{"id":28128,"date":"2019-06-04T12:45:06","date_gmt":"2019-06-04T11:45:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28128"},"modified":"2019-06-04T12:49:49","modified_gmt":"2019-06-04T11:49:49","slug":"univerziteti-istocne-europe-predvodnici-rodne-ravnopravnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28128","title":{"rendered":"Univerziteti isto\u010dne Europe predvode rodnu jednakost"},"content":{"rendered":"\n

Zemlje isto\u010dne Europe na\u0161le su se na vrhu ljestvice rodne ravnopravnosti na akademskim institucijama, a koju je po prvi put po\u010delo mjeriti jedno od najpresti\u017enijih europskih sveu\u010dili\u0161ta \u2013 ono u Leidenu. Osim isto\u010dnoeuropskih sveu\u010dili\u0161ta predvodnici rodne ravnopravnosti su i neka ju\u017enoameri\u010dka. Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u \u010dasopisu Nature<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ova kategorija po prvi put je uvr\u0161tena u tradicionalno Leidenovo istra\u017eivanje u\u010dinaka pojedinih sveu\u010dili\u0161ta mjerenih kroz bibliometriju, odnosno broj objavljenih znanstvenih istra\u017eivanja. Nova kategorija \u2013 rodna ravnopravnost \u2013 mjeri se prema udjelu ukupno objavljenih znanstvenih radova kojima su autorice \u017eene (gleda se autorstvo). <\/p>\n\n\n\n

Rezultati pokazuju da udio \u017eenskih autora u globalnoj proizvodnji znanstvenih radova iznosi tek 30 posto. U periodu od 2014. \u2013 2017. godine europska su sveu\u010dili\u0161ta imala ne\u0161to ve\u0107i broj radova koje su objavile \u017eene nego ona u Sjevernoj Americi, a najni\u017ee su rangirana mnoga azijska sveu\u010dili\u0161ta (uzrok tome mo\u017eda je metodologija \u2013 rod se odre\u0111ivao pripisivanjem imena odre\u0111enom rodu, \u0161to je bilo dosta te\u017ee za prepoznati u azijskim imenima). Najvi\u0161e rangirano sveu\u010dili\u0161te je Medicinski fakultet pri Sveu\u010dili\u0161tu u Lublinu u Poljskoj, gdje su 56 posto znanstvenih radova objavile \u017eene. <\/p>\n\n\n\n

Koko\u0161, jaje ili socijalizam?<\/h2>\n\n\n\n

Dominacija<\/a> isto\u010dnoeuropskih i ju\u017enoameri\u010dkih fakulteta u rodnoj ravnopravnosti nije ni\u0161ta novo, novi rezultati u skladu su s brojnim prethodnim istra\u017eivanjima<\/a>. No, umjesto socijalisti\u010dkoj tradiciji, gdje su kvote za rodnu ravnopravnost bile najnormalnija pojava, zapadnjaci jednostavno \u010dini se nikako ne mogu sagledati “Istok” kao regije koje im na neki vrijednosni na\u010din mogu komparirati. Stoga umjesto da se rezultati promatraju s obzirom na realne historijske okolnosti koje su dovele do objektivnih dru\u0161tvenih napredaka, zapadnjaci ostaju lojalni svojoj ideologiji u kojoj je istok jednostavno ne\u0161to primitivno, stoga su i ovakvi rezultati sigurno rezultat niskih pla\u0107a na sveu\u010dili\u0161tima u tim zemljama, \u0161to je mu\u0161karce odvuklo u privatni sektor, gdje su honorari izda\u0161niji. To se tuma\u010denje savr\u0161eno uklopilo u postoje\u0107u paradigmu: pitanje ravnopravnosti spolova na radnom mjestu tuma\u010di se kroz pitanje da li se \u017eenama visoke i po\u017eeljne dru\u0161tvene pozicije otvaraju devalvacijom te pozicije (primjer, ravnateljice svih zagreba\u010dkih kazali\u0161ta u trenutcima vrhunca nedavne ekonomske krize bile su \u017eene, \u0161to nije bio slu\u010daj nikad ranije) i slabljenjem pla\u0107anja tih pozicija, ili te pozicije postaju lo\u0161ije pla\u0107ene nakon \u0161to na njih dospiju \u017eene. <\/p>\n\n\n\n

I zaista, korelacije izme\u0111u te dvije varijable dovoljno su sna\u017ene i neovisno puta potvr\u0111ene da je to faktor kojeg svakako treba uzeti u obzir, me\u0111utim, metodologija postaje deficitarna kad se u nju uklju\u010di prozapadnja\u010dka ideologija koja ne dopu\u0161ta druga\u010dije analize. Mo\u017eda je istina ne\u0161to kompleksnija: visoki udjeli \u017eenskih znanstvenih radova nekada su \u2013 barem u socijalisti\u010dkim zemljama \u2013 bili jo\u0161 i ve\u0107i. Njihov se pad po\u010deo doga\u0111ati s raspadom socijalisti\u010dkog bloka i ukidanjem kvota, da bi onda ponovno po\u010deo rasti s po\u010decima raznih ekonomskih kriza. <\/p>\n\n\n\n

Tko zna \u0161to nam je jo\u0161 sve taj “nerealni” socijalizam donio a da uop\u0107e ne priznajemo njegove zasluge?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zemlje isto\u010dne Europe na\u0161le su se na vrhu ljestvice rodne ravnopravnosti na akademskim institucijama, a koju je po prvi put po\u010delo mjeriti jedno od najpresti\u017enijih europskih sveu\u010dili\u0161ta \u2013 ono u Leidenu. Osim isto\u010dnoeuropskih sveu\u010dili\u0161ta predvodnici rodne ravnopravnosti su i neka ju\u017enoameri\u010dka. Rezultati istra\u017eivanja objavljeni su u \u010dasopisu Nature. Ova kategorija po prvi put je uvr\u0161tena […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28129,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,63],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28128","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28128"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28128\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28132,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28128\/revisions\/28132"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28129"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28128"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28128"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28128"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28128"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}