Kada je po\u010detkom ovog mjeseca objavljeno da su danski socijaldemokrati pobijedili na tamo\u0161njim parlamentarnim izborima, to je izazvalo provalu odu\u0161evljenja u krugovima europskog lijevog centra. Danska \u0107e uskoro biti tek \u0161esta zemlja Unije u kojoj klju\u010dnu ulogu na vlasti igraju socijaldemokrati, svojevremeno najja\u010di politi\u010dki pokret u Zapadnoj Europi, a danas sve \u010de\u0161\u0107e sporedni igra\u010d. Jo\u0161 je va\u017enije kako je u Danskoj ovaj uspjeh postignut preko le\u0111a ekstremno desni\u010darske Pu\u010dke stranke, koja se i u ekonomskim i u “vrijednosnim” pitanjima smatra \u010distom suprotno\u0161\u0107u ljevici i vrijednostima koje bi ona trebala predstavljati.<\/p>\n\n\n\n
No takav pogled na stvari previ\u0111a jednu va\u017enu \u010dinjenicu: danski su socijaldemokrati i sami po\u010deli koristiti znatan dio desni\u010darskog retori\u010dkog arsenala. Kako pi\u0161e<\/a> me\u0111unarodni politi\u010dki tjednik The Nation<\/em>, obe\u0107anja lijevog centra da \u0107e sa\u010duvati famoznu dansku socijalnu dr\u017eavu ovog su puta bila usko povezana s ksenofobnom agendom izravno preuzetom od ekstremne desnice. I ne radi se tu samo o retori\u010dkim trikovima: socijaldemokrati su bili klju\u010dna stranka koja je omogu\u0107ila usvajanje paketa “zakona o getima” koji je predlo\u017eila Pu\u010dka stranka. Njime se kao “geta” definiraju naselja u kojima je vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva “nezapadnog porijekla”, a njihovi stanovnici mogu za iste prekr\u0161aje biti ka\u017enjeni dvostruko stro\u017ee od ostalog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n To je samo jedan primjer nedavnog zakonodavstva usmjerenog primarno diskriminaciji osoba stranog porijekla. Drugi predvi\u0111a da osobe bez dr\u017eavljanstva koje imaju kriminalni dosje i ve\u0107 su odslu\u017eile kaznu budu izolirane na udaljeni otok na kojem se trenutno provode istra\u017eivanja \u017eivotinjskih bolesti. Danski socijaldemokrati odluke opravdavaju “\u0161ovinizmom blagostanja”, odnosno tvrde kako su zakoni “protiv migranata” klju\u010dni dio borbe za spas dr\u017eave blagostanja. No, broj tra\u017eitelja azila koji se bez pravih dokaza prozivaju kao optere\u0107enje za prora\u010dun ve\u0107 godinama opada. A muslimani, protiv kojih je i retorika i zakonodavstvo ponekad eksplicitno usmjereno (npr. zabranom no\u0161enja muslimanske odje\u0107e ili obavezom rukovanja) \u010dine zapravo tek tre\u0107inu imigranata u Danskoj.<\/p>\n\n\n\n Analiti\u010dari upozoravaju kako je socijaldemokratsko propu\u0161tanje ksenofobije u mainstream<\/em> ve\u0107 dovelo do radikalizacije desnice, \u010diji predstavnici aktivno rade na izazivanju tenzija, npr. ritualnim uni\u0161tavanjem Kurana. Umjesto “neutraliziranja” desnice, socijaldemokratsko pristajanje uz govor mr\u017enje lako bi moglo voditi prema daljnjoj proizvodnji njezinog pogonskog goriva. Ako je to “cijena uspjeha” lijevog centra, ona bi lako mogla biti previsoka. I ne radi se pritom samo o Danskoj. Kada su prije par tjedana socijaldemokrati u Hrvatskoj ostvarili neo\u010dekivano dobar rezultat na europskim izborima, njihov je osporavani lider Davor Bernardi\u0107 eufori\u010dno najavio “ravnopravnu Hrvatsku u kojoj svatko ima \u0161ansu za uspjeh, bez obzira na to tko je, \u0161to je, kako se zove i odakle dolazi”.<\/p>\n\n\n\n Svega nekoliko dana kasnije, Stjepan Kova\u010d, gradona\u010delnik \u010cakovca, jednog od rijetkih gradova u kojem je SDP na vlasti, pojavio se na antiromskom prosvjedu kojeg su organizirali aktivisti<\/a> ekstremne desnice uz potporu televizijskog voditelja Velimira Bujanca<\/a>. Nakon prosvjeda ponavljao je manipuliranu<\/a> statistiku, a zatim predstavljao Rome kao glavni problem Me\u0111imurja, otvoreno pripadnike ove manjine isklju\u010duju\u0107i iz stanovni\u0161tva koje predstavlja i postavljaju\u0107i problem kriminaliteta na etni\u010dku osnovu. Posebno je zloguko zazvonilo njegovo obja\u0161njenje za N1 kako bi bez Roma \u017eupanija bila znatno bogatija i sigurnija, a nije izostala ni tvrdnja da ra\u0161irenost kriminala u romskoj populaciji proizlazi iz prevelikih socijalnih davanja dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Ovakva stigmatizacija cijele populacije sasvim \u0107e sigurno narednih godina znatno pogor\u0161ati problem “sitnog kriminala”, koji je u pravilu usko povezan uz stupanj socijalnog isklju\u010divanja. No ho\u0107e li to pristajanje uz op\u0107eprihva\u0107enu netrpeljivost prema Romima osigurati opstanak socijaldemokrata u \u010cakovcu i op\u0107enito na Sjeveru, koji im je jedna od posljednjih preostalih “baza”. Mo\u017eda i ho\u0107e, ali ako je cijena to da du\u017enosnici SDP-a, barem po nekim pitanjima, vi\u0161e sami sebe ne znaju razlikovati od Bujanca, onda to sasvim sigurno ne\u0107e biti uspjeh nikakve ljevice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kada je po\u010detkom ovog mjeseca objavljeno da su danski socijaldemokrati pobijedili na tamo\u0161njim parlamentarnim izborima, to je izazvalo provalu odu\u0161evljenja u krugovima europskog lijevog centra. Danska \u0107e uskoro biti tek \u0161esta zemlja Unije u kojoj klju\u010dnu ulogu na vlasti igraju socijaldemokrati, svojevremeno najja\u010di politi\u010dki pokret u Zapadnoj Europi, a danas sve \u010de\u0161\u0107e sporedni igra\u010d. Jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28191,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[599,547,592,598],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-28189","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-danska","tag-hrvatska","tag-romi","tag-socijaldemokracija","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28189","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28189"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28189\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28195,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28189\/revisions\/28195"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28189"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28189"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28189"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28189"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28189"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28189"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28189"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Na mlin desnici<\/h2>\n\n\n\n