Sve \u010de\u0161\u0107e u javnom prostoru mo\u017eemo nai\u0107i na pojam pametnih sela. Ona jo\u0161 nigdje zapravo ne postoje, pa tako ni u Hrvatskoj, no to ne zna\u010di da Europska unija nema razvojnu strategiju za takve zajednice budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Usvajanjem politika i strategija EU, i u Hrvatskoj se po\u010delo govoriti o konceptima poput kru\u017ene ekonomije, dru\u0161tvenim inovacijama, pametnim strategijama, pametnim specijalizacijama, pametnim gradovima pa i pametnim selima. Iako sintagme kolaju dru\u0161tvenim prostorom, jako je te\u0161ko kazati \u0161to se pod time to\u010dno misli. \u0160tovi\u0161e, \u010dak ni tvorci strategija nemaju uvijek jednostavan, jasan i konkretan odgovor na pitanje \u0161to je to\u010dno “pametno” u tim idejama. Pod zajedni\u010dki se nazivnik gura i ono \u0161to tamo ne pripada. <\/p>\n\n\n\n
Institucionalni razvoj ideje zapo\u010deo je odre\u0111ivanjem toga \u0161to su to uop\u0107e pametna sela. Definiciju je izradila Europska mre\u017ea za ruralni razvoj (European Network for Rural Development \u2013 ENRD) i prema njoj pametna sela su “ruralna podru\u010dja i seoske zajednice koje se razvijaju udru\u017eivanjem svojih postoje\u0107ih snaga i resursa. Ona kreiraju nove mogu\u0107nosti kombiniranjem tradicionalnih i novih praksi unaprije\u0111enih upotrebom suvremenih tehnologija, posebno telekomunikacijskih, te kori\u0161tenjem tako dobivenih mre\u017ea za stjecanje i primjenu novih znanja”. <\/p>\n\n\n\n
Ta vrlo op\u0107enita definicija u praksama Hrvatske i regije prete\u017eno se poku\u0161ava realizirati putem Hrvatske mre\u017ee za ruralni razvoj, LEADER mre\u017ee Hrvatske te Lokalnih akcijskih grupa osnovanih po cijeloj dr\u017eavi. Klju\u010dna smjernica europskog pristupa ruralnom preferira tzv. pristup odozdo prema gore, odnosno da su lokalne zajednice te koje definiraju svoje potrebe te iniciraju svoj razvoj u \u017eeljenom smjeru. Ovaj odozdo prema gore pristup jedinstven je me\u0111u ostalim europskim strategijama \u0161to ga mo\u017eda \u010dini posebno zanimljivim. Posebno u kontekstu adaptiranja strategija propisanih odozgo na “ni\u017ee”, konkretnije, provedbene razine, te s obzirom na geografski i kulturolo\u0161ki raznolike zajednice sa vlastitim lokalnim specifi\u010dnostima.<\/p>\n\n\n\n
Analiza lokalnih specifi\u010dnosti poljoprivrednog sektora u zemljama Balkana, pokazala je da program otvara niz mogu\u0107nosti primjene na\u010dela pametnih sela. Rezultat toga bio bi rast kvalitete \u017eivota ali i o\u010duvane lokalne vrijednosti. Koncept razvoja pametnih sela obe\u0107ava rije\u0161iti brojne socijalne probleme sela poput iseljavanja, visoke nezaposlenosti, slabu dostupnost obrazovne, zdravstvene i kulturne infrastrukture i sli\u010dno. <\/p>\n\n\n\n
U na\u0161oj regiji konkretno, pametna sela podrazumijevala bi nadogradnju tradicionalnih poljoprivrednih praksi novim tehnolo\u0161kim rje\u0161enjima. Kru\u017ena ekonomija podrazumijevala bi pobolj\u0161anja energetske u\u010dinkovitosti i recikliranje (primjerice kori\u0161tenje sekundarnog biootpada za grijanje \u0161tala), zatim znatno ve\u0107i udio energije dobiven iz obnovljivih izvora, ali i upotrebu suvremenih informacijskih i informati\u010dkih alata za lak\u0161u nadogradnju znanja i bolju u\u010dinkovitost. Mogu\u0107i su i razvoji novih poslovnih i dru\u0161tvenih modela \u2013 baziranih na zadru\u017enom udru\u017eivanju i dijeljenju resursa \u2013 koji bi osigurali da se dodana vrijednost u svom maksimalnom obujmu zadr\u017ei u selu. Realizacija ovih ideja dovela bi do zna\u010dajnog pove\u0107anja kvalitete \u017eivota na selu, koja bi mo\u017eda nadma\u0161ila onu u urbanim sredinama, istovremeno osiguravaju\u0107i dugotrajan demografski opstanak sela i njihov daljnji ekonomski i dru\u0161tveni razvoj.<\/p>\n\n\n\n
Balkanska sela, iako strukturno potpuno zapu\u0161tena, i dalje imaju vrlo visok neiskori\u0161teni potencijal koji mo\u017ee stvoriti veliku dodanu vrijednost. Njema\u010dka zaklada Heinrich-B\u00f6ll naru\u010dila je studiju na ovu temu ” Zameci promjene: odrz\u030civa poljoprivreda kao put prosperiteta za Zapadni Balkan” koja je otkrila stvarne razmjere neiskori\u0161tenosti tog potencijala kojeg na\u0161e zemlje mogu ostvariti strate\u0161kom orijentacijom na ekolo\u0161ku umjesto konvencionalne poljoprivrede te na ekolo\u0161ko upravljanje razmjerno neoskvrnutim biosustavima. U idealnom scenariju, povezivanje obnovljivih izvora energije s ekolo\u0161kom poljoprivredom dovelo bi do kori\u0161tenja vlastitog biootpada kao vlastite izvore goriva i do pametnijeg kori\u0161tenja toplinske energije u poljoprivredi, npr., za grijanje \u0161tala, plastenika i sli\u010dno. To bi dovelo i do pove\u0107anja vrijednosti u procesu proizvodnje hrane (u su\u0161arama, hladnja\u010dama, itd).<\/p>\n\n\n\n
Ekolo\u0161ka proizvodnja u odnosu na klasi\u010dnu konvencionalnu proizvodnju sadr\u017ei niz ekonomskih prednosti \u2013 lak\u0161u i manje \u0161tetnu borbu protiv nametnika (npr. sa\u0111enjem komplementarnih biljaka zajedno) kojih \u0107e s pogor\u0161anjem klimatskih promjena vrlo vjerojatno biti sve vi\u0161e, zbog naru\u0161enih ravnote\u017ea ekosustava. Takva poljoprivreda tako\u0111er osigurava ve\u0107u prisutnost organske tvari (ugljika) u tlu. To se posti\u017ee primjenom zelenog gnojiva, pokrovnim usjevima i travno-djetelinskim smjesama. Zatim podsijavanjem, redovnom upotrebom stajskog gnojiva, paz\u030cljivim kultiviranjem tla itd. Organska tvar u tlu osigurava hraniva i poboljs\u030cava mikrobiolos\u030cke i fizikalno-kemijske karakteristike tla. Njezina prisutnost u tlu je posebno bitna za zadrz\u030cavanje vode u zemlji. <\/p>\n\n\n\n
Ovisno o tipu, 1kg organske tvari moz\u030ce apsorbirati jednu do c\u030cetiri litre vode. To svakako poma\u017ee u ubla\u017eavanju posljedica poplava koje su ve\u0107 postale redovna prirodna katastrofa na Balkanu u posljednjih pet godina. Tla siromas\u030cna organskom tvari ne mogu zadrz\u030cavati vodu. U tim tlima voda se brzo cijedi u dublje slojeve gdje je korijenje ne moz\u030ce dosegnuti, ili otjec\u030ce s povrs\u030cine tla u jarke i druge povrs\u030cinske vode. Uzimajuc\u0301i u obzir da su najplodnija tla u regiji kronic\u030cno \u201cz\u030cedna\u201d, povec\u0301anje kolic\u030cine organske tvari izrazito je bitno za postizanje dobrih prinosa u buduc\u0301nosti, odnosno za osiguranje prehrane balkanskih zemalja u situaciji pogor\u0161anja ekolo\u0161ke krize. Ukratko – povec\u0301anje organske tvari u tlu jedna je od najvaz\u030cnijih mjera u adaptaciji na promjene klime.<\/p>\n\n\n\n
Ekolos\u030cko poljodjelstvo posebno je uspjes\u030cno u tom aspektu. Dugoroc\u030cni eksperimenti (vo\u0111eni du\u017ee od 30 godina) u SAD i Europi pokazuju da ekolos\u030cko poljodjelstvo, ovisno o kulturi, akumulira 12\u2212300 posto vis\u030ce organske tvari u tlu nego konvencionalna poljoprivreda. Ova ekolo\u0161ka tako\u0111er osigurava dugotrajnu odr\u017eivost poljoprivrednih prinosa. Mnoga istra\u017eivanja pokazuju da je u ve\u0107ini slu\u010dajeva ekolo\u0161ka poljoprivreda po prinosima potpuno usporediva s onima konvencionalne poljoprivrede. <\/p>\n\n\n\n
Nezanemariv aspekt ekolo\u0161ke poljoprivrede je i porast broja poljoprivrednih radnih mjesta od oko 10 posto. Uz odre\u0111ene prilagodbe, ovaj sektor mo\u017ee apsorbirati radnu snagu \u010diji su poslovi nestali ga\u0161enjem petrokemijske i srodnih industrija. Pri tome se u broj ne ura\u010dunavaju radna mjesta koja se uz strukturno planiranje mogu otvoriti u industrijama vezanima uz ekolo\u0161ku poljoprivredu, poput kompostiranja, pripreme biomase za proizvodnju energije. A tu su i radna mjesta koja podr\u017eavaju razvoj ekolo\u0161ke poljoprivrede i plasman ekolo\u0161kih poljoprivrednih proizvoda i sl. Me\u0111utim, nezanemariv aspekt ekolo\u0161ke poljoprivrede je i ne\u0161to skuplja cijena proizvoda kojoj se mo\u017eda mo\u017ee dosko\u010diti makar djelomi\u010dno, lokalnim plasmanima hrane. Preostali dio vi\u0161e cijene ekolo\u0161ki proizvedene hrane mora se rije\u0161iti drugim dr\u017eavnim i politi\u010dkim mjerama koje se lako mogu opravdati s obzirom na zdravstvenu cijenu koju ima konvencionalna, pesticidima zaga\u0111ena hrana, kao i u\u0161tedom na prijevoznim emisijama.<\/p>\n\n\n\n
Biomasa kao resurs za proizvodnju elektri\u010dne i toplinske energije u ruralnim predjelima Balkana ve\u0107 je dugo poznata u svojoj tradicionalnoj formi “grijanja na drva”. Tek se posljednjih 10 godina intenzivno radi na provedbi energetskih rje\u0161enja koja \u0107e proizvodnju energije promatrati kao djelatnost komplementarnu poljoprivrednoj, koja se mo\u017ee u potpunosti ukalkulirati u ekonomsku ra\u010dunicu poljoprivrednih gospodarstava. <\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, i u tom se podru\u010dju kod nas u ve\u0107ini dosad realiziranih slu\u010dajeva pristupilo na pogre\u0161an na\u010din. Poticajne cijene struje za proizvodnju iz biomase i bioplina bile su toliko izda\u0161ne da nisu ostavljale prostora niti davale poticaje poljoprivrednicima da ih na pametan na\u010din integriraju u svoj proces proizvodnje. Umjesto toga, poljoprivredna proizvodnja u ve\u0107ini takvih slu\u010dajeva ostala je podre\u0111ena mnogo profitabilnijoj proizvodnji struje iz biomase uz poticane cijene otkupa. Ve\u0107 nam je poznata situacija da se kukuruz ne sije radi prehrambene svrhe ve\u0107 kao sirovina za dobivanje kukuruzne sila\u017ee, goriva za bioplinska postrojenja gdje posti\u017ee znatno profitabilniju cijenu od one kukuruza na tr\u017ei\u0161tu hrane. Sli\u010dne tr\u017ei\u0161ne devijacije doga\u0111ale su se i s drugim kulturama poput je\u010dma, uljane repice i drugo. <\/p>\n\n\n\n
Koncept pametnih sela energetiku jasno stavlja u slu\u017ebu pove\u0107anja efikasnosti i ekonomske isplativosti proizvodnje hrane. Prema tom konceptu, biomasa se proizvodi isklju\u010divo iz organskog otpada koji ostane kao rezultat poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane. Postrojenja za proizvodnju energije dizajniraju se s fokusom na toplinsku koja se onda koristi za grijanje \u0161tala, plastenika, postavljanje su\u0161ara i dr., te za proizvodnju elektri\u010dne energije za vlastite potrebe (napajanje doma\u0107instava i poljoprivrednih gospodarskih objekata, sustava za navodnjavanje, strojeva za preradu, hladnja\u010da, elektri\u010dnih poljoprivrednih strojeva i sl.). U tako razra\u0111enom sustavu zapravo se niti ne ra\u010duna na ostvarenje posebnih povla\u0161tenih cijena struje na tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije ali se istovremeno pove\u0107ava i vlastita energetska autonomija. <\/p>\n\n\n\n
Pametna sela podrazumijevaju i niz drugih segmenata koji se mogu iskoristiti za pobolj\u0161anje ovih djelatnosti, ali i razvoj novih. Nove informati\u010dke tehnologije mogu osigurati dostupnost podataka koji su poljoprivrednicima potrebni za uspjeh. Mogu se npr. stvoriti baze znanja i podataka o na\u010dinima i rizicima uzgoja pojedinih poljoprivrednih kultura, kao i dati informacije o dostupnosti tih roba i cijenama na tr\u017ei\u0161tu. Mogu\u0107e je razviti razli\u010dite sustave detekcije koji prikupljaju informacije putem mre\u017ee postoje\u0107ih meteorolo\u0161kih i agrometeorolo\u0161kih senzora, koji mogu u realnom vremenu upozoriti na dolazak pojedinih nepogoda poput nevremena, tu\u010de, poplava ili najezde nametnika. Poljoprivrednici bi time bili na vrijeme upozoreni da poduzmu odgovaraju\u0107e agrotehni\u010dke mjere za suzbijanje efekata tih nepogoda. <\/p>\n\n\n\n
Nadolaze\u0107e platforme poput hrvatske Hipersfere dovesti \u0107e tu razinu podataka do rezolucije kojom \u0107e se mo\u0107i pratiti svaka pojedina jedinka, \u0161to je prakti\u010dki nezamisliva preciznost u dana\u0161njoj poljoprivredi. Takva razina dostupnosti informacija, pove\u0107at \u0107e prinose i smanjiti potro\u0161nju vode i repromaterijala, bitno poma\u017eu\u0107i u planiranju poljoprivrednih aktivnosti. <\/p>\n\n\n\n
Osnivanjem kratkih lanaca opskrbe, grupama solidarne razmjene i poticanjem modela poljoprivrede utemeljene u lokalnoj zajednici (community supported agriculture), osigurava se otkup proizvedenih poljoprivrednih proizvoda, rizik proizvodnje disperzira se s proizvo\u0111a\u010da na cijelu lokalnu zajednicu i osiguravaju se konkurentnost i dostupnost kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda naj\u0161irem spektru aktera u lokalnoj zajednici. Dodatnim udru\u017eivanjem poljoprivrednika u zadruge, omogu\u0107uje se lak\u0161i plasman vi\u0161kova proizvedene robe na tr\u017ei\u0161te te se osigurava proizvodnja po odre\u0111enim standardima kvalitete ba\u0161 kao i ve\u0107a prepoznatljivost proizvo\u0111a\u010da. <\/p>\n\n\n\n
Kako bi ove ideje postale stvarnost ipak je potreban i interes zajednice. Potrebno je u\u010diniti sela po\u017eeljnima i kadru koji posjeduje potrebna informati\u010dka znanja. Tako se ujedno i diverzificira lepeza radnih mjesta i omogu\u0107ava se zapo\u0161ljavanje na selu. Kadrovski “regenerirano” selo onda postaje jo\u0161 po\u017eeljnije za \u017eivot, i dru\u0161tveno ekonomski ciklus je pokrenut, a na njega se onda mo\u017ee nadograditi i kulturna, sportska i dr. djelatnost. Europska strategija \u0161irokopojasnog interneta u ruralnim podru\u010djima, prvi je korak na ovom dugom putu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sve \u010de\u0161\u0107e u javnom prostoru mo\u017eemo nai\u0107i na pojam pametnih sela. Ona jo\u0161 nigdje zapravo ne postoje, pa tako ni u Hrvatskoj, no to ne zna\u010di da Europska unija nema razvojnu strategiju za takve zajednice budu\u0107nosti. Usvajanjem politika i strategija EU, i u Hrvatskoj se po\u010delo govoriti o konceptima poput kru\u017ene ekonomije, dru\u0161tvenim inovacijama, pametnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28420,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[245,70],"theme":[458],"country":[495,38],"articleformat":[450],"coauthors":[399],"class_list":["post-28418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-balkan","tag-poljoprivreda","theme-drustvo","country-europska-unija","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28418"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28418\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28428,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28418\/revisions\/28428"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28418"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28418"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28418"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28418"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}