Ako ste mladi i zdravi, zdravsteni sustav u Hrvatskoj odli\u010dno funkcionira. Ako niste i uz to ste siroma\u0161ni, ne pi\u0161e vam se dobro.<\/p>\n\n\n\n
Vijest<\/a> o \u010dovjeku s kojim je osiguravaju\u0107a ku\u0107a Uniqa odbila produljiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja nakon \u0161to je obolio od kroni\u010dne bolesti pro\u0161log je ljeta pokrenula raspravu u medijima i me\u0111u politi\u010dkim strankama. Otprilike godinu dana kasnije, na pitanje koje je o istom slu\u010daju postavio saborski zastupnik Pe\u0111a Grbin, Vlada RH odgovorila<\/a> je pribli\u017eno istom argumentacijom koju je svojedobno iznijela Uniqa. Prema njihovom mi\u0161ljenju, klju\u010dni podatak u pri\u010di jest da polica osiguranja nije raskinuta, ve\u0107 jednostavno nije produ\u017eena nakon isteka ugovora \u2013 iako je iz komunikacije s pacijentom bilo jasno kako je do toga do\u0161lo jer ima previ\u0161e potrebe za zdravstvenom za\u0161titom.<\/p>\n\n\n\n Insistiranje na razlici izme\u0111u neproduljivanja i raskidanja osiguranja sli\u010dno je uvjeravanju radnika s kojim nije produljen ugovor o radu da takvo \u0161to nije isto \u0161to i otkaz. Formalno mo\u017eda i postoji razlika, ali te\u0161ko je ne primijetiti kako se police i ugovori naj\u010de\u0161\u0107e ne produlje onima koji obavljaju previ\u0161e pretraga ili se poku\u0161avaju organizirati za bolje uvjete rada. Jednostavno je te\u0161ko ne posumnjati da se radi o poku\u0161aju pranja ruku od strane poslodavaca, osiguravaju\u0107ih ku\u0107a, a ovdje i Vlade.<\/p>\n\n\n\n S\ndruge strane, to da bi Uniqa, kao i bilo koji drugi privatni entitet\nu zdravstvu, bila spremna dati prioritet profitu nad za\u0161titom\nzdravlja vi\u0161e zaista ne predstavlja vijest. Ako lokalni primjeri\nnisu dovoljno jak dokaz, horor pri\u010de iz SAD-a koje kru\u017ee dru\u0161tvenim\nmre\u017eama i akademskim radovima pokazuju kako izgradnja zdravstvenog\nsustava na modelu osiguranja dovodi do izuzetno lo\u0161ih rezultata i\noptere\u0107enja za korisnike. Premije za pacijente s dijagnosticiranim\nkroni\u010dnim bolestima ili visokim rizi\u010dnim faktorima vi\u0161e su nego za\nzdravo stanovni\u0161tvo, a brojni su i slu\u010dajevi gdje se takvom profilu\nosiguranika ve\u0107 u po\u010detku odbija zdravstveno osiguranje.<\/p>\n\n\n\n S najve\u0107im problemima susre\u0107u se oni dijelovi dru\u0161tva na kojima se prelama teret siroma\u0161tva, koji su naru\u0161enog zdravlja i nemaju mogu\u0107nost pristupa zdravstvenoj za\u0161titi. Siroma\u0161ni ljudi lak\u0161e obolijevaju od onih vi\u0161eg imovinskog statusa zbog lo\u0161eg \u017eivotnog standarda, poput kvalitete prehrane i stanovanja, ali zato te\u017ee ostvaruju pravo na zdravstvenu skrb. To pogotovo vrijedi u sustavima koji dostupnost skrbi dovode u direktnu vezu s mogu\u0107no\u0161\u0107u pla\u0107anja, kao \u0161to to \u010dini model privatnog zdravstvenog osiguranja.<\/p>\n\n\n\n Mnogi \u0107e re\u0107i da primjer Hrvatske nije usporediv s onim SAD-a. Za po\u010detak, zdravstveni sustav izgra\u0111en je na idealima solidarnosti i univerzalnog pristupa, pojmovima koji su nepoznati u sustavu privatnog zdravstvenog osiguranja. Isto tako, u Hrvatskoj postoji osnovno zdravstveno osiguranje koje nije uvjetovano radnim statusom, socioekonomskim ili zdravstvenim stanjem. \u010cak ni nadoplata za dopunsko zdravstveno osiguranje ne \u010dini se previsokom: uz nadoplatu od otprilike 70 kuna mjese\u010dno, korisnici mogu ra\u010dunati na pokrivanje tro\u0161kova participacije u bolni\u010dkom lije\u010denju, dobrom dijelu lijekova i posjetama lije\u010dniku obiteljske medicine. Za nekoliko desetaka kuna vi\u0161e, u jednoj privatnoj osiguravaju\u0107oj ku\u0107i dopunskim osiguranjem mogu\u0107e je pokriti i tro\u0161kove lijekova s tzv. B liste HZZO-a. <\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost,\nu praksi nam i\u0161\u010da\u0161enja poput onoga s po\u010detka teksta pokazuju kako\ni nismo tako daleko od ameri\u010dke komercijalizirane slike zdravlja.\nOsnovno osiguranje u teoriji pokriva dobar dio zdravstvenih\npostupaka, ali njima je sve te\u017ee pristupiti zbog fizi\u010dke\nnedostupnosti ili dugog vremena \u010dekanja. Povlastice koje donosi\ndopunsko zdravstveno osiguranje vrijede ako si ga mo\u017eete priu\u0161titi,\nimate manje od 65 godina i dobrog ste zdravlja. Drugim rije\u010dima,\ntrenutni zdravstveni sustav funkcionira za mlade i zdrave ljude sa\nsigurnim i dobro pla\u0107enim radnim mjestima, one koji imaju najmanju\npotrebu za zdravstvenom skrbi i osiguravaju\u0107im tvrtkama\npredstavljaju \u010disti profit. \n<\/p>\n\n\n\n Druga\u010dija realnost \u010deka, na primjer, umirovljenike, skupinu koja ima pove\u0107ane zdravstvene potrebe i niska redovita primanja. Umirovljenici s primanjima ni\u017eima od 1.940 kn za samce i 1.515 kn za ku\u0107anstva s vi\u0161e osoba ostvaruju pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje u HZZO-u. Ako vam se \u010dini da je to neobi\u010dno nizak iznos, to je vjerojatno zato \u0161to je on \u010dak ispod granice siroma\u0161tva koja ove godine iznosi 2.321 kn za jedno\u010dlano ku\u0107anstvo. <\/p>\n\n\n\n Ali, ni prava umirovljenika koji spadaju u ovu kategoriju ne ostvaruju se bez problema. Hrvatski sindikat umirovljenika (HSU) ve\u0107 godinama upozorava<\/a> da zbog automatskog uskla\u0111ivanja mirovina na godi\u0161njoj bazi mirovine bilje\u017ee odre\u0111eni (mizerni) rast. Na primjer, 2018. godine mirovine su pove\u0107ane za otprilike 70 kn, tako da su, recimo, umirovljenici s po\u010detnom mirovinom od 1.880 kn te godine prekora\u010dili granicu za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko osiguranje. Treba isto tako re\u0107i da ta granica nije mijenjana preko 10 godina, oko \u010dega se HSU ve\u0107 neko vrijeme poku\u0161ava dogovoriti s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om.<\/p>\n\n\n\n Iz ovog je razloga \u201cod 2012. smanjen broj umirovljenika koji su oslobo\u0111eni pla\u0107anja dopunskog osiguranja za 260 tisu\u0107a\u201d, a mo\u017eemo samo naga\u0111ati o konkretnim posljedicama koje je to imalo po njihovo zdravlje. Kako se police dopunskog osiguranja u nekim privatnim osiguravateljskim ku\u0107ama kre\u0107u ispod 70 kn, moglo bi se pomisliti da umirovljenici \u010dija je mirovina nesre\u0107om jo\u0161 malo porasla prema granici siroma\u0161tva mogu ugovoriti dopunsko osiguranje tamo i ostati na nuli. Ali, ako uzmemo u obzir da se s osobama starijima od 65 godina negdje odbija potpisati polica osiguranja<\/a>, \u010dini se vjerojatnije da mnogi od njih ostaju bez dopunskog osiguranja.<\/p>\n\n\n\n Pritom\nnije nebitno da su upravo umirovljenici ti koji imaju vi\u0161e potrebe\nza zdravstvenom za\u0161titom. Mnogi od njih \u017eive sa kroni\u010dnim\nbolestima i piju vi\u0161e vrsta lijekova, zbog \u010dega \u010desto posje\u0107uju\nlije\u010dnike obiteljske medicine. U situaciji kada izgube dopunsko\nzdravstveno osiguranje, tro\u0161kovi koje podmiruju direktno iz d\u017eepa\nzbog toga su vi\u0161estruko ve\u0107i od onih mla\u0111ih od 40 godina koji\nnemaju dopunsko osiguranje. S obzirom da su im i primanja manja od\nve\u0107ine stalno zaposlenih u istoj mla\u0111oj dobnoj skupini, treba\npretpostaviti da su u nekom trenutku primorani birati izme\u0111u\nkupovine lijekova i drugih \u017eivotnih potreba. \n<\/p>\n\n\n\n Niz istra\u017eivanja i publikacija, uklju\u010duju\u0107i nedavne analize europskog ureda SZO \u201cCan people afford to pay for health care?<\/a>\u201d, pokazale su da kada je u pitanju financiranje i organizacija zdravstvene za\u0161tite, oslanjanje na direktno pla\u0107anje (tzv. out of pocket payments<\/em>) vrlo \u010desto dovodi do tro\u0161kova koji ljude bacaju u siroma\u0161tvo. Rezultat gubitka dopunskog osiguranja zbog formalno previsoke mirovine ili pretjerane starosti jest oblik direktnog pla\u0107anja, i njegove negativne posljedice moraju se uzeti u obzir.<\/p>\n\n\n\n Naravno, ne treba zaboraviti da osobe s kroni\u010dnim bolestima i umirovljenici nisu jedini \u010diji je pristup zdravstvenom osiguranju iz razli\u010ditih razloga doveden u pitanje. Mnogi \u0107e se sjetiti ograni\u010denja<\/a> za ostvarivanje osnovnog zdravstvenog osiguranja na temelju studentskog statusa iz 2013. godine. S obzirom da je dopunsko osiguranje dobrovoljno, neki poslodavci ga ne uklju\u010duju na popis prava radnika i ostavljaju radnicama i radnicima na izbor ho\u0107e li police dopunskog osiguranja pokrivati iz vlastite pla\u0107e. Ako uzmemo u obzir visinu primanja, s prili\u010dnom sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo zaklju\u010diti da ovo zna\u010di da ni dobar dio radno aktivnog stanovni\u0161tva nije pokriven dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Mogu\u0107nost novijeg datuma jest i da se umirovljenici koji su nakon procvata tr\u017ei\u0161ta rada na nepuno radno vrijeme susretnu s istim problemom kao i oni \u010dije mirovine rastu pedesetak kuna godi\u0161nje. Kao \u0161to su zbog primanja pla\u0107e uz mirovinu neki umirovljenici probili iznos neoporezivog dohotka<\/a>, zbog \u010dega primaju manje novaca od onoga \u0161to im je najavljeno. <\/p>\n\n\n\n Svi ti primjeri pokazuju da je ustrajanje na odr\u017eavanju aktualnog na\u010dina financiranja zdravstvene za\u0161tite i paralelno pozivanje na pojmove solidarnosti i prava u potpunosti proma\u0161eno. Ako se to \u017eeli promijeniti, najmanje \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti jest stro\u017ea regulacija tr\u017ei\u0161ta privatnog zdravstvenog osiguranja od strane dr\u017eave. \u010cak i uz to, napominje se publikaciji Global Health Watch 4<\/a>, povezivanje pristupa zdravstvenoj za\u0161titi i sposobnosti da se ona naplati direktno ili kroz policu osiguranja, dovodi do \u201cnejednakosti u pristupu, segmentiranja tr\u017ei\u0161ta, cream-skimminga <\/em>(probiranje manje rizi\u010dnih korisnika od strane privatnih osiguranja i prebacivanje rizi\u010dnijih na javno osiguranje i sustav, op.a.), i isklju\u010divanja pojedinih skupina stanovni\u0161tva (poput siroma\u0161nih, bolesnih, i starijih)\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ako ste mladi i zdravi, zdravsteni sustav u Hrvatskoj odli\u010dno funkcionira. Ako niste i uz to ste siroma\u0161ni, ne pi\u0161e vam se dobro. Vijest o \u010dovjeku s kojim je osiguravaju\u0107a ku\u0107a Uniqa odbila produljiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja nakon \u0161to je obolio od kroni\u010dne bolesti pro\u0161log je ljeta pokrenula raspravu u medijima i me\u0111u politi\u010dkim […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28373,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[435],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-28371","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-zdravstvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28371","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28371"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28371\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28375,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28371\/revisions\/28375"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28371"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28371"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28371"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28371"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28371"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28371"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28371"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Dodatna diskriminacija siroma\u0161nih<\/h2>\n\n\n\n
Ugroza umirovljenika<\/h2>\n\n\n\n
Proma\u0161en model<\/h2>\n\n\n\n