{"id":28388,"date":"2019-06-27T01:15:07","date_gmt":"2019-06-27T00:15:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28388"},"modified":"2019-06-28T08:25:54","modified_gmt":"2019-06-28T07:25:54","slug":"bukurest-politicka-autopsija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28388","title":{"rendered":"Bukure\u0161t: politi\u010dka autopsija"},"content":{"rendered":"\n

U rumunjskoj metropoli gotovo ni\u0161ta ne funkcionira osim nekretninskog biznisa za najbogatije. Sva infrastruktura je u rasulu i grad jedva pre\u017eivljava malo ozbiljnije oluje. Sve vi\u0161e ljudi razmi\u0161lja o odlasku. Bukure\u0161t je mrtav grad, samo to jo\u0161 ne zna.<\/p>\n\n\n\n

Prije nekoliko ve\u010deri bio sam na promociji knjige u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti. Bila je rije\u010d o knjizi prili\u010dnog obima koja bilje\u017ei sociolo\u0161ke i arhitektonske dimenzije kolapsa gradova u postsocijalisti\u010dkoj Rumunjskoj. Posrijedi je tu\u017ena pri\u010da o deindustrijalizaciji, ne samo mono-industrijskih gradova, ve\u0107 i onih srednje veli\u010dine \u0161irom zemlje. Atmosfera je bila hipsterska i fensi, ali ne i pretjerano iritantna: vino, kanapei, besplatan gin tonic (specijalni recept), jazz, lijepa odje\u0107a i lagani razgovori. Nije ba\u0161 bio tipi\u010dan bukure\u0161tanski doga\u0111aj, ali ni ni\u0161ta posebno druga\u010dije. Me\u0111utim, u jednom su se trenutku posjetitelji po\u010deli \u010dudno pona\u0161ati. Naprasno su se svrbili po rukama i nogama, udarali rukama po zraku ili po vlastitim podlakticama. Njihova su se tijela krivila i pona\u0161ala kao da su ih je preuzeli neki \u010dudni duhovi. Ipak, nije bilo rije\u010d o ni\u010demu zlokobnom: samo uobi\u010dajeno doba kad se pojave komarci za njihovu ve\u010dernju gozbu.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj teror komaraca je samo posljednji simptom kontinuiranog kolapsa Bukure\u0161ta, tu\u017ene rumunjske metropole, u posljednjih tridesetak godina. Me\u0111utim, ne\u0161to je nevjerojatno proturje\u010dno u ovoj cijeloj pri\u010di. Bukure\u0161t sa svojim okru\u017eenjem jedno je od podru\u010dja s najbr\u017eim ekonomskim rastom u Europskoj uniji proteklih godina i spada me\u0111u nekoliko regija sa zna\u010dajnije vi\u0161im BDP-om po glavi od prosjeka Unije. Ukratko, radi se o jednoj od najbogatijih regija s iznimnom koncentracijom kapitala i ogromnim javnim prora\u010dunom (vi\u0161e od dvije milijarde eura godi\u0161nje). Usprkos tome, grad propada, \u010dak i doslovno, kao \u0161to se mo\u017ee vidjeti u ovom primjeru<\/a>. A gradona\u010delnica je nedavno izjavila da je grad de facto bankrotirao.<\/p>\n\n\n\n

Nemogu\u0107e je unutar kontura ovog teksta prikladno objasniti i tretirati tu proturje\u010dnu stvarnost, ali bi svejedno poku\u0161ao barem ocrtati obrise. Za po\u010detak, u\u017easno je te\u0161ko napraviti listu problema i izazova<\/a> s kojima se grad suo\u010dava. \u010cini se da je zapravo sve goru\u0107i problem. Ipak, ve\u0107ina stanovnika \u0107e se slo\u017eiti da je promet problem broj jedan. Ili barem onaj na kojeg se ve\u0107ina \u017eali. Prema Tom Tom Traffic indeksu, Bukure\u0161t se nalazi na 11. mjestu na svijetu po stupnju zakr\u010denosti prometa, a na 3. u Europi, nakon Istanbula i Moskve. U Bukure\u0161tu ne postoji neki vrhunac ili rush hour<\/em>, promet se cijelo vrijeme odvija pu\u017eevim korakom.<\/p>\n\n\n\n

To izme\u0111u ostalog vodi do zaga\u0111enja i porasta ljetnih temperatura. Bukure\u0161t se, uz Skopje i Sofiju, naj\u010de\u0161\u0107e navodi kao grad s najve\u0107im stupnjem zaga\u0111enja zraka u Europi. A problem s prometom je dodatno pogor\u0161an kolapsom javnog sustava prijevoza uslijed podinvestiranosti i zanemarivanja. Broj autobusa i trolejbusa je naprosto premalen u odnosu na potrebe, a vozila su uglavnom u lo\u0161em stanju. Nije uop\u0107e neobi\u010dno da stanu usred vo\u017enje ili da se zapale dok su putnici unutra. Grad je kupio neke nove autobuse pro\u0161le godine uz aferu koja je pratila samu transakciju. Kasnije se ispostavilo da autobusi imaju neku tvorni\u010dku gre\u0161ku i da se moraju vratiti na popravak. \u010cekanje na autobuse kao i same vo\u017enje sve su du\u017ei po\u0161to nisu osigurane slobodne trake za javni prijevoz. Tako\u0111er, osim nekoliko autobusa nema uop\u0107e no\u0107nog prijevoza tako da se ljudi moraju oslanjati na taksije.<\/p>\n\n\n\n

Prometna katastrofa<\/h2>\n\n\n\n

Metro je u vlasni\u0161tvu Ministarstva prometa, a ne Grada, \u0161to predstavlja jednu od mnogih pravnih ludosti u upravljanju gradom. Ne postoji integrirani sistem prijevoznih karata za metro i prijevoz iznad zemlje. Metro je jedina opcija izbjegavanja prometnih gu\u017evi, me\u0111utim, nije dovoljno kapacitiran da izdr\u017ei tu ulogu, pogotovo ujutro i nave\u010der. \u010cesto dru\u0161tvenim mre\u017eama kru\u017ee fotografije zastra\u0161uju\u0107e dugih redova ljudi koji \u010dekaju da se ukrcaju na metro. U bilo kojoj drugoj zemlji bi vlasti uo\u010dili rizi\u010dnost ovakvih situacija i zaustavili ih. No, zaustavljanje prometa podzemnom \u017eeljeznicom bi potpuno blokiralo grad i bukure\u0161tanske vlasti se samo nadaju da se nesre\u0107a ne\u0107e dogoditi. Dakle, iako predstavlja alternativu nadzemnom prometu, metro ima puno svojih problema. Nema dovoljno vagona, infrastruktura je tro\u0161na i oronula, stanice su zapu\u0161tene i rizi\u010dne za boravak. Sve stanice podzemne \u017eeljeznice u Bukure\u0161tu rade bez vatrogasne dozvole. Ovo se mo\u017eda \u010dini neobi\u010dnim, ali to vrijedi i za ve\u0107inu \u0161kola u gradu. Nova linija metroa koja bi trebala povezati zapad i istok grada i \u010dija je izgradnja zapo\u010deta prije desetak godina, nije ni blizu gotova. Tako\u0111er, linija koja bi trebala povezivati glavni gradski kolodvor s aerodromom – \u0161to je bio preduvjet UEFA-a za doma\u0107instvo utakmica na Europskom prvenstvu 2020. – jo\u0161 se nalazi samo na papiru.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je pokazala nesre\u0107a u no\u0107nom klubu Colective 2015. godine kada je poginulo vi\u0161e od 60 ljudi, glavna opasnost prijeti od kolapsa zgrada. Tisu\u0107e zgrada, mnoge od njih i naseljene, nalaze se u neposrednoj opasnosti od uru\u0161avanja. Grad je uspio zapo\u010deti s obnovom manje od stotinjak takvih zgrada. O\u010dito, scenarij iz no\u0107ne more predstavlja potres koji bi s lica zemlje obrisao tisu\u0107e zgrade i desetke tisu\u0107a ljudskih \u017eivota. Ove procjene nisu naprosto neka izmi\u0161ljotina ve\u0107 procjene koje stru\u010dnjaci redovito iznose u medijima. <\/p>\n\n\n\n

Bez obzira na takvo stanje, nekretninski biznis u gradu cvijeta. Poslovne zgrade i kompleksi stambenih objekata ponovno ni\u010du kao gljive poslije ki\u0161e nakon \u0161to je kriza bila malo usporila gradnju. Pritom cijene rastu \u0161to ljudima s ni\u017eim primanjima \u010dini \u017eivot u gradu gotovo nemogu\u0107im. Nekretninski balon vodi do ubrzane gentrifikacije i \u010desto svjedo\u010dimo slu\u010dajevima evikcije. Prema konzervativnim procjenama, u gradu \u017eivi oko 10.000 besku\u0107nika dok je u evidenciji najmanje 20.000 zahtjeva za socijalnim stanovima. Gradska vlast nema ni volje ni znanja da se suo\u010di s ovim problemom. Aktivisti\u010dke grupe su napravile odli\u010dan posao u osvjetljavanju i politizaciji problema stanovanja, ali njihov utjecaj je ograni\u010den jer ne posjeduju instrumente kojima bi mogli utjecati na politi\u010dke odluke.<\/p>\n\n\n\n

Da bi stvari bile jo\u0161 gore, kompanija koja opskrbljuje grad grijanjem i toplom vodom je bankrotirala. Korupcija, lo\u0161e upravljanje i manjak interesa su glavni razlozi, ali pravi problemi idu dublje. Nakon 1989. godine mnogi su se stanovi isklju\u010dili iz sustava centralnog grijanja u potrazi za pojedina\u010dnim rje\u0161enjima zasnovanima na plinu. Novi stanovi i poslovni prostori se tako\u0111er oslanjaju na vlastita rje\u0161enja. To je utjecalo na prihode kompanije koja je ostala bez sredstava za infrastrukturne investicije. Zbog toga su podigli cijene \u0161to je natjeralo mnoge preostale korisnike da se isklju\u010de i potra\u017ee druk\u010dije rje\u0161enje. Mnogi kvartovi ve\u0107 sad trpe dugotrajne prekide opskrbe toplom vodom i grijanjem, a povremeni prekidi su uobi\u010dajeni. Prava je misterija \u0161to \u0107e se dogoditi idu\u0107e zime nakon \u0161to se kompanija likvidira.<\/p>\n\n\n\n

Nestanak brige za javni prostor<\/h2>\n\n\n\n

Ovi su se strukturni problemi akumulirali konstantno od 1989. godine. Socijalisti\u010dka urbanizacija Bukure\u0161ta je i\u0161la vrlo sporo, neravnomjerno i nerijetko disfunkcionalno i zapravo nikad nije dovr\u0161ena. Plan reorganizacije grada ustanovljen je nakon smrtonosnog potresa 1977. godine, ali nikad nije za\u017eivio zbog bankrota dr\u017eave uslijed druge naftne krize 1979. godine. Pritom je izgradnja gigantske i neslavne Parlamentarne pala\u010de (izvorno nazvana Ku\u0107a naroda), prije bila prostorni fiks<\/a> u terminima Davida Harveya nego megalomanski projekt poludjelog diktatora. Svejedno, donijela je sa sobom malu koli\u010dinu sistematizacije i racionalizacije koja je gradu o\u010dajno nedostajala.<\/p>\n\n\n\n

Briga za javni prostor i urbanizam kompletno je nestala nakon 1989. godine. Grad je postao libertarijanski raj i ma\u0161ina za stvaranje novaca vlasnicima kapitala. Op\u0107a filozofija svih lokalnih vlasti bez obzira na politi\u010dke boje bila je: otvorimo grad biznisu i privucimo investitore. Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, glavna vrijednost su bile nekretnine, pravi izvor novca i korupcije u gradu, sli\u010dno pri\u010di Mikea Davisa o Los Angelesu 1950-ih. <\/p>\n\n\n\n

Bukure\u0161t zapravo ima sedam gradona\u010delnika: jedan je gradona\u010delnik cijelog grada, a njih \u0161est su na vlasti u \u0161est gradskih kotareva. Svaki taj kotar ima vlastiti prora\u010dun i skup\u0161tinu. Prora\u010dun grada i prora\u010dun kotara imaju dva izvora prihoda: jedan je sam dr\u017eavni prora\u010dun koji alocira sredstva s obzirom broj stanovnika i njihove prihode, a drugi su porezi koje same jedinice lokalne samouprave uprihode. S obzirom na taj drugi izvor svaki se kotar natje\u010de u privla\u010denju investitora i \u0161irenju porezne baze. O\u010dekivano, sve se to odvija nau\u0161trb ne-profitnih aktivnosti poput onih socijalnih. Pritom, gradona\u010delnici odr\u017eavaju svoju politi\u010dku klijentelu sretnom i prave se da ne\u0161to rade za grad. Uglavnom, popravljaju plo\u010dnike i kolnike te sade cvije\u0107e. Preoblikovanje parkova – \u0161to uklju\u010duje i manje zelenila – glavna je preokupacije gradskih vlasti uz promoviranje uli\u010dnih festivala, mahom hrane i kulture. U svim ostalim sferama dru\u0161tvenog \u017eivota kapital se pona\u0161a bez ikakvih restrikcija.<\/p>\n\n\n\n

Trenutna gradona\u010delnica Bukure\u0161ta, marginalizirana \u010dlanica socijaldemokrata, Gabriela Firea, iznimno je nekompetentna. Nije radila na ni\u010demu osim na bildanju vlastitog imid\u017ea i osiguravanju povlastica kapitalu i politi\u010dkoj klijenteli. Ona je direktno odgovorna za bankrot kompanije za grijanje i za nadolaze\u0107i bankrot cijelog grada. A pritom se izuzima od odgovornosti i okrivljuje vladu te prijekorijeva gra\u0111ane Bukure\u0161te jer se ne svrstavaju na njenu stranu u obra\u010dunu s vladom. Zapravo, grad nije pred bankrotom. Ono \u0161to se dogodilo jest krivi izra\u010dun: u gradu su pogre\u0161no izra\u010dunali fiskalne prihode za ovu godinu. Dakle, prora\u010dun nije realisti\u010dan i moraju se napraviti rezanja sukladna prihodima. Centralni gradski prora\u010dun nije malen i iznosi 1,5 milijardi eura. Pitanje je na \u0161to se ta sredstva tro\u0161e. I tu je Firea podbacila. Imala je ideju formiranja novih gradskih kompanija koje \u0107e koordinirati gradska vlast. Ideja po sebi nije lo\u0161a jer bi time gradska vlast imala vi\u0161e instrumenata u rukama za upravljanje gradom. Ali provedba je bila katastrofalna. Firea je alocirala basnoslovne sume novca u nove kompanije, zagu\u0161ila ih novim zaposlenicima i na upravlja\u010dke pozicije postavila svoje politi\u010dke sljedbenike. Na kraju je sud ustanovio da su sve te firme osnovane na na\u010din kojim se prekr\u0161io zakon i sad je sasvim neizvjesno \u0161to \u0107e se dogoditi.<\/p>\n\n\n\n

Disfunkcionalne gradske kompanije<\/h2>\n\n\n\n

Ovo nas vra\u0107a na one komarce koji su uni\u0161tili onu ugodnu ve\u010der i koji zapravo uni\u0161tavaju svaku ve\u010der. Grad je prije imao ugovor s privatnom firmom koja se bavi komarcima, \u0161takorima i ostalim gadljivim stvarima. Me\u0111utim, grad je odlu\u010dio osnovati vlastitu kompaniju za te potrebe i samim time nije obnovio ugovor s privatnom firmom. Ali grad jo\u0161 nije “stigao” osnovati tu kompaniju do pune funkcionalnosti i odatle neizdr\u017eive najezde komaraca. Sli\u010dnoj situaciji svjedo\u010dimo i u ostalim gradskim kompanijama koje bi trebale pru\u017eati usluge gra\u0111anima. <\/p>\n\n\n\n

Firea je pretvorila beznadnu situaciju u sasvim disfunkcionalnu. Ona je, kao \u0161to sam napomenuo, odgovorna u prili\u010dnoj mjeri za probleme, ali situacija u Bukure\u0161tu je uzrokovana dubinskim strukturnim korijenima koje nadilaze okvire djelovanja pojedinih politi\u010dara i nerje\u0161iva je u jednom potezu. Odabir nekog drugog, sposobnijeg gradona\u010delnika, ne\u0107e biti dovoljan. Grad se nalazi u terminalnom stanju i jedino ga radikalna rje\u0161enja mogu pretvoriti u ugodno mjesto za \u017eivot. Klju\u010dno bi bilo pritom obuzdavanje klasnih interesa kapitala koji dominiraju gradom ispred gotovo svega ostalog. Ali koji \u0107e se gradona\u010delnik odlu\u010diti za tako radikalna rje\u0161enja ako zasigurno zna da bi ona predstavljala kraj njegove politi\u010dke karijere? Lijevi dru\u0161tveni pokret tako\u0111er nije na repertoaru jer je ljevica preslaba i podijeljena i \u010dak bi ne tako vjerojatni slu\u010daj zajedni\u010dkog napora u tom smjeru bio osu\u0111en na propast zbog manjka bilo kakvih resursa. <\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, kao da sve ovo nije dovoljno, stanovnici Bukure\u0161ta moraju se suo\u010diti s novim izazovom: neo\u010dekivanim efektima klimatskih promjena. Ako ne do\u0111e do potresa, ove \u0107e promjene prve uni\u0161titi grad. A njihovi u\u010dinci postaju sve o\u010ditiji. Za po\u010detak, ima puno vi\u0161e oborina nego prije. Ljeti je Bukure\u0161t bio uglavnom suh i pra\u0161njav grad, a danas je mokar i vla\u017ean. Drugo, i puno va\u017enije, ki\u0161a dolazi u obliku oluja koje trgaju stabla, krovove i druge objekte te poplavljuju grad doslovno odmah kao u nekoliko posljednjih slu\u010dajeva. \u010cak i s normalno funkcioniraju\u0107om infrastrukturom bilo bi se zahtjevno suo\u010diti s takvim izazovima, a u slu\u010daju Bukure\u0161to to je sasvim nemogu\u0107e. Svaka ja\u010da oluja paralizira grad. Povrh toga, temperature rastu iz godine u godinu.<\/p>\n\n\n\n

U takvom kontekstu jedino je realisti\u010dno rje\u0161enje odlazak. Vikend egzodus iz grada je u posljednje vrijeme postao ra\u0161ireni dru\u0161tveni ritual. Dosta govori o gradu to da ga stanovnici napu\u0161taju \u010dim imaju \u0161ansu. Ali uskoro bi odlazak mogao biti za stalno. Sve vi\u0161e ljudi s kojima razgovaram spominju da planiraju definitivno napustiti grad. Bukure\u0161t vi\u0161e nije postsocijalisti\u010dki ve\u0107 postapokalipti\u010dki grad: apokalipsu je izvr\u0161ila slobodna dominacija kapitala. Bukure\u0161t je mrtav grad, samo to jo\u0161 ne zna.<\/p>\n\n\n\n

S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U rumunjskoj metropoli gotovo ni\u0161ta ne funkcionira osim nekretninskog biznisa za najbogatije. Sva infrastruktura je u rasulu i grad jedva pre\u017eivljava malo ozbiljnije oluje. Sve vi\u0161e ljudi razmi\u0161lja o odlasku. Bukure\u0161t je mrtav grad, samo to jo\u0161 ne zna. Prije nekoliko ve\u010deri bio sam na promociji knjige u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti. Bila je rije\u010d […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28397,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[136,587],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-28388","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-infrastruktura","tag-rumunjska","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28388","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28388"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28388\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28400,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28388\/revisions\/28400"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28397"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28388"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28388"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28388"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28388"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28388"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28388"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28388"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}