Sjeverna Makedonija i Albanija ula\u017eu sve svoje napore ne bi li postale punopravnim \u010dlanicama Europske unije. Me\u0111utim, politi\u010dka situacija u zajednici zemalja se sve br\u017ee mijenja, a s njom postaje neizvjesna i budu\u0107nost cjelokupne ideje. <\/p>\n\n\n\n
Sada je svima jasno da je Europska unija u dubokoj krizi. S komplikacijama tokom Brexita i porastom podr\u0161ke krajnjoj desnici u nekoliko zemalja \u010dlanica, pred Unijom se nalaze turbulentne godine. Iako te te\u0161ko\u0107e ne\u0107e uni\u0161titi Europsku uniju, promjenjivi politi\u010dki kontekst u Europi mo\u017ee ju potaknuti na druga\u010diji aran\u017eman koji bi mogao proizvesti razli\u010dite politike. A promjena \u0107e najvjerojatnije biti usmjerena na pove\u0107ani suverenitet dr\u017eava \u010dlanica, a ne na pove\u0107ani federalizam.<\/p>\n\n\n\n
Dvije balkanske zemlje trenutno izravno pogo\u0111ene turbulencijama unutar EU su Sjeverna Makedonija i Albanija koje o\u010dajno \u010dekaju odluku o odre\u0111ivanju datuma po\u010detka pretpristupnih pregovora. To je trebalo biti objavljeno u junu<\/a> ali se odgodilo. Novi datum se o\u010dekuje u oktobru. Dvije dr\u017eave \u010dlanice \u010dije mi\u0161ljenje pri dono\u0161enju ove odluke ima najve\u0107u te\u017einu su Njema\u010dka i Francuska \u2013 glavna pokreta\u010dka snaga Unije. Budu\u0107i da je dono\u0161enje odluka o pro\u0161irenju Unije podijeljeno izme\u0111u birokratske ma\u0161inerije Bruxellesa i nacionalnih vlada, upravo Njema\u010dka i Francuska<\/a> sve vi\u0161e preuzimaju vode\u0107u rije\u010d pri definiranju politika pro\u0161irenja. No, razlike u pristupu pitanju pro\u0161irenja izme\u0111u starijih i novijih zemalja \u010dlanica Unije stvaraju sve ve\u0107i rascjep, a bliska budu\u0107nost Sjeverne Makedonije i Albanije uglavnom le\u017ei u rukama njema\u010dke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.<\/p>\n\n\n\n Europska komisija jo\u0161 je jednom preporu\u010dila otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ba\u0161 kao \u0161to je \u010dinila i prethodnih godina, no ovaj put njeni napori, \u010dini se vi\u0161e le\u017ee u poticanju dr\u017eava \u010dlanica da glasaju za otvaranje pregovora i odrede datum za obje zemlje. Juncker, Mogherini i Hahn<\/a> posljednjih nekoliko mjeseci ustraju na tome da su te zemlje izvr\u0161ile svoje obaveze te kako je sada na Europskoj uniji da donese o\u010dekivanu odluku. No, u neo\u010dekivanom smjeru, njema\u010dka kancelarka Angela Merkel bila je skepti\u010dna oko davanja suglasnosti za po\u010detak pregovora. Iz nedavne rasprave u Bundestagu<\/a>, postalo je o\u010dito da \u0107e Njema\u010dka odluku o zelenom svjetlu za po\u010detak pregovora o pristupanju EU donijeti najranije u septembru. Takva promjena stavova Njema\u010dke obja\u0161njiva je tek promatranjem internih procesa u EU, tim vi\u0161e ako se u obzir uzme da se ranije zalagala za politiku pro\u0161irenja, suprotno izra\u017eenoj namjeri Francuske da se po\u010detak pregovora odgodi.<\/p>\n\n\n\n Emmanuel Macron, francuski predsjednik koji je stupio na du\u017enost s aurom europeizma i izra\u017eenim politi\u010dkim ciljem da spasi ideju ujedinjene Europe, u vi\u0161e je navrata izra\u017eavao skepticizam<\/a> da \u0107e dvije zemlje uskoro dobiti datum otvaranja pregovora. Takvo stajali\u0161te, nesumnjivo proturje\u010dno njegovim ranijim izjavama o spa\u0161avanju ideje ujedinjene Europe, mo\u017ee se objasniti u smislu unutarnjih politi\u010dkih zbivanja u Francuskoj, gdje se predsjednik suo\u010dava sa, sada ve\u0107 dugotrajnim, prosvjedima \u017dutih prsluka, ali i porazom od ekstremno desne stranke Marine Le Pen na nedavno odra\u017enim europskim izborima. Sli\u010dan razvoj doga\u0111aja zabilje\u017eila je i Njema\u010dka gdje su demokr\u0161\u0107ani aktualne kancelarke Angele Merkel pretrpjeli velike gubitke<\/a> \u0161to je mo\u017eda je nagnalo njema\u010dku vladu da promijeni stav o smislu pro\u0161irenja EU.<\/p>\n\n\n\n Problemi Europske unije sve se \u010de\u0161\u0107e koriste za politi\u010dke manevre na razini nacionalne politike, a dobar primjer su migracije. To postaje standardna praksa u brojnim dr\u017eavama \u010dlanicama, a posebno u Njema\u010dkoj i Francuskoj. Tendencija je proeuropskih stranaka da se odreknu politika i praksi EU ukoliko im takvo ne\u0161to mo\u017ee pomo\u0107i da ostanu na vlasti u vlastitoj zemlji. Takva politika dovodi do obrnutog procesa od \u017eeljenoga: naime, dodvoravaju\u0107i se sve desnije orijentiranom raspolo\u017eenju bira\u010da, ovakve stranke zapravo zavr\u0161e glasaju\u0107i za desne politike na razini EU. Ako Njema\u010dka i Francuska zaustave proces pro\u0161irenja Unije na Sjevernu Makedoniju i Albanijom boje\u0107i se daljnjeg rasta desnice, na vlastitu \u0161tetu, pardoksalno proizvode upravo one u\u010dinke koje \u017eele izbje\u0107i \u2013 porast desnice, a uza sve to doga\u0111a se i umje\u0161no odustajanje od pojedinih politi\u010dkih vrijednosti. <\/p>\n\n\n\n Takva praksa dodatno pove\u0107ava jaz izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica i samih tijela Europske unije. Procesom pro\u0161irenja upravlja Komisija razvijaju\u0107i odnose sa zemljama kandidatkinjama i poma\u017eu\u0107i im u ispunjavanju kriterija koje Komisija evaluira i na temelju \u010dega potom preporu\u010duje daljnje korake. No, Njema\u010dka i Francuska u posljednje vrijeme te\u017ee tome da same preuzmu ove ovlasti Komisije te da nametnu dodatne, vlastite procjene i budu\u0107e korake. Nema sumnje da je to ocjenjivanje od dr\u017eava \u010dlanica usko povezano s doma\u0107im politi\u010dkim potrebama i interesima. Suprotstavljaju\u0107i se stavu briselskog birokratskog menad\u017ementa, vlade Njema\u010dke i Francuske u Uniji u\u010dinkovito odra\u0111uju posao kojeg desni\u010darske stranke tako\u0111er ciljaju raditi u nacionalnim zemljama \u2013 boriti se protiv politike Bruxellesa u korist onih nacionalnih.<\/p>\n\n\n\n Umjesto da stremljenja desnih politi\u010dkih grupacija u svojim zemljama pribli\u017eavaju mejnstrimu, sada\u0161nje vodstvo Njema\u010dke i Francuske trebalo bi poduzeti korak naprijed u imenovanju ranijeg datuma za po\u010detak pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. S obzirom na ubrzane politi\u010dke promjene u EU, ostaviti ove balkanske zemlje izvan Unije, zapravo zna\u010di \u010diniti uslugu svojim radikalno desno orijentiranim oponentima. Ako u bliskoj budu\u0107nosti te stranke postanu dijelovima vladaju\u0107ih koalicija, a balkanske zemlje zaglave na listi \u010dekanja, politika pro\u0161irenja \u0107e najvjerojatnije biti zaustavljena.<\/p>\n\n\n\nPrioritet: unutarnja politika<\/h2>\n\n\n\n
Europski jaz<\/h2>\n\n\n\n