Gotovo cjelokupna\nhrvatska romska populacija ubijena je tijekom Drugog svjetskog rata u\ntemeljitom genocidu koji je proveo usta\u0161ki pokret. Vi\u0161e od\nsedamdeset godina kasnije, rijetke pre\u017eivjele zajednice jo\u0161 se\nuvijek nalaze na marginama dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom\nlipnja, svi su hrvatski mediji iznenada posvetili posebnu pa\u017enju\nromskoj nacionalnoj manjini, koja ina\u010de budi slab ili nikakav\ninteres u doma\u0107oj javnosti. Povod za to bio je prosvjed \u201corganiziran\ns jednim, jedinim ciljem \u2013\nukazati na katastrofalno, neodgovorno, opasno i kriminalno pona\u0161anje\nmnogih u na\u0161em kraju, a pogotovo dijela romske manjine\u201d, odr\u017ean\n1. lipnja ispred Centra za kulturu u \u010cakovcu na kojem se okupilo oko\ntisu\u0107u ljudi. Organizatori, simpatizeri ekstremno desne politi\u010dke\nstranke, poku\u0161ali su s par disclaimera<\/em>\nsakriti antiromsku retoriku, me\u0111utim sama \u010dinjenica da se na\nplakatu i opisu Facebook eventa<\/em>\npostoje\u0107i problemi dovode u vezu s pripadno\u0161\u0107u jednoj etni\u010dkoj\nzajednici s pravom je razljutila mnoge Rome i njihove predstavnike te\ndobar dio civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Pridr\u017eavaju\u0107i\nse osnova \u201cpoliti\u010dke korektnosti\u201d, niti jedan tradicionalni\npejorativni izraz za romsku manjinu nije upotrijebljen, me\u0111utim,\nopetovanu sintagmu \u201cdio romske manjine\u201d, koja je na ovom\nprosvjedu bila klju\u010dna fraza za ogradu od rasizma, popratile su\nproblemati\u010dne izjave na ra\u010dun te manjine. Iznesen je \u201cstatisti\u010dki\npodatak\u201d, koji je u lokalnim medijima po\u010deo cirkulirati i prije\nsamog prosvjeda, o\ntome kako\n70 posto kriminala po\u010dine\npredstavnici romske manjine. No do trenutka kada se pred \u010dakove\u010dkim\ncentrom kulture apeliralo na institucije da se pozabave \u201cromskim\u201d\nkriminalitetom, potpuno je zaboravljen izvor od kojega je mantra o\n\u201c70 posto\u201d proiza\u0161la, a rije\u010d je o kvantitativnom istra\u017eivanju\nkoje je provela me\u0111imurska policija uz podr\u0161ku \u017dupanije, u kojem\nje \u017eeljela ispitati koliko se gra\u0111ani ovog kraja osje\u0107aju\nsigurnima. Dakle, istra\u017eivanje javnog mnijenja uzeto je zdravo za\ngotovo kao egzaktna policijska brojka.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, manipuliranje\nstatistikom se nastavilo pa je jedan govornik prisutnima objavio kako\nsu i demografske brojke zastra\u0161uju\u0107e jer ako se broj Roma nastavi\npove\u0107avati kao sada, za 50 godina bit \u0107e ih 50.000. Usprkos ovakvim\nizjavama, na prosvjedu se na\u0161ao i pripadnik romske nacionalne\nmanjine koji je govorio \u201cu ime onih po\u0161tenih Roma\u201d i izrazio\nzadovoljstvo \u0161to organizatori i prosvjednici \u201cnisu pokazali\nnetrpeljivost prema nacionalnoj manjini Roma\u201d nego su samo ukazali\nna postoje\u0107e probleme.<\/p>\n\n\n\n David D. Orlovi\u0107 iz Romskog nacionalnog vije\u0107a (RNV) rekao je za Bilten kako je situacija u Me\u0111imurju, regiji u kojoj \u017eivi gotovo pola romske populacije u Hrvatskoj, veoma zabrinjavaju\u0107a, i to ve\u0107 dulje vrijeme. \u201c\u010cini mi se da ljude koji su sudjelovali na prosvjedu mo\u017eemo podijeliti u nekoliko skupina: jedni su naprosto u\u017eivali u \u010dinjenici da mogu organizirati javni skup protiv Roma, ne\u0161to u\u0161i\u0107ariti i tako pomo\u0107i osobnim karijerama, dok je bilo i onih koji imaju realne \u017eivotne probleme i osje\u0107aju se zanemareno od dr\u017eave\u201d, ka\u017ee Orlovi\u0107 koji ve\u0107 dulje vrijeme prati situaciju na terenu.<\/p>\n\n\n\n \u201cI s tre\u0107e strane, pojavili su se i neki Romi podijeljeni u dvije male grupacije, od kojih je jedna bila distancirana i vrlo negativno gledala na skup, a druga je poku\u0161ala na tom skupu na neki na\u010din sebe etablirati kao predstavnike Roma koji bi se davanjem suglasnosti ili prihva\u0107anjem krivnje u ime romskog naroda malo bolje pozicionirala u o\u010dima lokalnih vlasti\u201d, nastavio je Orlovi\u0107, dodaju\u0107i da se to \u010desto doga\u0111a u ekonomski marginaliziranim zajednicama. Smatra kako prosvjed u \u010cakovcu nije po\u010detak, \u201cnego nastavak pri\u010de koja je po\u010dela pro\u0161le jeseni, nakon serije incidenata vezane za pucnjavu kraj osnovne \u0161kole u Zagrebu\u201d.<\/p>\n\n\n\n U rujnu se stotinjak gra\u0111ana okupilo u dvori\u0161tu Osnovne \u0161kole Vukomerec ispred koje su se ne\u0161to ranije sukobile dvije romske obitelji pri \u010demu je nekoliko mu\u0161karaca pucalo iz vatrenog oru\u017eja. Orlovi\u0107 ka\u017ee da je to prvi put da su zabilje\u017eili takav skup gdje je fokus bio na Rome kao takve i \u201cgdje su se mogle \u010duti poruke koje su i\u0161le do razine da Romi ne trebaju \u017eivjeti u Zagrebu, da ih se treba preseliti, prvo iz kvarta, onda iz grada\u201d. Po mi\u0161ljenju ljudi iz RNV-a, problem je \u0161to je tada\u0161nji skup pro\u0161ao bez reakcije dr\u017eavnog vrha, pri \u010demu su veliku ulogu odigrali i mediji koji su izvje\u0161tavali uglavnom senzacionalisti\u010dki i samo iz perspektive ugro\u017eenosti djece, zaboravljaju\u0107i da nagla\u0161avanjem jednog problema ili za\u0161titom samo jedne vrste potencijalne \u017ertve mogu prouzro\u010diti drugi problem. <\/p>\n\n\n\n Samo par mjeseci nakon toga, u o\u017eujku ove godine, u Zagrebu su napadnuta dvojica romskih dje\u010daka, koje je palicom brutalno pretukao mu\u0161karac srednje dobi. U istom su mjesecu stanovnici zagreba\u010dkog naselja Petru\u0161evec organizirali okupljanje protiv doseljavanja Roma u njihovo susjedstvo nakon \u0161to su gradske vlasti odlu\u010dile da se u zgradu koja je nekad bila namijenjena za tehnolo\u0161ki park, useli 30 romskih obitelji iz Novog Jelkovca i Plinarskog naselja. Sli\u010dne su akcije Petru\u0161ev\u010dani organizirali par mjeseci poslije, u lipnju, najprije do\u010dekav\u0161i s transparentima i zvi\u017educima zagreba\u010dkog gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a uo\u010di po\u010detka sjednice Gradske skup\u0161tine tra\u017ee\u0107i da se na navedenoj lokaciji napravi isklju\u010divo tehnolo\u0161ki park, a potom ispred same zgrade, blokiraju\u0107i ulaz na dan kada su \u010dlanovi romskih obitelji trebali do\u0107i potpisati ugovore za useljenje.<\/p>\n\n\n\n Nedavna me\u0111imurska doga\u0111anja nadovezala su se na tu, prema Orlovi\u0107u, \u201cnovootkrivenu slobodu [govora protiv Roma] koju su iskoristile odre\u0111ene grupacije koje su oduvijek \u017eeljele istupati na taj na\u010din, ali za to nisu imale prostora\u201d, a s druge strane, iza\u0161ao je na vidjelo veliki broj problema koji stvarno postoje na podru\u010dju Me\u0111imurja, i unutar romske zajednice i izvan nje. Me\u0111utim, jedina mjera koja je najavljena nakon prosvjeda, kada su predstavnici vlade na \u010delu s ministrom unutra\u0161njim poslova Davorom Bo\u017einovi\u0107em posjetili Me\u0111imurje, dovo\u0111enje je 27 novih kontakt-policajaca u romska naselja.<\/p>\n\n\n\n Dok mnogi vjeruju, me\u0111u\nnjima i me\u0111imurski \u017eupan Matija Posavec koji je tako\u0111er podr\u017eao\nprosvjed u \u010cakovcu, da \u0107e kontakt-policajci koje je obe\u0107ao\nBo\u017einovi\u0107 pove\u0107ati osje\u0107aj sigurnosti, drugi su pak svjesni da\npolicija ne mo\u017ee rije\u0161iti probleme koji su se dugi niz godina\ngurali pod tepih. Romsko stanovni\u0161tvo tako ne\u0107e u svojim naseljima\ndobiti du\u0107an, po\u0161tara, lije\u010dnika ili socijalnog radnika,\nistreniranog nastavnika ili neku \u017eivotno va\u017enu ustanovu zbog \u010dije\nprisutnosti bi barem malo vi\u0161e osje\u0107ali da dru\u0161tvo jednako mari i\no njima, nego dodatne policijske snage \u010dija je glavna svrha da \u0161tite\ndruge od njih.<\/p>\n\n\n\n Jagoda Novak,\nstru\u010dnjakinja za pitanje integracije i ljudskih prava, rekla je\nBiltenu da takvu kriti\u010dnu situaciju ne mo\u017ee rije\u0161iti isklju\u010divo\npoja\u010dani policijski nadzor. \u201cKontakt policajac je dobar jer on\npoznaje zajednicu. Me\u0111utim i\u0161lo se samo na poja\u010davanje ovog dijela\nrepresivnog aparata, a nije se i\u0161lo na poja\u010davanje kapaciteta\ncentara za socijalnu skrb, nekakvih mobilnih timova, poja\u010danje\nkapaciteta \u0161kola, vrti\u0107a, a to je ono \u0161to treba zajednica,\u201d ka\u017ee\nNovak.<\/p>\n\n\n\n Orlovi\u0107u je problemati\u010dno i to \u0161to \u0107e me\u0111u obe\u0107anim policajcima njih barem 17 biti vrlo mladi ljudi, tek iza\u0161li s policijske akademije. Prema njemu, trenutna situacija iziskuje iskusne policajce, \u201cs dodatnim talentom i sposobnostima za djelovanje u jednoj kompleksnoj situaciji\u201d. Ipak, \u010dak i u slu\u010daju da u Me\u0111imurju djeluje savr\u0161eno obu\u010deno policijsko osoblje, on vjeruje da to ne mo\u017ee, samo po sebi, rije\u0161iti postoje\u0107i dru\u0161tveni problem.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, nebrojeno se puta moglo \u010duti da provedba nacionalnih strate\u0161kih dokumenata usmjerenih ka unaprije\u0111enju polo\u017eaja Roma u na\u0161em dru\u0161tvu dosad nije bila uspje\u0161na. Novak tako\u0111er tvrdi da se te strategije nisu dosljedno provele, \u0161to je i dovelo do trenutne situacije. Romkinje i Romi nemaju jednake \u0161anse za uspjeh u dru\u0161tvu. \u017dive u siroma\u0161tvu i getu te je trenutna situacija posljedica toga.<\/p>\n\n\n\n Citiraju\u0107i publikaciju \u201cUklju\u010divanje Roma u hrvatsko dru\u0161tvo: istra\u017eivanje baznih podataka\u201d kojom su predstavljeni podaci sveobuhvatnog i multi-metodolo\u0161kog istra\u017eivanja o Romima u Hrvatskoj naglasila je da je Roma u Hrvatskoj tek oko 20.000, najvi\u0161e 25.000, \u201ci da takvom stanovni\u0161tvu, ve\u0107inom mladom, treba samo pristupiti dobrim, jednakim obrazovanjem, dostupnim svima, kvalitetnim i poja\u010danim radom u socijalnoj skrbi i mentorskim radom oko zapo\u0161ljavanja po poticajnim mjerama\u201d.<\/p>\n\n\n\n Situacija u Me\u0111imurju\nvrlo je specifi\u010dna, a pitanje stanovanja predstavlja jedan od\nklju\u010dnih problema. Romsko stanovni\u0161tvo je ondje uglavnom\nraspore\u0111eno u 14 izoliranih naselja s vrlo lo\u0161om infrastrukturom.\nTome mo\u017eemo dodati i uobi\u010dajenu diskriminaciju pri zapo\u0161ljavanju\nte ote\u017ean proces ulaska (i ostanka) u obrazovnom procesu.<\/p>\n\n\n\n \u201cKada bi stanovanje bilo dobro ustrojeno, desegregirano, kada bi obrazovanje bilo desegregirano, kada bi socijalna skrb bila usmjerena tako da poti\u010de na rad, da se daju topli obroci u \u0161kolama, kada bi se dale ve\u0107e \u0161anse afirmativnim mjerama zapo\u0161ljavanja, da ima manje diskriminacije, onda ne bi bilo niti kra\u0111e,\u201d rekla je Novak, dodaju\u0107i da kriminalnog pona\u0161anja ima svuda, \u201cno ako ste u getu onda je takvo pona\u0161anje kondenzirano i koncentrirano, te se stje\u010de dojam da kradu samo Romi, \u0161to nikako ne odgovara istini\u201d.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, socio-ekonomska ugro\u017eenost poga\u0111a puno \u0161iri sloj lokalnog stanovni\u0161tva. Prema izvje\u0161taju Hrvatske gospodarske komore (HGK), objavljenom u sije\u010dnju 2019., Me\u0111imurska i Vara\u017edinska \u017eupanija (s tako\u0111er zna\u010dajnijim postotkom romske populacije nego u ostatku zemlje) imale su 2016. godine neto pla\u0107u ni\u017eu od 85 posto prosjeka Hrvatske. Pritom je u posljednjih devet godina Me\u0111imurska \u017eupanija u pet godina bilje\u017eila najni\u017eu prosje\u010dnu neto pla\u0107u me\u0111u svim regijama, a u \u010detiri godine tu je ulogu imala Vara\u017edinska \u017eupanija, navodi HGK.<\/p>\n\n\n\n Orlovi\u0107 se sla\u017ee da je regija ekonomski zapu\u0161tena, \u0161to je izvrsna podloga za porast tenzija i frustracija s obje strane. \u201cKoliko god ti ljudi rade, prosje\u010dna je pla\u0107a u Me\u0111imurju relativno mala i sve to zajedno dovelo je do situacije u kojoj Romi te\u0161ko \u017eive, ne-Romi te\u0161ko \u017eive i prije ili poslije se desi da netko ka\u017ee ‘krivi su vam ovi drugi’\u201d, rekao je. Podsjetio je da su mnoga tradicionalno \u201cromska\u201d zanimanja, primjerice sakupljanje sekundarnih sirovina u Me\u0111imurju jako ote\u017eana tijekom procesa uskla\u0111ivanja Hrvatskih zakona s propisima Europske unije.<\/p>\n\n\n\n Skupljanje sekundarnih\nsirovina uvjetovano je otvaranjem privatnog poduze\u0107a, a ve\u0107ina Roma\njo\u0161 uvijek nema kapaciteta i mogu\u0107nosti, niti bilo kakav po\u010detni\nkapital s kojim bi se mogla upustiti u birokratsku proceduru\npokretanja vlastitog poduze\u0107a. To zna\u010di da su od 2013., kada je\ndonesen Zakon o odr\u017eivom gospodarenju otpadom, mnogi Romi koji su\nnekad kamion\u010di\u0107ima obilazili ulice i skupljali staro \u017eeljezo koje\nbi kasnije prodavali, postali financijski jo\u0161 ugro\u017eeniji. Romski su\npredstavnici ve\u0107 tada upozoravali da \u0107e takva odredba mnoge Rome\ngurnuti na drugu stranu zakona. U me\u0111uvremenu, nije im ponu\u0111ena\nnikakva alternativa.<\/p>\n\n\n\n \u201cPratili smo kako je u\ntom trenutku, kad su ljudi ostali bez svog tradicionalnog izvora\nprihoda, porastao broj kra\u0111a krumpira. Jednostavno dovedeni su u\nsituaciju da nemaju \u0161to jesti i onda nije \u010dudo da je hrana odjednom\npostala predmet kra\u0111a,\u201d zaklju\u010dio je Orlovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Mno\u0161tvo lokalnog\nne-romskog stanovni\u0161tva, s druge strane, nije zadovoljno \u0161to ih se\nprikazuje kao rasiste i netolerantne osobe pa su Me\u0111imurci nerijetko\nu svojim komentarima pozivali kriti\u010dare da do\u0111u \u017eivjeti u\nMe\u0111imurje i poku\u0161aju spavati \u201cpored pucnjavi i cajki\u201d, da svoju\ndjecu upi\u0161u u razred s 25 romske djece i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Nedvojbeno je da \u010dak i\nsitna materijalna \u0161teta, kra\u0111a koko\u0161i, krumpira ili bicikla, za\nljude koji \u017eive s ispodprosje\u010dnom hrvatskom pla\u0107om nije bezna\u010dajna\nstvar. Ipak, u ovom slu\u010daju, opravdane frustracije ljudi prouzro\u010dene\nsocio-ekonomskim faktorima, dobile su svoju rasisti\u010dku artikulaciju\nusmjeravanjem gnjeva na jednu od najneza\u0161ti\u0107enijih manjinskih\nzajednica u zemlji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Gotovo cjelokupna hrvatska romska populacija ubijena je tijekom Drugog svjetskog rata u temeljitom genocidu koji je proveo usta\u0161ki pokret. Vi\u0161e od sedamdeset godina kasnije, rijetke pre\u017eivjele zajednice jo\u0161 se uvijek nalaze na marginama dru\u0161tva. Po\u010detkom lipnja, svi su hrvatski mediji iznenada posvetili posebnu pa\u017enju romskoj nacionalnoj manjini, koja ina\u010de budi slab ili nikakav interes u […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":28300,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[603,592],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[302],"class_list":["post-28296","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ljetni-temat-romi","tag-romi","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28296","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28296"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28296\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28546,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28296\/revisions\/28546"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28296"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28296"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28296"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28296"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28296"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28296"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28296"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Izostanak reakcije<\/h2>\n\n\n\n
Policijsko \u201crje\u0161enje\u201d<\/h2>\n\n\n\n
Zamka geta<\/h2>\n\n\n\n
Socijalna pusto\u0161<\/h2>\n\n\n\n