Rumunjski socijaldemokrati jedna su od najuspje\u0161nijih stranaka slu\u017ebenog lijevog centra u zemljama Isto\u010dne Europe. No model oslanjanja na lokalne mo\u0107nike, na kojem su ostvarili ove uspjehe, sada se nalazi pred ozbiljnim izazovima.<\/p>\n\n\n\n
Nedugo nakon \u0161to su zatvorena birali\u0161ta i progla\u0161en katastrofalan poraz rumunjske Socijaldemokratske stranke na izborima za Europski parlament, njihov strana\u010dki \u0161ef Liviu Dragnea odveden je u zatvor, \u010dime je vjerojatno ozna\u010den i kraj njegove politi\u010dke karijere. Osuda na tri i pol godine njegov je kostur iz ormara iz vremena kada je bio na \u010delu jedne od najsiroma\u0161nijih rumunjskih \u017eupanija. Nije to prvi put da visoki du\u017enosnik socijaldemokrata zavr\u0161i u zatvoru: jo\u0161 2012. biv\u0161i premijer i predsjednik stranke Adrian N\u0103stase optu\u017een je za korupciju. No on je tada prije pripadao pro\u0161losti nego sada\u0161njosti stranke. To se za Dragneu ne mo\u017ee re\u0107i: on je osu\u0111en u trenutku kada se \u010dinilo kako ima sve poluge mo\u0107i u svojim rukama.<\/p>\n\n\n\n
No njegova kontrola nad vladom i najve\u0107om strankom u zemlji nisu bili dovoljni. Neprestani poku\u0161aji u protekle tri godine da osigura zakon o amnestiji, koji bi i njega spasio pravnih problema, pokazali su se kao proma\u0161aj. Veliki prosvjedi, otpori u sudstvu, pa \u010dak i opozicija unutar njegove vlastite stranke, nisu sprije\u010dili Dragneu da gura svoju amnestiju, ali su ga onemogu\u0107ili da je provede. Pune tri godine zemlja je bila blokirana samo zbog ovog pitanja. Gledaju\u0107i sada, \u010dini se da su njegovi o\u010dajni\u010dki poku\u0161aji ipak bili racionalni. Upravo mu je pravosudni sustav zadao kona\u010dni udarac, pa je o\u010dito kako bi amnestija za optu\u017ebe korupcije dobro do\u0161la. S druge strane postavlja se pitanje nije li upravo Dragneino tvrdoglavo inzistiranje na njoj zapravo natjeralo pravosudni sustav da djeluje efikasnije protiv najmo\u0107nije osobe u zemlji.<\/p>\n\n\n\n
Sigurno je tako\u0111er da je njegova amnestija \u2013 stalno najavljivana, a nikada provedena \u2013 uspjela razviti dovoljno animoziteta prema socijaldemokratskoj vladi koju je neslu\u017ebeno vodio i dovela naposljetku do njezinog fijaska. U periodu u kojem je ekonomija je cvjetala, opozicija prakti\u010dki nije postojala, a nije bilo ni nekih ve\u0107ih izraza ekonomskog i socijalnog nezadovoljstva, Dragneini poku\u0161aji uspjeli su toliko poremetiti \u201cmoralnu ekonomiju\u201d zemlje da su doveli najve\u0107u rumunjsku stranku u najgori polo\u017eaj jo\u0161 od 1989.<\/p>\n\n\n\n
Sve \u0161to stranka sada poku\u0161ava raditi je distancirati se \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e od Dragnee i njegove ostav\u0161tine te ga predstaviti kao neobi\u010dnu meteorsku pojavu. Viorica D\u0103ncil\u0103, njegova nekada\u0161nja desna ruka i trenutna predsjednica socijaldemokrata, poku\u0161ava zakon o amnestiji opisati kao posljedicu planova jednog korumpiranog samostalnog strijelca koji je svoju volju nasilno poku\u0161ao nametnuti nemo\u0107noj i iznena\u0111enoj stranci. Sve diskusije o ovom zakonu sada su zaustavljene. Iz perspektive liberalnih medija, s druge strane, Dragneina karijera zapravo savr\u0161eno ilustrira samu sr\u017e Socijaldemokratske stranke. Za njih, oni su nereformirani komunisti koji koriste politi\u010dku mo\u0107 da bi sakrili svoju korupciju.<\/p>\n\n\n\n
Dragnea je me\u0111utim daleko od utjelovljenja ostataka komunisti\u010dke pro\u0161losti. Prije je proizvod postsocijalisti\u010dkog perioda, ba\u0161 kao \u0161to je i va\u017ean dio povijesti stranke prije nego neka epizodna pojava. Najbolje to pokazuje upravo tvrdoglavost kojom je poku\u0161ao progurati zakon o amnestiji: umjesto osobnog hira, amnestija je bila poku\u0161aj da se razrije\u0161e unutra\u0161nje tenzije koje dijele socijaldemokrate jo\u0161 od ranih 2000-ih. U tom je periodu Socijaldemokratska stranka polako odustajala od svojih rezervi prema europskim integracijama i tr\u017ei\u0161nim reformama te se orijentirala prema punom prihva\u0107anju europske agende, radikalnih privatizacija i deregulacije kapitala. Do promjene je do\u0161lo nakon perioda vlasti desni\u010darske koalicije koja je bila suo\u010dena sa sna\u017enim narodnim otporom svojoj verziji \u0161ok terapije, otporom koji je uklju\u010divao val \u0161trajkova i prosvjeda.<\/p>\n\n\n\n
Socijaldemokrati se nisu suo\u010dili s istim otporom, prije svega zbog kompleksne mre\u017ee \u0161ti\u0107enika o kojoj su ovisili, za razliku od liberalne koalicije koja im je prethodila. Ta je mre\u017ea uklju\u010divala podjednako sindikalne predstavnike, direktore javnih poduze\u0107a ali i sve ve\u0107i broj lokalnih \u201cbaruna\u201d, kako se obi\u010dno nazivaju lokalni politi\u010dari-poduzetnici koji mogu jam\u010diti potporu stranci u ruralnim podru\u010djima. Socijaldemokratska stranka tu je zapravo slu\u017eila kao posrednik izme\u0111u rumunjske bur\u017eoazije, u prvi mah nesklone deregulaciji kapitala, i zahtjeva me\u0111unarodnog kapitala koji je tra\u017eio \u201cotvoreniju\u201d ekonomiju. Ono \u0161to liberalni mediji danas zovu korupcijom bila je zapravo cijena za to posredni\u0161tvo: \u010desto je lokalno pristajanje na neoliberalizaciju podrazumijevalo \u017emirenje na jedno oko na lokalnu korupciju, sumnjive privatizacije i razvijanje pravih malih \u201cfeuda\u201d poput onog kojeg je 2000-ih kontrolirao Dragnea.<\/p>\n\n\n\n
Nije nimalo slu\u010dajno da je njegov uspon na poziciju sredi\u0161nje figure stranke po\u010deo ba\u0161 u to vrijeme. On je bio jedan od lokalnih \u201cbaruna\u201d u siroma\u0161noj \u017eupaniji Teleorman i strana\u010dka zvijezda u usponu koja je mogla napredovati u sumnjivim poslovima dok god joj je osiguravala glasove u svojem podru\u010dju. Te\u0161ko je uop\u0107e i zamisliti rumunjsku eurointegraciju bez ovog posredni\u0161tva koje su omogu\u0107ili socijaldemokrati. Preko njih su lokalne elite natjerane da se prilagode europskim zahtjevima: ljudi poput Dragnee shvatili su kako bi, umjesto napada na njihovu lokalnu mo\u0107, ova internacionalizacija mogla biti i dobra poslovna prilika. Njegove su se poslovne veze, na primjer, iz rumunjske provincije po\u010dele \u0161iriti u zemlje poput Francuske, Brazila i Paname.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, iako su osigurale uspjeh stranke, europske integracije i period visokog rasta 2000-ih, odnosno \u201cdoba baruna\u201d, kasnije \u0107e proganjati socijaldemokrate, prije svega kroz korupcijske skandale. \u010cak i kad su uspijevali pobijediti u politi\u010dkoj ili ekonomskoj utakmici, redovito su gubili u onoj moralnoj. To osobito vrijedi za mla\u0111e generacije srednje klase za koje su se moralni kompromisi stranke \u010dinili neprihvatljivima. Izravna posljedica ovog gubitka moralnog kredibiliteta su izborni porazi u periodu 2006.-2010., ali i nedavni poraz na europskim izborima. Jednako va\u017eno je bilo i to \u0161to su baruni na koje se stranka morala oslanjati po\u010deli igrati izrazito veliku ulogu u stranci. To najbolje pokazuje uspon Dragnee, kao jednog od najva\u017enijih lokalnih mo\u0107nika.<\/p>\n\n\n\n
Nije u tom smislu te\u0161ko vidjeti Dragnein zakon o amnestiji kao poku\u0161aj da se jednom za svagda stavi to\u010dka na period koji je, uz sve svoje lo\u0161e strane, pripremio put za rumunjsku integraciju u Europsku uniju. Predlo\u017eeni zakon bio je na\u010din da se od odgovornosti izuzme lokalna elita koja se osje\u0107ala nepravedno napadnutom antikorupcijskim kampanjama posljednjih godina. Ali Dragneina politi\u010dka vizija bila je puno dalekose\u017enija: nije samo tra\u017eio zakonski oprost, ve\u0107 i punu politi\u010dku rehabilitaciju lokalne bur\u017eoazije. Slijede\u0107i model ma\u0111arskog Fidesza ili poljske stranke Prava i pravde (PiS), poku\u0161ao je vratiti lokalne elite na kormilo dr\u017eavnih institucija kroz antieuropsku i retoriku protiv stranog kapitala koja kod stanovni\u0161tva nije bila osobito popularna.<\/p>\n\n\n\n
Uzroci neuspjeha ove retorike vrlo su jednostavni: za razliku od Ma\u0111arske ili Poljske, koje su imale visoku razinu izravnih stranih ulaganja, Rumunjska tek treba privu\u0107i strani kapital pa u tom smislu napadi na strani kapital mnogima ovdje ne zvu\u010de uvjerljivo. Uz to, s obzirom na to da oko tri milijuna Rumunja radi u zemljama Europske unije, i napadi na Uniju ispadaju dosta \u0161uplji. Nasuprot PiS-u ili Fideszu, jedini izlaz za rumunjske socijaldemokrate moglo bi biti par koraka unazad: povratak bleristi\u010dkoj socijaldemokraciji u kojoj se entuzijazam za tr\u017ei\u0161te i strani kapital mije\u0161a sa sporadi\u010dnim socijalnim benefitima za lokalno stanovni\u0161tvo. <\/p>\n\n\n\n
S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rumunjski socijaldemokrati jedna su od najuspje\u0161nijih stranaka slu\u017ebenog lijevog centra u zemljama Isto\u010dne Europe. No model oslanjanja na lokalne mo\u0107nike, na kojem su ostvarili ove uspjehe, sada se nalazi pred ozbiljnim izazovima. Nedugo nakon \u0161to su zatvorena birali\u0161ta i progla\u0161en katastrofalan poraz rumunjske Socijaldemokratske stranke na izborima za Europski parlament, njihov strana\u010dki \u0161ef Liviu Dragnea […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":28156,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[587,34],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-28155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rumunjska","tag-tranzicija","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28155"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28155\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28161,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28155\/revisions\/28161"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28156"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28155"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28155"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28155"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28155"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}