{"id":28311,"date":"2019-06-24T07:00:29","date_gmt":"2019-06-24T06:00:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28311"},"modified":"2019-06-26T08:23:13","modified_gmt":"2019-06-26T07:23:13","slug":"ideologija-u-obrazovanju-prozivodnja-izvanrednog-stanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28311","title":{"rendered":"Ideologija u obrazovanju: prozivodnja izvanrednog stanja"},"content":{"rendered":"\n

Usprkos tome \u0161to se u medijima u Hrvatskoj uporno poku\u0161ava nametnuti pogled da se uspjeh obrazovnog sustava mjeri po veli\u010dini STEM polja, interesi maturanata uporno se kre\u0107u vlastitim trendovima koje zagovara\u010de “STEM revolucije” ostavljaju bez obja\u0161njenja. Takav rascjep svjedo\u010di nedostatku ideje o tome kakvu ulogu obrazovanja u dru\u0161tvu uop\u0107e \u017eelimo.<\/p>\n\n\n\n

Ako bismo prema iscrpljuju\u0107em ciklusu dr\u017eavne mature prosu\u0111ivali kvalitetu srednjo\u0161kolskog obrazovanja, morali bismo ozbiljnije, gotovo etnografski, za\u0107i u zavr\u0161ni razred srednje \u0161kole, u njegovu svakodnevnu \u017eivljenu kulturu. Osobito u gimnazijama, gdje se jo\u0161 od prvih dana rujna nemilice ustraje na proizvodnji izvanrednog stanja. Nad \u010detvrtim razredom intenzivno lebdi njegova nedovoljnost, kao \u0161to atmosferu pro\u017eima implicitno nepovjerenje u doseg \u010detverogodi\u0161njeg \u0161kolovanja koje zahtijeva dodatno osiguranje.<\/p>\n\n\n\n

Jamstvo nedostatnosti javnog \u0161kolstva, ustra\u0161enog vanjskim vrednovanjem, kao i uspjeha koji bi morao biti postignut na njegovu svr\u0161etku, tra\u017ei se u skupim vikend pripremama za dr\u017eavnu maturu kojima privatni ponu\u0111a\u010di dr\u017eavno-maturalnih usluga ubiru novac za zebnje (roditeljske, u\u010deni\u010dke) koje proizvodi \u0161kolski sistem. Ono u \u0161to nismo sigurni da je proizvedeno sistemom, potra\u017eit \u0107emo kod vanjskog dobavlja\u010da obrazovnih usluga u privatnom sektoru. Kadar koji \u0107e te\u010dajno osposobiti maturante za vanjsko vrednovanje jesu, ni\u0161ta \u010dudno, njihovi nastavnici iz javnog \u0161kolstva, koji, autsorsani preko vikenda, priskrbljuju dodatnu zaradu na mizeriju koju im dr\u017eava isporu\u010duje za redoviti rad. Ta se \u010dinjenica posve pre\u0161u\u0107uje, kao \u0161to nikog previ\u0161e ne uzbu\u0111uje fakat da te\u010dajeve mogu upisati samo djeca onih koji jam\u010devinu mogu platiti. Pla\u0107eni te\u010daj dr\u017eavne mature postaje tako osigura\u010d lo\u0161eg javnog \u0161kolstva, a javno \u0161kolstvo zauzvrat proizvodi paniku koja sigurnost nalazi samo u upisu te\u010daja.<\/p>\n\n\n\n

Medije vi\u0161e zanima poneko nesuvislo pitanje u testu iz hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti ili tema eseja iz istog predmeta negoli mehanizam me\u0111uovisnosti javnog i privatnog, jer ono \u0161to zakon ne zabranjuje jest, naravno, dopu\u0161teno. Jesu li rezultati dr\u017eavne mature stvar dobro ustrojenog \u0161kolskog sistema ili kvalitetnog pripremnog te\u010daja, jednako je tako izvan dosega bilo kakva interesa. Drugi korak jesu pripreme za upis na fakultet odnosno te\u010dajevi namijenjeni maturantima koji namjeravaju upisati visoko\u0161kolsku ustanovu \u0161to selekciju studenata provodi i prijemnim ispitom.<\/p>\n\n\n\n

“Histeri\u010dan” \u0161kolski sustav<\/h2>\n\n\n\n

Ta \u017eivljena kultura dnevnog maturantskog stresa ima i zamjetan ideologem o uspje\u0161nosti \u0161kole. Naime, pozdravni govori ravnatelja na po\u010detku nove \u0161kolske godine roditeljima redovito isporu\u010duju podatke o uspje\u0161nosti neke, na primjer op\u0107e, gimnazije dokazom o broju maturanata koji su na visoko\u0161kolskoj razini upisali STEM podru\u010dje ili neku blisku, na tr\u017ei\u0161tu radne snage tra\u017eenu struku. Ideja da si neuspje\u0161an maturant (ili njegov roditelj) ako je izbor studija bila neka humanisti\u010dka disciplina ili da je gimnazija uspje\u0161nija ako je ve\u0107ina u\u010denika upisala ne\u0161to iz STEM-a ili bli\u017eih mu podru\u010dja, posve je zavladala hrvatskim srednjim \u0161kolstvom. Onaj tko vrijedi, zna \u0161to studiraju njegovi maturanti. Bolje reklame za gimnaziju, navodno, nema.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski je srednjo\u0161kolski sistem u svom finalu zapravo histeri\u010dan: uspje\u0161nost \u0161kole pretpostavlja implicitnu zabranu nekih podru\u010dja, a jamac uspjeha prona\u0111en je izvan sistema u pla\u0107enim te\u010dajevima. Progresivisti\u010dka ideja \u0161to ju je zdu\u0161no zagovarao modernitet, da je svaki tip obrazovanja i napretka dobrodo\u0161ao, bespovratno je rasto\u010dena u iluziji o kojoj svi \u0161ute.<\/p>\n\n\n\n

Ako bismo pak prema prioritetima<\/a> \u0161to ih hrvatski maturanti upravo iskazuju prilikom izbora visoko\u0161kolskih studijskih programa, u slijedu od desetak mogu\u0107ih po prijavi, poku\u0161ali na razini lo\u0161eg vica ponuditi dru\u0161tvenu dijagnozu, zaklju\u010dili bismo da s nama svakako ne\u0161to nije <\/em>u redu i da pritom imamo ozbiljnih pote\u0161ko\u0107a u artikulaciji onoga o \u010demu se zapravo radi. <\/p>\n\n\n\n

Burza studijskih programa<\/h2>\n\n\n\n

Iz zagrebocentri\u010dne perspektive, dakle kad je rije\u010d o Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu, primat \u0161to ga zauzimaju psihologija i logopedija, nedvojbeno nudi materijala za takav zaklju\u010dak. Prvu ovom prilikom svodimo tek na onu dimenziju u kojoj nudi pomo\u0107 i savjetovanje, a iz bazena poreme\u0107aja komunikacije i gutanja u kojem pliva druga mo\u017eemo slobodno birati, od specifi\u010dnih pote\u0161ko\u0107a u\u010denja do poreme\u0107aja socijalne komunikacije i govorne te\u010dnosti. Rije\u010dka nije daleko, budu\u0107i da na tamo\u0161njem sveu\u010dili\u0161tu, u skladu s dru\u0161tvenim interesom odnosno iskazanim dru\u0161tvenim potrebama, akad. god. 2020\/21. zapo\u010dinje studij logopedije, dok je psihologija ionako prvi izbor maturanata na ljestvici studija tamo\u0161njeg sveu\u010dili\u0161ta.
<\/p>\n\n\n\n

Generalnu sliku na nacionalnoj razini podupire i popularnost studija fitnesa, kao i niz zdravstveno-rehabilitacijskih disciplina od sestrinstva preko dentalne medicine do fizioterapije. To \u0161to rumunjski, gr\u010dki, latinski ili indologija nisu ba\u0161 ne\u0161to zanimljivi bruco\u0161ima, kao i to da je zagreba\u010dka Ekonomija “preraspodjelom” podigla ove godine upisne kvote za gotovo tisu\u0107u, samo su rubni ekstremi s posve opre\u010dnim to\u010dkama ulaska u problem. Dionice studijskih programa na dru\u0161tvenoj burzi variraju u historijskim ciklusima, ali apetiti akademskog plemstva oduvijek su bili ogromni i autoreprodukcijski neograni\u010deni. Umjesto ozbiljnih reformskih zahvata, ostaju tek povr\u0161ni dijagnosti\u010dki znakovi u vidu stru\u010dne pomo\u0107i, lo\u0161e komunikacije, brige za tijelo, zdravih zuba i rje\u0161avanja stresa, kao jam\u010devina osigurane budu\u0107nosti i prioriteta koji sudjeluju u sklapanju njezine slike.<\/p>\n\n\n\n

Naime, hrvatski visoko\u0161kolski sistem ba\u017edaren je histeri\u010dno, i po opsegu i po dosegu. Ve\u0107 tri desetlje\u0107a prilago\u0111ava se raznoraznim interesnim grupama, hirovima i mo\u0107i akademskog plemstva, \u0161iri se sveudilj i poprijeko bez relevantnih analiza, replikantski hipertrofira u istom gradu ili pak u gradovima udaljenim sat vo\u017enje lokalnom autobusnom linijom, gotovo u pravilu dogovornom logikom politi\u010dke volje i \u010dudnih akademskih ambicija. Dijelom \u010duva tradicijski temelj i osigurava kvalitetu, dijelom prodaje maglu, ali se nedvojbeno neprestano \u0161iri, nude\u0107i \u2013 s privatnim visoko\u0161kolskim sektorom u paru \u2013 gotovo vi\u0161e mjesta nego \u0161to je zavr\u0161enih srednjo\u0161kolaca.<\/p>\n\n\n\n

Besciljno lutanje po reformama<\/h2>\n\n\n\n

A \u010dinjenicu su sljede\u0107e. Pro\u0161le je godine, na primjer, prema podacima Agencije za visoko obrazovanje (AZVO), nakon ljetnog upisnog roka u hrvatskom visoko\u0161kolskom pogonu ostalo 6705 slobodnih mjesta, od \u010dega na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu 2716. U Rijeci, od sveukupno 3660 mjesta predvi\u0111enih za akademsku godinu 2018\/19., nakon provedenog ljetnog upisnog roka ostaje slobodno 1029 mjesta, od \u010dega najve\u0107i broj na Ekonomskom fakultetu (279, od \u010dega se 236 odnosi na izvanredni studij). <\/p>\n\n\n\n

Osiguranje uvjeta reprodukcije akademske elite posve je hladno za konkretne okolnosti posljednjih godina, kao \u0161to je oduvijek bje\u017ealo od sistemskog rje\u0161enja. U nekim ranijim vremenima to se na srednjo\u0161kolskoj razini zvalo vezom \u0161kole i tvornice, lokalne zajednice i njezinih potreba, ulaganjem u budu\u0107nost i stipendiranjem potrebnog visoko\u0161kolskog kadra. To se zapravo zvalo “Stipe \u0160uvar”, i kako vrijeme prolazi ispada da je to bio zadnji smisleno nedomi\u0161ljeni reformski projekt hrvatskog obrazovanja. I kako stvari zasad stoje, ostat \u0107e jedini, barem kad je posrijedi minimalno udovoljavanje ideji sistema. Jer, “Stipe \u0160uvar” je, unato\u010d sporadi\u010dne karikaturalnosti, zna\u010dilo jednakost prilika, svo\u0111enje rastu\u0107ih klasnih razlika na podno\u0161ljivu mjeru, pravo na drugu priliku i jasnu vezu srednjeg \u0161kolovanja i dru\u0161tvenih potreba.<\/p>\n\n\n\n

Njegov pandan bi danas, barem kad je posrijedi “veza \u0161kole i tvornice”, bio HUP ili Hrvatska udruga poslodavaca, sveprisutni dociraju\u0107i subjekt koji nikako da prizna vlastitu krivicu. Nezadovoljni su hrvatskim obrazovanjem, a nisu poduzeli doslovno ni\u0161ta osim ritualnog iskazivanja nezadovoljstva kad se god za to ukazala prilika. Minimalac na ra\u010dun, niska cijena rada, rad na crno i uvjeti rada izravno su u rukama pozadinaca njihovih trbuhozboraca. O obrazovanju pojma nemaju, ni jedan \u0161kolski program nisu osmislili niti su spremni u njega ulo\u017eiti. Jedino \u0161to znaju i to zdu\u0161no ponavljaju jest porezno rastere\u0107enje. U me\u0111uvremenu su uspje\u0161no rasteretili volju za \u017eivotom \u010ditavih regija.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvo kao preduvjet “dru\u0161tvene potrebe”<\/h2>\n\n\n\n

Ideja “dru\u0161tvene potrebe” vjerojatno funkcionira u situacijama u kojima dru\u0161tvo postoji. To na elementarnoj razini zna\u010di da postoji neki plan kojim se ljudi rukovode u nekom vremenskom ciklusu, upravljaju okolnostima koliko god one neo\u010dekivane ili baumanovski teku\u0107e bile, spremni na rezervnu opciju ako glavna propadne. To zna\u010di i da postoji najmanji zajedni\u010dki nazivnik koji odre\u0111uje prioritete i definira smjer. U me\u0111uvremenu su zbornice ukrasila raspela, dobili smo mise za po\u010detak akademske godine i studentske kapelane, o \u0161kolskoj lektiri ra\u010duna vodi gra\u0111anska inicijativa “STOP neprimjerenoj lektiri!”, vojni poziv ponovno predstavlja solidnu perspektivu, a srednjo\u0161kolski nastavnici zara\u0111uju manje od trgovaca iz Lidla i DM-a.<\/p>\n\n\n\n

Ideolo\u0161ka matrica ovako promotrenih frekventnih javnih refrena i deklariranih potreba omogu\u0107uje nam igru pozicioniranja, \u0161tovi\u0161e, neobaveznog predvi\u0111anja koju \u0107emo sudbinu na periferiji izabrati. Spremno varamo sami sebe, spremno razaramo vlastitu supstanciju. Uglavnom, izme\u0111u medijima atraktivnih programerskih oaza i konobara-sobarica, ionako sve \u0161to postoji jest sivo. S druge pak strane, zemlja u kojoj su psihologija i logopedija prvi predmet srednjo\u0161kolske \u017eudnje, morala bi biti zabrinuta za svoju budu\u0107nost. I to ne zbog tih struka, nego zbog dru\u0161tvene simptomatike kojom se one bave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Usprkos tome \u0161to se u medijima u Hrvatskoj uporno poku\u0161ava nametnuti pogled da se uspjeh obrazovnog sustava mjeri po veli\u010dini STEM polja, interesi maturanata uporno se kre\u0107u vlastitim trendovima koje zagovara\u010de “STEM revolucije” ostavljaju bez obja\u0161njenja. Takav rascjep svjedo\u010di nedostatku ideje o tome kakvu ulogu obrazovanja u dru\u0161tvu uop\u0107e \u017eelimo. Ako bismo prema iscrpljuju\u0107em ciklusu […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28343,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[23],"class_list":["post-28311","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28311"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28311\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28345,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28311\/revisions\/28345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28343"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28311"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28311"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28311"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28311"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}