Power Supply<\/a>” rashladni pogoni nuklearne elektrane ograni\u010deni zakonima fizike i pristupu vodi za hla\u0111enje. Tako\u0111er, u situacijama klimatskih ekstrema, vjerojatno \u0107e najlak\u0161e biti ugasiti nuklearnu elektranu u slu\u010daju radikalnog nedostatka vode, \u0161to je samo po sebi opasno, a imat \u0107e negativan utjecaj na dru\u0161tvo i ekonomiju. Tome smo ve\u0107 imali priliku svjedo\u010diti 2003. kada je zbog toplotnog udara bilo uga\u0161eno 30 nuklearki diljem Europe ili im je smanjen output. Aktualni val vru\u0107ine mogao bi uskoro prisiliti Francusku<\/a> na ga\u0161enje nekih od 58 nuklearnih elektrana ukoliko ostanu bez vode za hla\u0111enje postrojenja.<\/p>\n\n\n\n No, posebno su klimatskim promjenama izlo\u017eene nuklearke u SAD-u (54). Osim \u0161to su ve\u0107 sada izlo\u017eene i su\u0161ama, i poplavama i po\u017earima, one su jo\u0161 i u privatnom vlasni\u0161tvu. Efekti toga bili su vidljivi ve\u0107 nakon Fukushime. Kako navode Flavelle i Lin u Bloombergu, umjesto strukturnog redizajna i u\u010dvr\u0161\u0107enja nuklearki u SAD-u nakon Fukushime, privatni vlasnici i\u0161li su linijom manjeg otpora. \u010cinili su to uz dozvolu “U.S. Nuclear Regulatory Commission” (Nacionalne regulatorne komisije, NRC) koja je dopustila tek u\u010dvr\u0161\u0107ivanje pojedinih izlo\u017eenih dijelova nuklearki, no nije inzistirala na strukturnom redizajnu koji bi omogu\u0107io da ove elektrane budu otpornije na klimatske katastrofe. <\/p>\n\n\n\n Klimatske promjene dakle utje\u010du na nuklearne elektrane na dva na\u010dina: smanjenjem njihove efikasnosti i produktivnosti te izlo\u017eeno\u0161\u0107u samih elektrana mogu\u0107im prvo klimatskim, pa onda i nuklearnim katastrofama. Smanjena efikasnost nuklearki vjerojatno \u0107e dovesti do iznenadnih skokova u cijeni struje, ali mo\u017ee uzrokovati i disbalans u upravljanju vodnim resursima jer \u0107e u situaciji potencijalne opasnosti osiguranje nuklearki postati prioritetom, \u0161to zna\u010di da \u0107e se bioraznolikost rijeka \u017ertvovati kako bi se sprije\u010dilo nove katastrofe poput Fukushime ili \u010cernobila.<\/p>\n\n\n\n Diljem svijeta postoji vi\u0161e od 400 nuklearnih elektrana koje rade u vi\u0161e od 30 zemalja. U SAD-u nuklearke generiraju 20 posto ukupne energije, u Japanu 25 posto, a u Rusiji 54 posto. Zemlje najovisnije o nuklearnoj energiji su europske. Francuska 76 posto svoje energije dobiva iz nuklearne energije, Belgija 54 posto, a \u0160vedska 42 posto. Nuklearna energija, iako \u010dista, u kombinaciji kapitalisti\u010dkih uvjeta proizvodnje i klimatskih promjena definitivno ne mo\u017ee biti \u017eeljeno rje\u0161enje, jer je, kao \u0161to vidimo na primjeru SAD-a i globalna sigurnost sekundarna pred prioritetom kratkoro\u010dnih profita.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na sastanku pod nazivom “EU Sustainable Energy Week” koji se odr\u017eao pro\u0161loga tjedna u Bruxellesu, prisutni su izrazili zabrinutost oko utjecaja klimatskih promjena na energetske mre\u017ee diljem Europe. Zaklju\u010deno je da su zbog zastarjele infrastrukture najugro\u017eenije energetske mre\u017ee u srednjoj i isto\u010dnoj Europi, te se pristupilo izradi strategije za ubla\u017eavanje utjecaja klimatskih promjena na energetsku […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28446,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[697,604,182,725],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-lng","tag-nuklearna-energija","tag-okolis","tag-ukapljeni-plin","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28445"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30440,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28445\/revisions\/30440"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28445"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28445"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28445"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28445"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u010cista, ali opasna energija<\/h2>\n\n\n\n