{"id":28228,"date":"2019-06-13T13:16:30","date_gmt":"2019-06-13T12:16:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28228"},"modified":"2019-12-26T12:45:35","modified_gmt":"2019-12-26T11:45:35","slug":"najbolji-od-svih-svjetova-svako-deseto-dijete-prisiljeno-na-rad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28228","title":{"rendered":"Najbolji od svih svjetova: svako deseto dijete prisiljeno na rad"},"content":{"rendered":"\n<p>Dok se zagrijavamo u nepovratnom smjeru, tradicionalni problemi pomalo padaju u drugi plan, iako ih ni nakon nekoliko stotina godina kapitalizma nismo uspjeli rije\u0161iti. Tako, u kondicionalu, glasi slu\u017ebeni ideolo\u0161ki narativ, onaj na kojeg \u0107e nas ve\u0107ina du\u0161ebri\u017enika javnog mnijenja upozoriti da n-e-p-o-s-t-o-j-i. Frustrirani kriti\u010dari, s pravom \u0107e upozoriti da se tu ne radi o poku\u0161ajima, pogotcima i pogre\u0161kama, ve\u0107 o sistemskim zadanostima. Dok primjerice, ponuda i potra\u017enja generiraju nu\u017edu za <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28200\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"branjem kakaovca (opens in a new tab)\">branjem kakaovca<\/a>, potreba onih koji su prepoznali potra\u017enju je da zarade posredovanjem izme\u0111u ponude i potra\u017enje. A za neke su industrije jednostavno neophodni nje\u017eni dje\u010dji prsti\u0107i. <\/p>\n\n\n\n<p>U takvim, ali i raznim drugim, industrijama radi 150 milijuna djece godi\u0161nje, stoji u studiji ljudskoprava\u0161ke organizacije <a href=\"https:\/\/www.tdh.ch\/en\/our-interventions\/tackling-child-labour\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Terre des Hommes (opens in a new tab)\">Terre des Hommes<\/a>. U prevodu, svako deseto dijete na planeti prisiljeno je raditi kako bi pomoglo pre\u017eivljavanju vlastite obitelji. Polovica od ove zaposlene djece radi u uvjetima koji se smatraju opasnima i supereksploatacijskima. Primjerice, na planta\u017eama kakaovca u zapadnoj Africi zaposleno je otprilike 2,2 milijuna djece, pri \u010demu neki od njih rade i po 12 sati dnevno. Afrika op\u0107enito ima najve\u0107u stopu dje\u010djeg rada \u2013 diljem kontinenta zaposleno je 72 milijuna djece. Statisti\u010dki, Afriku prati Azija gdje radi 62 milijuna djece. Ukupno, vi\u0161e od dvije tre\u0107ine djece koja se nalaze u radnom odnosu, zaposleno je u agrikulturnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Uspjeh u \u017eivotu kod ve\u0107ine ljudi ovisi, ne o vlastitim mogu\u0107nostima, talentima i disciplini, ve\u0107 primarno o startnim socijalnim pozicijama. Istra\u017eiva\u010di koji su proveli <a href=\"http:\/\/TDH-what-works-for-working-children-web-v2\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"ovu studiju (opens in a new tab)\">ovu studiju<\/a> isti\u010du kako se ovdje radi o zlosretnom krugu koji onemogu\u0107ava djeci da idu u \u0161kolu, \u0161to im pak dugoro\u010dno onemogu\u0107ava da pobolj\u0161aju svoje \u017eivotne uvjete. Eksplicirajmo o\u010dito: ova djeca, ma koliko potencijala imali, ma kakve talente posjedovali nikada ne\u0107e biti CEO-ovi, CFO-ovi, CIO-vi i sli\u010dno\u2026 Oni su stoga dugoro\u010dno \u017ertvovani kako bi svojim radom realizirali vi\u0161ak vrijednosti koje ljudi \u0161to nose netom nabrojene titule prisvajanjem vi\u0161ka vrijednosti nastalog dje\u010djim radom pretvaraju u profit i visoke bonuse, koje su dakako &#8220;zaslu\u017eili&#8221;. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Najzihera\u0161kije od svih opcija<\/h2>\n\n\n\n<p>Ipak, pristup ovom problemu i \u0161atro poku\u0161aji njegova rje\u0161avanja pogre\u0161ni su. Da nisu, odavno bi dje\u010dji rad bio iskorijenjen. Dje\u010dji rad nije toliko te\u0161ko ukinuti, uostalom, u dru\u0161tveno pravednoj distribuciji bogatstava i javnom kontrolom nad sredstvima za proizvodnju, ova bi djeca i\u0161la u \u0161kolu, \u010dokolada i sli\u010dni derivati od kakaovca bili bi skuplji i ne\u0161to te\u017ee dostupni, uostalom ovako raznolika ponuda proizvoda, koji osim kakaovca uglavnom sadr\u017ee \u0161e\u0107er i nezdrave masti, ionako doprinosi razvoju bolesti kod ljudi. Realna pla\u0107a za realan rad dakle vukla bi za sobom manju dostupnost \u010dokolada i njihovu ne\u0161to ve\u0107u cijenu. Ali zauzvrat bi milijuni djece imali bolju budu\u0107nost i ve\u0107u mogu\u0107nost realizacije svojih punih potencijala. <br><\/p>\n\n\n\n<p>Stoga su smije\u0161na nastojanja politi\u010dkih i ekonomskih elita da nas uvjere da rade &#8220;sve&#8221; kako bi onemogu\u0107ili dje\u010dji rad. Primjerice, licemjeran je nastup njema\u010dke kancelarke Angele Merkel na proslavi 100 godina Me\u0111unarodne organizacije za rad (ILO) koja se referirala na problem dje\u010djeg rada opisav\u0161i ga kao &#8220;stanje stvari koje nikad ne\u0107emo mo\u0107i prihvatiti&#8221;. Neovisno o studiji, dje\u010dji rad je najnesporniji oblik rada \u2013 kritiziraju\u0107i to mo\u017ee se prikupiti najvi\u0161e politi\u010dkih i moralnih bodova, a da se pritom ne makne prstom. Jer, koji je drugi rad Merkel mogla kritizirati? Onaj prekarnih Nijemaca i suvremenih gastarbajtera koji rade na <em>mini-jobsima<\/em>, za ugovore po satu? Ili onaj upu\u0107enih radnika, ili onaj debelo potpla\u0107eni u njema\u010dkim ekonomskim kolonijama? Zaista, kritizirati dje\u010dji rad najzihera\u0161kija je od svih odluka \u2013 <em>you win some, but loose nothing<\/em> \u2013 pogotovo ne profit.  Vidi se to iz strategija rje\u0161avanja ovog problema \u2013 umjesto da zabrane svojim poslovnim subjektima da kupuju proizvode nastale dje\u010djim radom, uvedu socijalnu pomo\u0107 (ako se ve\u0107 radi o stanju koje se &#8220;ne mo\u017ee prihvatiti&#8221;) te na taj na\u010din vrlo u\u010dinkovito i vrlo brzo dokinu dje\u010dji rad, oni prisiliti afri\u010dke i azijske zemlje na uvo\u0111enje obaveznog obrazovanja i zakonsko ograni\u010denje radnog tjedna kod djece\u2026<br><\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, u ovoj sociopoliti\u010dkoj tmini postoji i jedna dobra vijest, mjereno globalno, udio dje\u010djeg rada na tr\u017ei\u0161tu pao je posljednjih desetlje\u0107a, naime godine 2000. zaposleno je bilo 246 milijuna djece diljem svijeta. Ne znamo dodu\u0161e jel&#8217; to zbog izumiranja pamuka i kakaovca ili zbog mjera koje su provele politi\u010dke elite\u2026<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok se zagrijavamo u nepovratnom smjeru, tradicionalni problemi pomalo padaju u drugi plan, iako ih ni nakon nekoliko stotina godina kapitalizma nismo uspjeli rije\u0161iti. Tako, u kondicionalu, glasi slu\u017ebeni ideolo\u0161ki narativ, onaj na kojeg \u0107e nas ve\u0107ina du\u0161ebri\u017enika javnog mnijenja upozoriti da n-e-p-o-s-t-o-j-i. Frustrirani kriti\u010dari, s pravom \u0107e upozoriti da se tu ne radi o [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28229,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[720,721,722,85],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28228","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-djecji-rad","tag-ilo","tag-mini-jobs","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28228"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28228\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28231,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28228\/revisions\/28231"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28229"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28228"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28228"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28228"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28228"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}