Nakon \u0161to je Europska unija slu\u017ebeno zatvorila \u201cbalkansku migrantsku rutu\u201d, o\u010dajni ljudi po\u010deli su tra\u017eiti nove puteve. Jedan od njih prolazi kroz Albaniju, a tamo\u0161nja se vlada odrekla kontrole nad vlastitom granicom u nadi da \u0107e time udobrovoljiti unijske du\u017enosnike.<\/p>\n\n\n\n
Agencija za europsku grani\u010dnu i obalnu stra\u017eu, Frontex, po\u010dela je krajem pro\u0161log mjeseca patrolirati uz albansko-gr\u010dku granicu. Ve\u0107 prvog dana, raspore\u0111eno je pedesetak policajaca iz razli\u010ditih zemalja \u010dlanica EU koji bi se u suradnji s albanskim grani\u010darima trebali boriti protiv “ilegalne migracije”. Iako je sli\u010dne dogovore Unija nedavno sklopila sa zemljama poput Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine – a sve s ciljem blokiranja mogu\u0107nosti izbjeglica da u\u0111u na podru\u010dje EU – Albanija je prva zemlja u kojoj je po\u010dela provedba tog programa. Zaposlenici Frontexa ne samo da smiju nositi oru\u017eje, ve\u0107 imaju i dozvolu da se bore protiv bilo koje vrste kriminala, od “ilegalnih migracija” do kra\u0111e automobila ili trgovine drogom. Tako\u0111er, njihova misija nije vremenski ograni\u010dena, \u0161to zna\u010di da \u0107e Frontexovi zaposlenici patrolirati s albanske strane granice dok god to Unija smatra potrebnim.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d nekim marginalnim glasovima koji su se \u017ealili zbog kr\u0161enja nacionalne suverenosti prepu\u0161tanjem kontrole nad granicom stranim trupama, javnost je reagirala bilo potpunom nezainteresirano\u0161\u0107u ili \u010dak blagom potporom sporazumu koji bi tobo\u017ee trebao pomo\u0107i Albaniji da u\u0111e u Europsku uniju. S puno entuzijazma, lokalni su se mediji hvalili kako su u prva \u010detiri dana Frontexovi zaposlenici ve\u0107 ulovili 92 \u201cilegalna migranta\u201d. No to nije prvo, a ni najozbiljnije predavanje kontrole nad granicom koje je poduzela albanska vlada. Jo\u0161 od kasnih 1990-ih i ranih 2000-ih jadranskim i jonskim teritorijalnim vodama Republike Albanije patrolira talijanska Guardia di Finanza. Tih se godina albanska obala \u010desto koristila kao most prema Italiji preko kojeg je prelazila ve\u0107ina migranata azijskog porijekla, ne samo zbog blizine ju\u017ene Italije, ve\u0107 i zbog slabosti dr\u017eavnih aparata tijekom goleme krize 1997. i 1998. godine.<\/p>\n\n\n\n
Helikopteri Guardije di Finanza tako\u0111er kontroliraju albansko nebo u potrazi za poljima kanabisa i to sve u suradnji s lokalnom dr\u017eavnom birokracijom koja je sama dijelom suradnica dilera, a dijelom nesposobna da im se suprotstavi. No posljednjih godina, zbog toga \u0161to su druge rute zatvorene, sve ve\u0107i broj ljudi po\u010deo se kretati iz Gr\u010dke preko Albanije, Crne Gore i BiH prema zemljama EU. Prema Me\u0111unarodnoj organizaciji za migracije, granicu je pre\u0161lo oko 18 tisu\u0107a ljudi, uglavnom iz Sirije, Pakistana i Iraka. To predstavlja pove\u0107anje od sedam puta u odnosu na godinu ranije. Tek manji dio tih ljudi je ulovljen zbog nedostatka kapaciteta grani\u010dne kontrole ili pak potpune indiferencije prema ljudima kojima siroma\u0161na zemlja poput Albanije nikada ne\u0107e biti destinacija.<\/p>\n\n\n\n
Oni koje ulove smje\u0161teni su u prihvatnom centru blizu Tirane, ali odatle im je relativno jednostavno pobje\u0107i i nastaviti put dalje. Dio njih slu\u017ebeno je zatra\u017eio azil u Albaniji, ali to ne zna\u010di da \u0107e se dulje zadr\u017eati u zemlji. Ipak, o\u010dekuje se da \u0107e ubudu\u0107e albanske institucije biti znatno agresivnije u politici repatrijacije migranata. U tome \u0107e se susretati s brojnim pravnim i administrativnim problemima: kako obja\u0161njavaju lokalni stru\u010dnjaci za migracije, Albanija sa zemljama iz kojih dolazi ve\u0107ina migranata \u2013 poput Sirije, Pakistana, Iraka i Afganistana \u2013 uop\u0107e nema diplomatske odnose niti pravne predstavnike u tim zemljama. Zbog toga je koordiniranje procesa repatrijacije gotovo nemogu\u0107e. Tako\u0111er, iako sporazum o repatrijaciji postoji s Gr\u010dkoj, njime je predvi\u0111eno da se u tu zemlju vra\u0107aju samo oni za koje se mo\u017ee dokazati da su iz nje do\u0161li, a ve\u0107ina migranata koji do\u0111u iz Gr\u010dke nastoji sakriti svaki trag svog boravka u toj zemlji.<\/p>\n\n\n\n
U takvoj situaciji, \u010dini se izvjesnim da \u0107e Albanija biti zemlja u kojoj \u0107e sve ve\u0107i broj ljudi zapeti na neodre\u0111eno vrijeme. Prije nekih godinu i pol dana, izbila je javna panika s dosta rasisti\u010dkih tonova. Nakon jednog nespretnog intervjua vladinog du\u017enosnika njema\u010dkom mediju pro\u0161irile su se glasine da \u0107e se u Albaniju naseliti \u0161esto tisu\u0107a Sirijaca. Brojka je ve\u0107 na prvi pogled astronomska s obzirom na to da je stanovni\u0161tvo zemlje oko tri milijuna ljudi, ali teorije zavjere se obi\u010dno \u0161ire kao po\u017ear. Neki od drugorazrednih politi\u010dara \u010dak su pozvali na oru\u017eanu borbu ako do\u0111u Sirijci. No ta je panika zapravo brzo pro\u0161la, ali tek nakon \u0161to je vlada obe\u0107ala da ne\u0107e primiti vi\u0161e izbjeglica od onog broja koji bude odre\u0111en raspodjelom prema dogovoru u Uniji. Otad zapravo nema nekog osobitog antimigrantskog raspolo\u017eenja u javnosti, unato\u010d tome \u0161to tisu\u0107e ljudi prolazi kroz zemlju.<\/p>\n\n\n\n