U Makedoniji, jednoj od najsiroma\u0161nijih zemalja Europe, Romi \u010dine zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva, obi\u010dno onaj obespravljeniji. Politi\u010dka zastupljenost ni ovdje se nije uspjela prevesti u efikasnu borbu protiv marginalizacije.<\/p>\n\n\n\n
U\u010dvr\u0161\u0107ivanje neoliberalnih politika u Makedoniji dovelo je do paralelne marginalizacije i daljnjeg osiroma\u0161enja Roma, koji se iz niza razloga ne \u201cuklapaju\u201d u dru\u0161tveno-ekonomski re\u017eim. Posljedica toga je kroni\u010dna nezaposlenost i socijalno isklju\u010divanje koje je postalo norma za ovu najmarginaliziraniju socijalnu grupu. Istovremeno, dr\u017eava se pokazala u najbolju ruku nesposobnom da se s ovim problemom nosi. Uz nedostatak strate\u0161kih i strukturnih pristupa, dr\u017eavni odgovor karakteriziraju nedostatak sredstava i neuspjeh u operacionaliziranju ciljeva. Stoga se dr\u017eava naj\u010de\u0161\u0107e oslanja na kombinaciju dvije strategije: autsorsanje poku\u0161aja rje\u0161avanja problema civilnom dru\u0161tvu i potpuno ignoriranje.<\/p>\n\n\n\n
Prvi poku\u0161aj razvijanja sistemske nacionalne strategije za Rome bio je 2005. godine kada se zemlja priklju\u010dila regionalnoj inicijativi za \u201cDekadu Roma\u201d. Nakon isteka dekade, izvje\u0161taj Helsin\u0161kog odbora analizirao je jaz izme\u0111u implementacije i proklamiranih ciljeva. Nedvosmisleni zaklju\u010dak bio je da su \u201cciljevi predvi\u0111eni Dekadom Roma daleko od realiziranih, a dr\u017eava je podbacila u svojoj obavezi prema romskoj zajednici, pogotovo kada se radi o sredstvima u dr\u017eavnom bud\u017eetu za Nacionalnu strategiju\u201d. Uz to, zaklju\u010deno je, ona sredstva koja jesu osigurana, uglavnom su iz stranih donacija.<\/p>\n\n\n\n
U novembru pro\u0161le godine ombudsman Idzet Memeti kritizirao je izostanak konkretnog progresa u prethodnom periodu obja\u0161njavaju\u0107i kako se \u201cumjesto sveobuhvatnog, sistemskog i konkretnog dugoro\u010dnog pristupa, koji bi rezultirao kompletnom inkluzijom romske populacije, implementacija Strategije svela na projekte koje provode udruge\u201d. Kao uzroke slabih efekata javnih politika prozvao je nedosljedan monitoring i evaluaciju, nedovoljno sudjelovanje i koordinaciju institucija, nedostatak suradnje s civilnim dru\u0161tvom, nedovoljna sredstva iz dr\u017eavnog bud\u017eeta, slabu iskori\u0161tenost alociranih sredstava i oslanjanje na sredstva donatora umjesto bud\u017eet.<\/p>\n\n\n\n
Danas se pitanje uklju\u010divanja Roma nastoji rije\u0161iti kroz \u201cStrategiju za Rome 2014-2020\u201d i program \u201cIntegracija Roma 2020\u201d koji su dio inicijative Regionalnog vije\u0107a za suradnju koju zajedni\u010dki financiranju EU i Institut Otvoreno dru\u0161tvo. Ona se koncentrira na pet klju\u010dnih podru\u010dja: kulturu, obrazovanje, zapo\u0161ljavanje, zdravstvo i stanovanje. Ombudsman je bio skepti\u010dan prema njoj, navode\u0107i da ista pitanja ostaju otvorena kao kod ranije strategije, a sli\u010dno je izrazio i Helsin\u0161ki odbor koji je pro\u0161le godine upozorio na \u201cnekompatibilnost Strategije s Nacionalnim akcijskim planom \u010diji je cilj operacionalizacija konkretnih akcija potrebnih u prioritetnim podru\u010djima\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Pet podru\u010dja \u2013 obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, zapo\u0161ljavanje i diskriminacija \u2013 isti\u010de se kao najve\u0107i prioritet za romsko stanovni\u0161tvo. Prema godi\u0161njim izvje\u0161tajima ombudsmana, najve\u0107i broj romske djece upisan je u \u0161kolskoj godini 2008.\/09. (preko 10.000), a najmanji godine 2015.\/2016. (manje od 9.000). No i te najbolje godine \u010dak 60% u\u010denika nije zavr\u0161ilo obrazovanje. Sli\u010dna je situacija i po pitanju zapo\u0161ljavanja. Prema popisu stanovni\u0161tva iz 2002. godine, 53.879 Roma \u010dini 2,66% stanovni\u0161tva. Me\u0111utim prema UN-ovom regionalnom izvje\u0161taju iz 2006., stvarna brojka je izme\u0111u 220 i 260 tisu\u0107a, \u0161to je vi\u0161e od 10% stanovni\u0161tva zemlje. Prema podacima ombudsmana, nezaposlenost je zna\u010dajno vi\u0161a me\u0111u Romima nego drugim stanovni\u0161tvom. A oni koji su slu\u017ebeno zaposleni u pravilu rade u komunalnoj slu\u017ebi (njih \u010dak 43%). Na upravlja\u010dkim polo\u017eajima radi tek 0,2% Roma.<\/p>\n\n\n\n
Zbog siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, ve\u0107ina Roma ipak radi u neformalnom sektoru. Procjenjuje se kako ih je \u010dak 5000 anga\u017eirano u poni\u017eavaju\u0107em poslu prikupljanju otpada \u201cna crno\u201d, pri \u010demu se demonstrira potpuna nesposobnost i nezainteresiranost dr\u017eave da omogu\u0107i dostojanstven \u017eivot i osnovna socijalna prava stanovni\u0161tvu. Unato\u010d brojnim slu\u017ebeno prihva\u0107enim strategijama i analizama vlasti, duga\u010dkim izvje\u0161tajima udruga s detaljnim prijedlozima, te skupim javnim raspravama i predavanjima na tu temu \u2013 javni programi nemaju previ\u0161e efekta. Stoga su Romi koji skupljaju sme\u0107e iz kontejnera svakodnevna pojava u makedonskim gradovima. U jednoj od najzaga\u0111enijih zemalja Europe, ekonomski najmarginaliziranija zajednica je ujedno najzaslu\u017enija za zbrinjavanje plastike.<\/p>\n\n\n\n
Otpad koji skupljaju Romi prodaje se privatnim centrima za otkup koji za 30-40 kila plastike pla\u0107aju 400-500 denara, odnosno \u0161est do osam eura. Procjenjuje se kako je 70-90% recikliranog materijala prikupljeno \u201cna crno\u201d, zbog \u010dega su Romi skuplja\u010di plastike klju\u010dan dio procesa recikliranja. To je mukotrpan posao koji se obavlja bez ikakve za\u0161tite ili zdravstvenog osiguranja. Nadnica ovisi isklju\u010divo o privatnim otkupljiva\u010dima, a dr\u017eava ovaj odnos ni na koji na\u010din ne regulira. Tako se siroma\u0161tvo romskih radnika i dalje reproducira, unato\u010d visokoj zaradi koju ostvaruju privatnici. Dobar dio prikuplja\u010da su djeca, \u0161to kr\u0161i osnovna dje\u010dja prava i dosta govori o stanju makedonskih socijalnih slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n
Kako obja\u0161njava jedan stanovnik romske \u010detvrti u Kumanovu: \u201cOko polovice ljudi ovdje skuplja otpad. Da nas nema grad bi bio ispod hrpe plastike. Skupljamo posvuda, ali od ovog se ne mo\u017ee \u017eivjeti, samo skupiti za hranu i lijekove od dana do dana i ni\u0161ta drugo. Dr\u017eavu treba biti sram, jer posla nema i ljudi moraju skupljati otpad, to je ono \u0161to je nama sirotinji preostalo\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Uz male iznimke, Romi u Makedonije uglavnom \u017eive u gradovima. Prema posljednjem popisu, njih 43% \u017eivi u Skoplju, gradu koji obilje\u017eavaju najsna\u017eniji kontrasti i nejednakosti. Svega nekoliko kilometara od skupih spomenika projekta Skopje 2014 (na koje su potro\u0161ene stotine tisu\u0107a eura), nekoliko stotina Roma \u017eivi u sklepanim nastambama u sme\u0107u i okru\u017eeno bolestima u getima Kale i Vardari\u0161te. Neki od njih su tzv. fantomi, odnosno ljudi bez dokumenata, \u010desto izbjeglice s Kosova. Desetak obitelji (uklju\u010duju\u0107i \u010detrdesetak djece) naselilo se ispod tvr\u0111ave Kale nakon \u0161to su izba\u010deni iz svojih ranijih domova zbog gradnje hotela prije tri godine. Tada je 135 ljudi, \u0161est trudnica i 78 djece ostavljeno na cesti. Unato\u010d obe\u0107anjima, ni\u0161ta se za njih tijekom godina nije promijenilo.<\/p>\n\n\n\n
Procjenjuje se da u Vardari\u0161tu \u017eivi oko 400 ljudi. U tim \u201cdivljim\u201d naseljima \u010desto se radi grijanja pale gume i ostalo sme\u0107e, a iz kablova se izvla\u010di bakar. To ne nosi samo zdravstvene nego i zakonske rizike, jer se za odre\u0111ene postupke izvla\u010denja bakra mo\u017ee dobiti i zatvorska kazna od \u010detiri godine. Ne \u010dudi stoga \u0161to su makedonski zatvori puni ljudi iz romske zajednice. Uz sve to Romi su i \u017ertve nasilja ostalog stanovni\u0161tva koje ih vidi kao izvor zaga\u0111enja, osobito zimi kako je Skopje jedan od najzaga\u0111enijih gradova na kontinentu. Umjesto da se pri\u010da o siroma\u0161tvu koje uzrokuje ovo zaga\u0111enje (zbog spaljivanja sme\u0107a radi grijanja), \u010desto se sva odgovornost prebacuje samo na Rome. Kako upozorava Koalicija O2, dr\u017eava je potro\u0161ila pet milijuna eura na izbornu kampanju, a svega 700 tisu\u0107a na strategiju za Rome ove godine.<\/p>\n\n\n\n
U takvom kontekstu siroma\u0161tva nastaje za\u010darani krug rasne diskriminacije. Jedan od klju\u010dnih aktera u borbi protiv nje je Europski centar za prava Roma (ERRC), me\u0111unarodna udruga sa sjedi\u0161tem u Budimpe\u0161ti, koja pru\u017ea pravnu pomo\u0107 Romima u tu\u017ebama protiv institucija i pojedinaca. Pro\u0161le godine je na njihovu intervenciju sud u Bitoli presudio da su Romi bili diskriminirani ma na temelju etniciteta nakon \u0161to im je gradski bazen zabranio ulazak. Osim \u0161to je bazenu zabranjena daljnja diskriminacija, odre\u0111ena je i od\u0161teta Romima u iznosu od 60.000 denara, odnosno ne\u0161to manje od tisu\u0107u eura. No takve presude u korist Roma jo\u0161 uvijek su iznimka i imaju tek mali efekt na pobolj\u0161anje op\u0107e situacije ove zajednice.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 je va\u017enije to da ve\u0107ina zapravo nema sredstava da pokre\u0107e sli\u010dne tu\u017ebe. No kada se takvi slu\u010dajevi pojave, to je redovito u situacijama kada su Romi najizrazitije \u017ertve. ERRC tako zastupa obitelji \u010detvero Roma koji su iznenada preminuli u zatvoru. Oni tu\u017ee zatvorsku upravu, ali i Ministarstvo zdravlja. Prema odvjetnici Senadi Sali, \u201cObitelji \u010dak nisu vidjele ni rezultate obdukcije. Frustrirane su i \u017eele znati za\u0161to su njihovi najmiliji umrli i da odgovorni do\u0111u pred lice pravde\u201d.<\/p>\n\n\n\n
U aktualnom sazivu makedonskog parlamenta zastupljene su dvije romske stranke: Partija za punu emancipaciju Roma i Savez Roma Makedonije. Zajedno imaju tri od 120 zastupnika. No one nisu jedine. Blokovi najve\u0107ih stranaka: Saveza socijaldemokrata Makedonije i VMRO-DPMNE redovito uklju\u010duju brojne manje stranke. Unato\u010d ovom bogatstvu stranaka i politi\u010dkih opcija koje one predstavljaju, glas siroma\u0161nih Roma rijetko se \u010duje u predstavni\u010dkoj demokraciji. To je posljedica nemogu\u0107nosti ovih stranaka da se suprotstave statusu quo<\/em> koji proizvodi siroma\u0161tvo, diskriminaciju, marginalizaciju, rasizam i socijalni raspad.<\/p>\n\n\n\n Praksa pokazuje da ove stranke zapravo ne izlaze iz (neo)liberalnog okvira te pristaju uz postulate slobodnog tr\u017ei\u0161ta i minimalne dr\u017eave, koji su izravni uzrok reprodukcije siroma\u0161tva, klasnih razlika, ekonomskih kriza i \u010dije razorne posljedice poga\u0111aju Rome. Poslu\u0161nost politi\u010dkom establi\u0161mentu nagra\u0111uje se dobrim \u017eivotom za vo\u0111e stranaka koji dobivaju i odre\u0111ene birokratske funkcije, bez ikakvog stvarnog efekta na socijalnu bijedu u kojoj \u017eivi ve\u0107ina Roma. \u0160tovi\u0161e, sam izborni model tjera male stranke da se okupljaju oko jedne od ve\u0107ih stranaka koje imaju najve\u0107u ulogu u razaranju socijalne sigurnosti i uspostavi dru\u0161tva u kojem dr\u017eava \u0161titi samo kapital i elite.<\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko da \u0107e u takvoj situaciji male romske stranke doista braniti interese romske zajednice. Zbog gre\u0161aka u demokratskom procesu, romsko bira\u010dko tijelo, upravo zbog svoje marginalne pozicije, \u010desto je zloupotrebljavano kupovinom glasova ili obe\u0107anjima zaposlenja u javnoj slu\u017ebi. Unato\u010d na\u010delnoj predstavljenosti u zakonodavnim tijelima, nu\u017eno je zaklju\u010diti kako se u najvi\u0161im instancama vlasti ne \u010duju glasovi siroma\u0161nih i potla\u010denih, bez obzira na to koliko etni\u010dkih stranaka ih zastupa. Dok god te stranke zastupaju interese bogate ve\u0107ine (bilo koje etni\u010dke pripadnosti), u skladu s tr\u017ei\u0161nim politikama, borba siroma\u0161nih i marginaliziranih \u0107e biti razvodnjena i oslabljena kroz liberalne stranke s etni\u010dkim predznakom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Makedoniji, jednoj od najsiroma\u0161nijih zemalja Europe, Romi \u010dine zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva, obi\u010dno onaj obespravljeniji. Politi\u010dka zastupljenost ni ovdje se nije uspjela prevesti u efikasnu borbu protiv marginalizacije. U\u010dvr\u0161\u0107ivanje neoliberalnih politika u Makedoniji dovelo je do paralelne marginalizacije i daljnjeg osiroma\u0161enja Roma, koji se iz niza razloga ne \u201cuklapaju\u201d u dru\u0161tveno-ekonomski re\u017eim. Posljedica toga je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28349,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[603,592],"theme":[458],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254,602],"class_list":["post-28347","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ljetni-temat-romi","tag-romi","theme-drustvo","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28347","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28347"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28347\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28351,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28347\/revisions\/28351"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28349"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28347"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28347"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28347"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28347"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28347"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28347"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28347"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}