Bugarska spada me\u0111u zemlje \u010dlanice EU kojima slu\u017ebeno vladaju stranke ekstremne desnice. Iako formalno jo\u0161 uvijek manji partner, njihov je utjecaj na politiku znatno ve\u0107i od izborne potpore koju u\u017eivaju.<\/p>\n\n\n\n
Aktualna vladaju\u0107a koalicija u Bugarskoj uklju\u010duje jednu stranku desnog centra i tri stranke ekstremne desnice. Posljednje tri uklju\u010duju stranku koja se zove Ataka, zatim Nacionalnu frontu za spas Bugarske (NFSB) te VMRO \u2013 Bugarski nacionalni pokret. Zajedno \u010dine koaliciju pod nazivom Ujedinjeni patrioti (UP), koja je slu\u017ebeno manji partner u vladi, ali zapravo ostvaruje utjecaj koji nadilazi resore za koje je zadu\u017eena. Trenutna vlada je druga koja uklju\u010duje slu\u017ebenu suradnju stranke mainstreama<\/em> s organizacijama ekstremne desnice i takvi su dogovori sada postali normalni. To ozna\u010dava osjetnu degradaciju politi\u010dkog \u017eivota u zemlji u kojoj je jo\u0161 do prije desetak godina samo sudjelovanje ekstremne desnice na izborima izazivalo \u0161ok u liberalnoj javnosti.<\/p>\n\n\n\n UP kontrolira ministarstva obrane, ekonomije i okoli\u0161a. Stranka Ataka dr\u017ei ministarstvo ekonomije na \u010dijem su \u010delu biv\u0161i direktori dr\u017eavne agencije za privatizaciju. Na \u010delu ministarstva okoli\u0161a je NFSB-ov kandidat koji negira klimatske promjene, dok je \u0161ef VMRO-a ujedno i ministar obrane. Njihove aktivnosti me\u0111utim vi\u0161estruko nadilaze njihove resore. Otpo\u010detka ove godine glavni predmet interesa ekstremne desnice bilo je tzv. “romsko pitanje”, ali i liberalizacija tr\u017ei\u0161ta rada i socijalnog osiguranja, privatizacija prirode, promjena pravila o dr\u017eavljanstvu i produbljivanje bugarskih euroatlantskih integracija. Iako se ekstremna desnica u Europi \u010desto smatra ruskom “petom kolonom\u201d, u Bugarskoj su sve stranke, s izuzetkom Atake, izrazito zapadno orijentirane.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, od dolaska na vlasti, ovda\u0161nja je ekstremna desnica sebi kao zadatak uzela ja\u010danje reformi protiv socijalnih prava, a u korist kapitala. To uklju\u010duje kampanju protiv tzv. la\u017enih invalida koju je olak\u0161ala medijska histerija zbog “te\u0161kih” zloupotreba bugarskog sustava skrbi. Nova pravila izrazito su restriktivna i umanjuju stupanj invaliditeta do te mjere da se \u010dak i oni koji su nedavno pre\u017eivjeli nekoliko infarkta smatraju “sposobnima za rad\u201d. Prema procjenama sindikata zapravo se jedva 0,05% sredstava za invaliditet pronevjeri. No to ni nije poanta, jer cilj kampanje nije sprije\u010diti pronevjere, nego provesti \u201crezove\u201d kroz cijeli sustav socijalne skrbi. Negativne posljedice ve\u0107 se vide. Prije svega kroz slu\u010dajeve te\u0161ko bolesnih ljudi kojima su oduzeti socijalna prava.<\/p>\n\n\n\n Invalidi nisu jedini na meti. Nakon \u0161to je u rano prolje\u0107e izveden niz napada i pogroma protiv Roma, dr\u017eava je reagirala novim mjerama \u2013 protiv \u017ertava. To je uklju\u010divalo daljnja ograni\u010denja njihovih socijalnih prava i ru\u0161enje njihovih bespravno sagra\u0111enih domova bez kompenzacije, a sve popra\u0107eno rasisti\u010dkom kampanjom \u201cintegracije\u201d koju je vodio ministar obrane iz redova VMRO-a. Ona uklju\u010duje liberalizaciju \u201cprava na samoobranu\u201d, naoru\u017eane \u201cgra\u0111anske stra\u017ee\u201d i romskim naseljima te daljnje rezove socijalnih prava Roma. Ipak, u svojim antisocijalnim stavovima ekstremna se desnica ne razlikuje previ\u0161e od svojih koalicijskih partnera. Stranka premijera Bojka Borisova prva je predlo\u017eila poo\u0161travanje pravila za dodjelu pomo\u0107i najsiroma\u0161nijih obiteljima, a ni opozicijska Socijalisti\u010dka stranka se nije previ\u0161e bunila.<\/p>\n\n\n\n Te \u0107e konkretne mjere osobito o\u0161tetiti 147 obitelji koje dobivaju stambene subvencije, a ukupna u\u0161teda dr\u017eave, zbog koje se to sve navodno radi, iznosi oko 35 tisu\u0107a eura. I dok se tako \u0161tedi dr\u017eava planira potro\u0161iti nevjerojatnih milijardu i pol eura za kupovinu osam borbenih aviona F-16. Ta kupovina je izazvala ozbiljan skandal prije nekoliko mjeseci, ali iz krivog razloga. Nitko zapravo nije doveo u pitanje kupovinu skupih aviona ve\u0107 se debata vodila oko toga je li konkurent, \u0161vedska kompanija Grippen, zapravo instrument \u201cruskog uplitanja\u201d. Ali ekstremni desni\u010dari nisu poznati samo po svojoj antisocijalnoj politici i \u201cispravnoj\u201d geopoliti\u010dkoj orijentaciji, ve\u0107 i po nosu za dobar biznis.<\/p>\n\n\n\n Du\u017enosnici VMRO-a, koji dr\u017ee Agenciju za Bugare u inozemstvo (organizaciju \u010diji je zadatak da odr\u017eava kontakte s dijasporom) nedavno su bili upleteni u skandal vezan uz prodaju bugarskih paso\u0161a strancima. Ali inovativan pristup \u201cpatriota\u201d pitanju dr\u017eavljanstva nije iscrpljen ovim skandalom. Pro\u0161log su mjeseca predlo\u017eili izradu bugarske osobne iskaznice za pripadnike bugarske manjine u zemljama poput Ukrajine, Makedonije, Moldavije, Albanije itd. Time bi im se dalo pravo na rad u Bugarskoj, ali ne i pravo glasa. Time bi se ekonomsko \u201cdr\u017eavljanstvo\u201d razdvojilo od politi\u010dkog, a i ovo prvo bi se dodjeljivalo samo na temelju etniciteta. Slu\u017ebeno opravdanje je, me\u0111utim, kroni\u010dni nedostatak radne snage.<\/p>\n\n\n\n Poznata je \u010dinjenica da je Bugarska jedna od zemalja u svijetu u kojoj se broj stanovnika najbr\u017ee smanjuje. UN-ovi demografi predvi\u0111aju da bi, nastavi li se ova dinamika, u zemlji do 2100. moglo \u017eivjeti svega dva milijuna ljudi. Isto predvi\u0111anje ne vidi nikakvu mogu\u0107nost da se broj stanovnika od preko devet milijuna, koliko je ljudi \u017eivjelo u Bugarskoj 1989. ikada ponovi. Depopulacija je prije svega posljedica iseljavanja, a udruge poslodavaca \u010desto se \u017eale na nedostatak radne snage. To ne zna\u010di da su spremni podi\u0107i pla\u0107e u \u201cnajsiroma\u0161nijoj \u010dlanici EU\u201d kako bi zaustavili iseljavanje na Zapad ili privukli bugarske dr\u017eavljane koji rade vani da se vrate. Umjesto toga, zamolili su UP da sastave prijedlog zakona koji bi olak\u0161ao uvoz stranih dr\u017eavljana da rade slabo pla\u0107ene sezonske poslove.<\/p>\n\n\n\n Ekstremna desnica je rado pristala i uspjela progurati zakon koji otvara tr\u017ei\u0161te rada za pola milijuna stranaca unato\u010d tome \u0161to su ina\u010de poznati po neprijateljskom stavu prema izbjeglicama koje pogrdno nazivaju \u201cekonomskim migrantima\u201d. Osim toga, \u201cpatrioti\u201d su se posvetili i pitanjima dr\u017eavne politike prema djeci. Po\u010detkom godine, Ministarstvo socijalne politike i nekoliko NGO-a zajedno je predlo\u017eilo tzv. \u201cStrategiju za djecu 2019-2030\u201d, liberalni dokument koja nastoji sprije\u010diti napu\u0161tanje djece (samo pro\u0161le godine je bilo tisu\u0107u slu\u010dajeva), kao i jo\u0161 uvijek ra\u0161ireno tjelesno ka\u017enjavanje djece.<\/p>\n\n\n\n Zajedno s evangeli\u010dkim crkvama (kojima se VMRO 1990-ih \u017eestoko protivio) te pravoslavnom crkvom i drugim konzervativnim udrugama, ekstremna desnica je organizirala prosvjed koji je histeri\u010dno tvrdio da strategija otvara put oduzimanja djece roditeljima i davanja na posvajanje \u201ccrnim homoseksualnim parovima\u201d. Sve je bila repriza diskusije o \u201cIstanbulskoj konvenciji\u201d. Zapravo doista postoje mehanizmi oduzimanja djece, ali oni su uglavnom usmjereni protiv siroma\u0161nih koji ne interesiraju previ\u0161e ekstremnu desnicu koja se bavi za\u0161titom obiteljskih vrijednosti i suvereniteta srednjoklasnih intelektualaca. Ponovno, premijer Borisov je upla\u0161en prigovorima zdesna popustio i zaustavio implementaciju strategije.<\/p>\n\n\n\n Sve to dodatno je ohrabrilo konzervativnu struju koja je po\u010dela problematizirati \u010dak i poba\u010daj, koji prije nije bio predmet debata u Bugarskoj. Ova konzervativna struja jo\u0161 uvijek ne mo\u017ee ostvariti neki sjajan izborni rezultat (sve stranke ekstremne desnice zajedno imaju oko 12%). Ali njihov utjecaj na druge stranke, civilno dru\u0161tvo i javne debate (odnosno pomicanje svih udesno) ne bi trebalo zanemariti. Ekstremna desnica u pravilu se samo predstavlja kao snaga protiv establi\u0161menta kako bi osigurala provo\u0111enje vrlo centristi\u010dkih politika \u0161tednje na siroma\u0161nima, militarizacije i rezanja prava radnika. Uz reakcionarni koncept dr\u017eavljanstva i liberalizaciju tr\u017ei\u0161ta rada, osigurava i prava mu\u017eeva i o\u010deva da uvode red i \u201cpravdu\u201d u ku\u0107i sirovom fizi\u010dkom silom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bugarska spada me\u0111u zemlje \u010dlanice EU kojima slu\u017ebeno vladaju stranke ekstremne desnice. Iako formalno jo\u0161 uvijek manji partner, njihov je utjecaj na politiku znatno ve\u0107i od izborne potpore koju u\u017eivaju. Aktualna vladaju\u0107a koalicija u Bugarskoj uklju\u010duje jednu stranku desnog centra i tri stranke ekstremne desnice. Posljednje tri uklju\u010duju stranku koja se zove Ataka, zatim Nacionalnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28306,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275,600],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-28305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","tag-dosje-ekstremna-desnica-2","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28305"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28551,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28305\/revisions\/28551"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28306"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28305"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28305"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28305"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28305"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u0160tednja i rastro\u0161nost<\/h2>\n\n\n\n
Koalicija paranoje<\/h2>\n\n\n\n