Sada smo zaista \u010duli sve! Investitori, a.k.a. kapitalisti, koji kontroliraju 34 bilijuna ameri\u010dkih dolara kapitala i koji su odgovorni za gotovo polovicu globalnih investicija “zahtijevaju” od vlada 20 najve\u0107ih svjetskih ekonomija (G20) hitnu akciju na polju klimatskih promjena. Investitori, to\u010dnije njih 477, ugledalo se na obespravljene gra\u0111ane te su u dobro poznatoj nam praksi kapitala da se adaptira, da bude fleksibilan \u2013 poslali otvoreno pismo, mogli bismo \u010dak re\u0107i i apel (sic!) vladama da poduzmu hitne i odlu\u010dne akcije potrebne za realizaciju odredbi Pari\u0161kog sporazuma. Investitori prigovaraju vladama nedostatak ambicije da se \u2013 implicira se \u2013 spore dr\u017eavne birokracije uhvate sna\u017enije u ko\u0161tac s problemom. Taj “nedostatak ambicije izazvao je veliku zabrinutost kod investitora”. Pismo jo\u0161 uvijek nije javno dostupno, no ustupljeno je novinarima Reutersa, a pripremljeno je za G20 summit koji se ovih dana odr\u017eava u Japanu. No, zna se otprilike kakva je to ambicija koju investitori tra\u017ee od dr\u017eava: u\u010dvrstiti pari\u0161ke odredbe, zatvoriti sve elektrane na ugljen, dokinuti sve subvencije na ugljen do dogovorenih rokova i, najduhovitije \u2013 odrediti ve\u0107u cijenu ugljika do 2020. \u2013 te “pobolj\u0161ajte financijsko izvje\u0161tavanje vezano za klimu”.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini li se to vama dovoljno ambiciozno od poduzetnika koji kontroliraju \u010dak polovicu svjetskih investicija? Ambiciozno bi bilo kazati, u redu, mi kapitalisti osobno smo odgovorni za nastalo stanje, mi investitori prihva\u0107amo svoju dru\u0161tvenu odgovornost za ovu krizu i pristajemo na klimatski porez. Pritom, jasno je iz zahtjeva, oni bi jo\u0161 subvencija \u2013 na cijenu ugljika \u2013 u vidu famoznih ugljikovih bodova. Dok je te tzv. \u0161eme trgovanja stakleni\u010dkim emisijama, obrata u klimatskim promjenama biti ne\u0107e, jer te “\u0161eme” tek preta\u010du emisije iz EU u ne-EU zemlje. Ovaj se kauzalitet ne mo\u017ee dodatno pojednostaviti, ovo je osnova obrata klimatskih promjena na razini matemati\u010dke operacije zbrajanja: dva i dva naime, nisu jedanaest, ve\u0107 \u010detiri. Podsjetimo samo da je Exxon upravo na sudu u New Yorku jer su 40 godina skrivali frapantno to\u010dna izvje\u0161\u0107a o utjecaju fosilnih goriva na klimu. Mo\u017eda je stoga ovo pismo 447 kapitalista jo\u0161 jedan PR \u0161tos kako bi se prikazali nevinima na prijekom sudu javnog mnijenja? <\/p>\n\n\n\n
Blagonakloni novinari, zadovoljni su \u010dinjenicom \u0161to su investitori, eto, sami od sebe, po\u010deli povla\u010diti investicije iz fosilnih goriva. No, nemajte iluzija, nisu to u\u010dinili iz eti\u010dkih, ekolo\u0161kih, dru\u0161tvenih razloga ili “majndfulnesa” kojeg u posljednje vrijeme promoviraju kao svoj pasivni novo-religijski, nju-ej\u0111 odgovor na dru\u0161tvenu krizu koju su sami proizveli, a sad joj ne znaju dosko\u010diti. Ne, u\u010dinili su to dosljedno, po profitnoj logici. Rizici ulaganja u fosilna goriva postali su naime previsoki, profitna mar\u017ea je pala, a mogu\u0107e kazne ve\u0107e su no ranije (ipak, daleko od dovoljnih). <\/p>\n\n\n\n
Nisu investitori sami do\u0161li do toga. Poma\u017ee im u tome tako\u0111er ista ona tobo\u017ee troma dr\u017eavna birokracija koja tako\u0111er, mogli bismo re\u0107i, apelira na investitore \u2013 da inoviranje i investiranje u obnovljive izvore energije ne promatraju kao ne\u0161to krizno ve\u0107 kao priliku. Logika je dakle i dalje ista, “svaka kriza je prilika”. <\/p>\n\n\n\n
Zaista, Europska komisija vi\u0161e energije tro\u0161i na to kako da oblikuje svoj diskurs, odnosno “pazi \u0161to \u0107e re\u0107i” nego \u0161to se bavi konkretnim realizacijama Pari\u0161kog sporazuma. Lingvisti Sapir i Whorf bi bili zadovoljni, jer u klimatskim promjenama u Europskoj uniji, jezik definitivno oblikuje na\u0161u stvarnost. Tako je primjerice pro\u0161li tjedan EK “opalila” packu svim zemljama \u010dlanicama, ali diskursom kojeg primjerice hrvatski novinari uop\u0107e nisu razumjeli. Paze\u0107i na svaku rije\u010d EK je kazala da su integrirani klimatsko-energetski planovi zemalja \u010dlanica “izvrsni”, i da su zemlje odradile “fantasti\u010dan” posao. Me\u0111utim, to je samo PR. Kad se pogleda ispod podnaslova i prve re\u010denice, postaje jasno da osim \u0160panjolske i Francuske niti jedna druga zemlja nije uspjela uop\u0107e osmisliti plan koji bi osigurao realizaciju odredbi Pari\u0161kog sporazuma do 2050. godine. Te smo planove i njihove gre\u0161ke ve\u0107 pokrili u tekstovima “Hrvatski integrirani sram” i “Europski integrirani sram”. <\/p>\n\n\n\n
Razumljivo je da zemlje isto\u010dne Europe nemaju adekvatne integrirane planove, nama tehnologija potrebna za energetsku tranziciju nije dostupna. \u0160tovi\u0161e, banke u zapadnoeuropskom vlasni\u0161tvu ne dopu\u0161taju nam niti industrijske kredite uz pomo\u0107 kojih bismo to mogli razviti, a stranke na vlasti natje\u010daje oblikuju kako bi zadovoljile sposobnosti svojih kadrova, koje su uglavnom ispod dr\u017eavnog prosjeka. Dok se sukob istoka i zapada EU po pitanju energetske tranzicije u mejnstrim medijima svodi na zapadnja\u010dku prosvijetljenost i na\u0161u balkansku zaostalost, zapravo se radi o tome da Istok, dakle mi, postavlja na politi\u010dku agendu imperativ socijalne pravednosti te tranzicije, kao \u0161to svjesni svojih ekonomskih ograni\u010denja odbijamo pristati na konkretan datum prelaska na ekonomiju s nula stakleni\u010dkih emisija jer pristati sada na datum te i dalje nemati nu\u017enu tehnologiju zna\u010di kasnije pla\u0107ati ogromne penale EK zbog neuspjeha \u2013 ba\u0161 kao \u0161to se trenutno doga\u0111a s nerije\u0161enim pitanjem otpada. <\/p>\n\n\n\n
S druge strane, zapad EU ignorira realno stanje stvari te i dalje pazi na svoje profitne mar\u017ee koje njihove banke ubiru na Balkanu. Ne dozvoljavaju nam industrijske kredite jer je za njih rizik investicija na Balkanu jednostavno previsok. Stoga gr\u010dke, poljske i ma\u0111arske investicije u ugljen nisu pitanje zaostalosti, ve\u0107 politi\u010dko pitanje ekonomske ravnopravnosti i njene distribucije u EU. Gr\u010dka, primjerice, nema nikakve \u0161anse solarizirati svu svoju mre\u017eu, iako im sunca ne fali, ali je prokleto siroma\u0161na. A EU, kao \u0161to dobro znamo, u tome joj \u017eestoko odma\u017ee. Gr\u010dki put je put Balkana. Na kraju ostaje samo jo\u0161 jedno pitanje. Razumljivo je za\u0161to isto\u010dne \u010dlanice ne uspijevaju uskladiti svoje integrirane planove s Pari\u0161kim sporazumom, no koji je to\u010dno njema\u010dki, danski, finski, nizozemski, belgijski, itd. problem? Za\u0161to su njihovi integrirani planovi podbacili jednako kao i na\u0161i?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sada smo zaista \u010duli sve! Investitori, a.k.a. kapitalisti, koji kontroliraju 34 bilijuna ameri\u010dkih dolara kapitala i koji su odgovorni za gotovo polovicu globalnih investicija “zahtijevaju” od vlada 20 najve\u0107ih svjetskih ekonomija (G20) hitnu akciju na polju klimatskih promjena. Investitori, to\u010dnije njih 477, ugledalo se na obespravljene gra\u0111ane te su u dobro poznatoj nam praksi kapitala […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28402,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[723,182,724],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28401","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cijena-ugljika","tag-okolis","tag-porz-na-uglijk","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28401"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28401\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28409,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28401\/revisions\/28409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28401"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28401"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28401"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28401"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}