Hrvatski sindikati\nuspjeli su izboriti zakonske uvjete za raspisivanje referenduma o\nvladinoj mirovinskoj reformi. No posljednji sukob samo je dio\ndugotrajnog problema mirovinskog sustava o kojem u velikoj mjeri\novisi i budu\u0107nosti ove zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Pravo na penziju\nnekako nije ba\u0161 sukladno kapitalizmu. Obrni, okreni jedno se\njednostavno ne da uklopiti u drugo, odr\u017eiva se mirovinska formula ne\nuspijeva postaviti u nas ve\u0107 trideset godina, rezultat \u010dega su sve\nbjednije mirovine, sve ve\u0107a pauperizacija ljudi tre\u0107e \u017eivotne dobi\ni sve izra\u017eenije diskrepancija u primanjima me\u0111u samim penzionerima\n(povla\u0161tene u odnosu na radni\u010dke). Zapravo sve su to boljke s\nkojima se mirovinski sistem u nas suo\u010dava od samih po\u010detaka\nnezavisne dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Zadnje akcije na tu\ntemu poduzela su tri sindikata (Nezavisni hrvatski sindikati, Savez\nsamostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata), koje su\nna prelasku travnja u svibanj ove godine provele i uspjele prikupiti\npreko 740.000 potpisa za referendum nazvan “67 je previ\u0161e”,\n\u0161to je vi\u0161e nego dovoljno da se referendumskim pitanjem\npreispitaju, da ne ka\u017eemo, poni\u0161te neke od va\u017enih elemenata\nmirovinske reforme od pro\u0161le godine, vo\u0111ene pod palicom ministra\nrada i mirovinskog osiguranja Marka Pavi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetimo,\nreferendumska inicijativa usmjerena je na sljede\u0107e \u010detiri to\u010dke:\npovratku dobi za odlazak u mirovinu sa 67 na 65 godina, na smanjenje\npenalizacije prijevremenih mirovina (mu\u0161karac koji ide pet godina\nranije u mirovinu, prema Pavi\u0107evoj reformi bio bi ka\u017enjen s 18\nposto manjom penzijom, a prema referenduma\u0161ima bi to trebalo biti\n12), na onemogu\u0107avanju podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu\nmirovinu na 61 godinu te produljenju prijelaznog razdoblja za\nizjedna\u010davanje uvjeta za mirovinu \u017eena i mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to se\nreferendumskom inicijativom nije obuhvatilo jest pitanje\nprivatizacije mirovinskog sustava, odnosno uvo\u0111enje drugog\nkapitaliziranog stupa te nekontrolirano bujanje dijela povla\u0161tenih\nmirovina koje prijeti da izjede samu supstancu.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je da ni\nsam aktualni resorni ministar, kao ni njegova stranka, zapravo uop\u0107e\nvi\u0161e nije siguran u uspjeh tog, od strane vanjskih \u010dimbenika kao\n\u0161to je Svjetska banka i doma\u0107ih joj laudatora, na\u0161iroko\npropagiranog drugog stupa, dakle onog dijela na\u0161ih mirovina oko\nkojega bismo se trebali, tobo\u017ee, sami pobrinuti ravnaju\u0107i vlastitim\nsredstvima u privatnim fondovima. Stoga je dopustio u recentnoj\nreformi (odnosno u jednom od osam reformskih zakona), da se u\nodre\u0111enom razdoblju oni osiguranici koji nisu dovoljno\nkapitalizirali sredstava u tom stupu vrate u prvi, me\u0111ugeneracijski\nsolidarni stup i da tako smanje rizik od premale mirovine, odnosno da\nmirno spavaju i ne misle kako fondovski menad\u017eeri igraju s novcima\nosiguranika i diverzificiraju rizik na prihodovnoj strani fonda, kako\nse stara dobra \u0161pekulacija danas eufemisti\u010dki naziva.\nLibertarijanska desnica, skupa s naklonjenim joj medijskim e\u0161alonom,\nna sve to se, o\u010dekivano, digla na stra\u017enje noge i ne prestaje\nhejtati <\/em>ministra da renacionalizira mirovine, da etatizira\nmirovinski sustav, da nas vra\u0107a u socijalizam, itd.<\/p>\n\n\n\n S druge strane,\ngotovo pa je razumljiv strah obi\u010dnih ljudi od vo\u0111enja mirovinskog\nfonda od strane HDZ-a i njegove strana\u010dke dr\u017eave, koji se tim\nposlom “proslavio” u devedesetima, kad je “maznuo”\nnemale pare umirovljenicima, kasnije godinama odbijao provesti odluku\nUstavnog suda da novce vrati umirovljenicima, a sam fond manje-vi\u0161e\ntretirao kao strana\u010dki bankomat. Takvih se doista valja bojati.\nPodsjetimo u tom smislu i jo\u0161 se jednom gorko zajedno nasmijmo\nmakinacijama s mirovinskim fondom tih godina.<\/p>\n\n\n\n Najprije se mislilo\nda \u0107e se privatizacijom s po\u010detka devedesetih godina pro\u0161log\nstolje\u0107a mirovinski fondovi napuniti u dovoljnoj mjeri da iznesu i\ntranzicijski i ratni period. Ispostavilo se da se nisu, jer su\nstrana\u010dke ralje bile nezaja\u017eljivije. Onda je 1993. godine, u\nvrijeme kad se \u010dinilo da je vrag odnio \u0161alu, kad je ratna sre\u0107a\nbila varljiva, a kriza na vrhuncu, Valenti\u0107eva vlada, s ciljem\nsuzbijanja hiperinflacije, zamrznula pla\u0107e i mirovine, a ove potonje\nnakon dviju korekcija, takvima ostavila narednih nekoliko godina, \u0161to\nje penzionere bacilo na koljena od \u010dega se ta populacija ni do danas\nnije oporavila.<\/p>\n\n\n\n Samo nije jasno\nza\u0161to onda i dalje glasaju za HDZ! Vrhunac prevare je bila “hrvatska\nindeksacija” u te dvije korekcije, odnosno uskla\u0111ivanje\npenzija, ali ne kao \u0161to treba prema bruto pla\u0107i, nego prema netu.\nHilariozno! A jo\u0161 pride platne su se liste tada dodatno obilato\nkrivotvorile, o evaziji davanja da ne pri\u010damo. Me\u0111utim, ovo su\ndrumsko razbojni\u0161tvo (ukupno je bilo rije\u010di o deset milijardi i 252\nmilijuna kuna) umirovljeni\u010dke udruge ipak primijetile, vladu tu\u017eile\nUstavnom sudu i 1998. dobile presudu, da bi neispla\u0107ene penzije po\npravorijeku po\u010deli dobivati tek u doba Kukuriku koalicije, jer se\nHDZ, kako rekosmo, opirao provo\u0111enju presude. Sitnije makinacije i\nkra\u0111e iz mirovinskog fonda u slu\u010dajevima prodaje Ve\u010dernjeg lista\nili Croatia osiguranja (ovo potonje je ipak bio samo neuspio\npoku\u0161aj), ne\u0107emo ni spominjati.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de\npovla\u0161tenih mirovina, e u to se osinje gnijezdo tek nije smjelo\ndirnuti, kako onda tako ni danas, jer bi se ina\u010de doslovno riskirao\ngra\u0111anski rat. Pone\u0161to ozbiljnije namjere da se tu ne\u0161to promijeni\nna\u010dinio je ministar branitelja u drugoj esdepeovoj vladi Fred Mati\u0107.\nOsim \u0161to je obznanio registar branitelja Mati\u0107 je krenuo u\nrazdvajanje radni\u010dkih mirovina i onih povla\u0161tenih te najavio da \u0107e\nse i braniteljske uskla\u0111ivati prema \u017eivotnom standardu. Dakako, da\nje jutro kasnije dobio braniteljsku oporbu pod prozorima Ministarstva\nbranitelja koji se iz \u0161atora u zagreba\u010dkoj Savskoj nisu makli sve\ndok na Mati\u0107evo mjesto u hadezeovskoj vladi nije zasjeo ministar\nTomo Medved i ispunio sve mokre snove braniteljske populacije. Stoga\nni u sindikalnim zahtjevima, a bogami ni u oporbenim nema ni spomena\no utegu zvane povla\u0161tene mirovine. Mo\u017eda ne\u0161to misle dogovoriti\nispod stola.<\/p>\n\n\n\n Kad smo ve\u0107 kod\ndana\u0161nje oporbe samo da napomenemo da tamo po ovom pitanju vlada\nposvema\u0161nja \u0161izofrenija. Doju\u010dera\u0161nji ministar rada i mirovinskog\nosiguranja Mirando Mrsi\u0107, koji je to radio u vladi ju\u010der politi\u010dki\nreaktiviranog Zorana Milanovi\u0107a, bio je upravo taj koji je uveo rad\ndo 67 godine, te koji je udario temelje dana\u0161njim reformama. Da ne\nspominjemo da je upravo Ra\u010danova vlada, kad smo ve\u0107 kod SDP-a i\nnjegovog vje\u010dnog sekundiranja najrestriktivnijim reformama u nas,\ngodine 2002. uvela trostup\u010dani mirovinski fond, odnosno djelomi\u010dno\nga privatizirala. Stoga danas krajnje licemejrno zvu\u010de Mrsi\u0107eve\n\u017ealopojke oko Pavi\u0107eve reforme, a tako\u0111er nije ni jasno \u010demu se\non zapravo protivi kad je prvi on bio taj koji je ne samo\nnagovijestio nego i konkretno uveo mjere oko kojih se sada lome\nkoplja.<\/p>\n\n\n\n Stvari stoje lo\u0161e i\nto ve\u0107 jako dugo, i prema drugim kriterijima. Mirovinci ve\u0107 sad\nuzimaju tre\u0107inu bud\u017eeta, dakle oko 40 milijardi kuna, struktura\npunjenja mirovinskog fonda je tako\u0111er lo\u0161a, od radni\u010dkih\nkontribucija popuni se tek ne\u0161to preko 55 posto, a sve ostalo ide iz\nprihoda op\u0107e dr\u017eave, dakle stvar je visoko fiskalizirana. Nadalje,\npopulacija nam je sve starija, mladi, kao \u0161to se zna, sve vi\u0161e\nodlaze van, a u penziju sti\u017eu baby boomeri, najbrojnija poslijeratna\ngeneracija. Tako\u0111er, mirovine su izrazito niske, posebno one\nradni\u010dke, i trenuta\u010dno iznose 38 posto od pla\u0107a. Kad se to\nusporedi sa 70 posto od pla\u0107e koliko je penzija iznosila na po\u010detku\nnezavisne dr\u017eave, jasno je da je stvar nestabilna.<\/p>\n\n\n\n Jedini pravi izlaz\niz opisane zavrzlame jest oja\u010dati radni sektor. Stvar je i tu\nalarmantna. Vidi se i po tome da se nazad u radni svijet ponovno\npozivaju umirovljenici, koji fizi\u010dki mogu podnijeti pola radnog\nvremena. Ta “srebrna ekonomija” ve\u0107 je i dio programa\nponekih politi\u010dkih stranaka, a na taj bi kontingent prema nekim\npredvi\u0111anjima za koju godinu mogao odlaziti dva posto od ukupne\nradne snage. Me\u0111utim, tu je problem \u0161to nam je industrija\nmonokulturno ugostiteljska i turisti\u010dka u kojoj, zbog zahtjevnih\nfizi\u010dkih predispozicija, starija populacija kao radna snaga nema \u0161to\npuno tra\u017eiti. \u0160to se ti\u010de konkretnog referenduma s kojim smo pri\u010du\ni zapo\u010deli, u slu\u010daju njegovog uspjeha, a sva je prilika da \u0107e\ntako biti ukoliko ne bude nekih nenadanih hadezeovskih ujdurmi,\nvjerojatno \u0107e vladina kontra-mjera biti rezanje mirovina. \n<\/p>\n\n\n\n Ministar Pavi\u0107 tako je ne\u0161to ve\u0107 i najavio, kao i da \u0107e ukoliko \u010detiri zahtjeva pro\u0111u, to iziskivati 45 milijardi kuna za sve te nove tro\u0161kove u narednih tridesetak godina. U Japanu je ve\u0107 primije\u0107eno, a svakako nije rije\u010d o tranzicijskoj nego o visoko razvijenoj zemlji, da pauperizacija umirovljenika dovodi do pove\u0107anog kriminaliteta me\u0111u tom populacijom. Jednostavno, male se penzije moraju nekako nadoknaditi, makar i kriminalnim aktima. Uostalom, stari je truizam iz socijalne politike koji ka\u017ee da ako se smanjuju izdaci za socijalu, to gotovo sigurno za posljedicu ima porast izdataka za korektivnu politiku i kontrolu. Tako bi hadezeovska \u0161ibicarska politika iz ranih godina njihove vlasti za rezultat danas mogla imati cijelu jednu generaciju pretvorenu u stine \u017emuklere.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatski sindikati uspjeli su izboriti zakonske uvjete za raspisivanje referenduma o vladinoj mirovinskoj reformi. No posljednji sukob samo je dio dugotrajnog problema mirovinskog sustava o kojem u velikoj mjeri ovisi i budu\u0107nosti ove zemlje. Pravo na penziju nekako nije ba\u0161 sukladno kapitalizmu. Obrni, okreni jedno se jednostavno ne da uklopiti u drugo, odr\u017eiva se mirovinska […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28265,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[547,461],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-28264","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-hrvatska","tag-mirovinska-reforma","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28264"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28264\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28266,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28264\/revisions\/28266"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28265"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28264"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28264"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28264"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28264"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u0160atorom za\nprivilegije<\/h2>\n\n\n\n
“Srebrna\nekonomija”<\/h2>\n\n\n\n