Posljednji trend straha od islamizacije Bosne i Hercegovine o\u010dituje se u govorima o islamskom turizmu te zaljevskim ulaganjima u nekretnine. No, ako se stvar sagleda iz politi\u010dko-ekonomske perspektive, jasno je da kapital dolazi tamo gdje su sazreli dru\u0161tveni uvjeti za njegovo oplo\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n
Negdje taman u ova doba prije to\u010dno godinu dana, ba\u0161 prije nego \u0107e po\u010deti turisti\u010dka sezone na Zapadu, britanski dnevni list Guardian<\/a> svrstao je obnovljeni dio pruge Plo\u010de\u2013Sarajevo na popis ”najatraktivnijih” \u017eeljezni\u010dkih linija na svijetu. \u017deljeznice Federacije Bosne i Hercegovine su upravo zavr\u0161ile rekonstrukciju pruge od \u010capljine do Sarajeva napokon zamijeniv\u0161i dotrajale prijeratne vagone novima, \u0161panjolskog proizvo\u0111a\u010da Talgo. Guardian se nije bavio detaljima nego u kratkoj crtici samo prekrstio prugu u Mostar\u2013Sarajevo jer zapadni turisti za drugo niti ne znaju. Nekoliko mjeseci nakon, uo\u010dio sam na istoj liniji iz smjera Sarajeva dezorijentirane australske i korejske turiste kako poku\u0161avaju skontati na koju stranu vagona trebaju sjesti da bi vidjeli te atraktivne krajobraze koje je promovirao Guardian, a onda, bit \u0107e, prenio i dodatno nakin\u0111urio kreativni desk globalne turisti\u010dke industrije. Kako god bilo, premje\u0161tali su se Australci i Koreanci vi\u0161e puta po tom vagonu, a nekako su se najvi\u0161e uskome\u0161ali negdje oko Tar\u010dina da bi uslikali vijadukt koji se ina\u010de, puno bolje vidi s ceste, nego s pruge. No za razliku od na\u0161ih Australaca i Koreanaca pogubljenih po Talgo vagonima \u017eeljnih bosanskog zelenila i hercegova\u010dkog kamena (sic!), netko puno pametniji se sjetio na zelenom bre\u017euljku koji se nalazi tik uz magistralni put M17 s kojeg puca instagram pogled na tar\u010dinski vijadukt, izgraditi novo ”atraktivno” naselje. I to je tek jedno od sli\u010dnih koji su se nanizali u op\u0107inama oko Sarajeva posljednjih nekoliko godina. Ako vas neki \u010dudni putevi mazohizma odvedu do toga da idete guglati ta mala mjesta poput Ra\u0161telice, spomenutog Tar\u010dina (Op\u0107ina Had\u017ei\u0107i) ili Bradine (Op\u0107ina Konjic), onda \u0107e vam se prvo ukazati promo-videa<\/a> koja mjere udaljenost ovih lokacija od glavnog grada, prometnu povezanost i infrastrukturu da bi na kraju fino ocrtala teritorij i raspolo\u017eive dulume zemlje. A kao gratis vam se nude dodatni prirodni-instagram resursi poput izvora, potoka i \u0161uma. O \u010demu se ovdje radi i za\u0161to su ova sela u \u0161iroj okolici Sarajeva postala hit i to ne samo za instagram selfije nego i za masovnu izgradnju naselja \u010dije cijene i izgled svakako ne odgovaraju ni potrebama ni kupovnoj mo\u0107i ljudi u ovim krajevima? Iako se u Bosni i Hercegovini ve\u0107 unazad par godina javno govori o rasprodaji ”bosanskog grunta” arapskim investitorima, opet su se tek novinari \u017durnal.info jedini dubinski bavili ovom temom i odgovorili na na\u0161e inicijalno pitanje. Jo\u0161 2017. godine u svojem ciklusu Afera TV, \u017durnal je istra\u017eivao vezu izme\u0111u turisti\u010dkog booma Bosne i Hercegovine u arapskim zemljama, odnosno preciznije zaljevskim naftnim monarhijama, i cvjetanja nekretninskog biznisa u kojem je onaj tar\u010dinski primjer s po\u010detka pri\u010de tek jedna cvijetka. Naime, u op\u0107inama Kantona Sarajevo posljednjih nekoliko godina se otvorilo na stotine firmi (prema podacima koje je objavio \u017durnal: 90 u Op\u0107ini Visoko, 250\u2013300 u Op\u0107ini Ilid\u017ea) koje posreduju u kupoprodaji zemlji\u0161ta ili nekretnina budu\u0107im vlasnicima ili me\u0161etarima iz zaljevskih zemalja. Paralelno su izgra\u0111ena ili se planiraju graditi naselja i hoteli, i to najvi\u0161e u op\u0107inama oko samog glavnog grada: Had\u017ei\u0107i, Vogo\u0161\u0107a i Ilid\u017ea. Scenarij je vrlo jednostavan. Investitor, koji je zapravo me\u0161etar nekretninama, prvo zaobilazi zakon koji mu zabranjuje da kao fizi\u010dka osoba bude vlasnik zemlji\u0161ta odnosno gra\u0111evinskog objekta u Bosni i Hercegovini (s ve\u0107inom zemalja iz Perzijskog zaljeva ne postoji sporazum koji to omogu\u0107uje) i osniva pravnu osobu \u2013 odnosno firmu koja mu daje za pravo da bude vlasnik zemlji\u0161ta. Zato je po ovim bosanskim op\u0107inama posljednjih nekoliko godina nekretninski biznis buknuo, \u0161to se da primijetiti jednostavnim prolaskom glavnom ilid\u017eanskom prometnicom. Jasno, to nije slu\u010daj u svim op\u0107inama nego upravo u onima koje prati glas da su sklone \u017emirenju na razni tip marifetluka, a zbog nedostatka drugih resursa i ekonomskih grana, voljne su izravno prodavati op\u0107inska zemlji\u0161ta zaobila\u017eenjem tuceta zakona i pravila, poput nacionalne spomeni\u010dke za\u0161tite ili zabrane gradnje u vodoza\u0161titnim zonama<\/a>. Pritom, do izra\u017eaja dolazi sva nefunkcionalnost sredi\u0161nje dr\u017eave, entiteta i kantona kao i njena teritorijalno\u00ad-pravna fragmentiranost koja se u ovom slu\u010daju maksimalno iskori\u0161tava. Naime, op\u0107inskim \u010delnicima to osigurava gotovo feudalnu ulogu. Kao gospodari nad zemlji\u0161tem i GUP-ovima, povezani u razli\u010dite klijentelisti\u010dke mre\u017ee, omogu\u0107uju nekretninskom biznisu da bez puno obzira ostvari svoj cilj koji je u velikom broju slu\u010dajeva preko ruba zakona: od osnivanja fiktivnih firmi, zlouporabe u kupoprodaji i prijenosu vlasni\u0161tva do izgradnje bez dobivanja urbanisti\u010dkih suglasnosti. U tom kontekstu je na\u010delnik Ilid\u017ee Senaid Memi\u0107 isplivao kao najglasniji medijski za\u0161titnik arapskih investitora. Pod pla\u0161tom vje\u0161to odabrane kulturne argumentacije cijelog slu\u010daja, Memi\u0107 je skrio upravo vlastitu ekonomsku korist, kao i korist malobrojne lokalne i strana\u010dke elite kojoj pripada. Masovno osnivanje nekretninskih firmi i izgradnja naselja, od kojih su neka i zatvorena (tzv. gated communities), nije pro\u0161lo bez reakcije medija i javnosti u Bosni i Hercegovini. Manji broj je, ne treba okoli\u0161ati, doista bio rasisti\u010dki, dok je ve\u0107ina tek ostala u modusu opreza i (opravdanog) suverenisti\u010dkog straha. Dio tih javnih reakcija i osje\u0107aja se da objasniti poslovi\u010dnom ksenofobijom ili nepovjerenjem u strance i do\u0161ljake, a dio je bio i politi\u010dki artikuliraniji kroz sliku prodaje djedovine, teritorija, dr\u017eave, a u krajnjem izvodu i bo\u0161nja\u010dke nacije<\/a>. Memi\u0107 je to kao svaki bistar op\u0107inski \u0161ef primijetio i iskoristio u svoju koristi. Sav taj spektar reakcija sveo je jednostavno na islamofobiju koriste\u0107i to kao kontraargument u svakom poku\u0161aju da se dovede u pitanje njegovo upravljanje op\u0107inom i o\u010diti privatni interesi u pri\u010di oko arapskog nekretninskog booma. Na svaku takvu insinuaciju, spreman odgovor je bio: vi ste islamofob. Pa makar bili i muslimanka. U nekoliko slu\u010dajeva slijedio je i drugi set povezanih tropa poput prevladavaju\u0107eg socijalisti\u010dkog mentaliteta, lijenosti, moralne i obrazovne degradacije stanovni\u0161tva, napose mladih. Kako u Bosni i Hercegovini sve ima svoje tri strane, tako je i ova pri\u010da dobila svoju srpsku i hrvatsku dimenziju. Politi\u010dki \u010delnici ovih etni\u010dkih korpusa su turisti\u010dke posjete Arapa i njihov nekretninski biznis po bosanskim op\u0107inama odmah povezali s planskim naseljavanjem, promjenom demografije i kulture Bosne i Hercegovine \u0161to je samo dodatni razlog da se od nje odcijepe ili dobiju autonomiju. Daleko od toga da \u017eelim umanjiti politi\u010dku i globalnu dimenziju ove pri\u010de, ali nekako mi se \u010dini da je Arapima iz Zaljeva ustroj BiH i njihova uloga u tom ustroju nije bila ni na kraj pameti prije nego su se upustili u kupovinu gruntova, duluma, \u0161umskih proplanka i izvora. Ho\u0107u re\u0107i, islamofobija i islamizam, tu su tek manje bitan dio pri\u010de. Jedna od slika koja je obi\u0161la medije pro\u0161le godine prikazale je arapske turiste kako obavljaju namaz (molitvu) na jednoj od ledina u katoli\u010dkom turisti\u010dkom sredi\u0161tu Me\u0111ugorju \u0161to je izazvalo op\u0107e zgra\u017eanje lokalnog stanovni\u0161tva. Kod mene je izazvalo sarkasti\u010dan podsmijeh jer je to prije svega bila tipi\u010dna slika turizma. Tek jedan od izraza turisti\u010dke nesmotrenosti, neobzirnosti i sebi\u010dnosti kojoj svjedo\u010dimo svakodnevno, pogotovo u Hrvatskoj koja je svoju ekonomiju isklju\u010divo svela na turizam, \u0161to se tek na prvi pogled \u010dini manje okrutnim od ovog nekretninskog bosanskog. A poanta suvremenog turizma je da u \u0161to manje vremena do\u017eivite \u0161to vi\u0161e i da vas pritom boli briga za \u017eivot lokalnog stanovni\u0161tva, kulturu svakodnevice i povijest, osim ako nisu lijepo stilizirani u kratku, slatku i fikcionalnu pri\u010du. Isto je sa zaljevskim turistima koji nisu tu do\u0161li da mijenjaju demografsku sliku ili dodatno islamiziraju onaj dio Bosne koji je ve\u0107 muslimanski (sic!). On se dodatno islamizira ve\u0107 du\u017ei niz godina i nekim drugim kanalima. Njih, zapravo, nije briga za nas \u2013 osim ako smo \u010dista\u010di, vratari ili konobari. Onda im se briga svodi na \u017eelju da obavimo \u0161to vi\u0161e posla za \u0161to manji iznos! Drugim rije\u010dima, ovdje je slu\u010daj tek o novoj srednjoj klasi koja je do\u0161la do te razine prihoda da mogu biti sebi\u010dni turisti ljeti u nepoznatoj (dijelom) muslimanskoj zemlji koja nije pustinja. Naravno, Bosna i Hercegovina im je izbor jer je religijski aspekt, odnosno kulturna specifi\u010dnost, i dalje bitan dio svakodnevnog \u017eivota u dru\u0161tvima u kojima se nije dogodila sekularizacija, pa samim tim vide BiH kao destinaciju u kojoj je ”lak\u0161e” provesti ljetne praznike. Pritom je kupovina nekretnine u jeftinoj zemlji sa jeftinom radnom snagom koja \u0107e odr\u017eavati te posjede dok oni nisu tu dodatni dio isklju\u010divo ekonomske ra\u010dunice. Drugim rije\u010dima, islam ili tobo\u017enji islamski turizam je tu tek fusnota koja mo\u017eda nekad mo\u017ee postati dio glavnog teksta, ali zasad je tek pri\u010da o neoliberalnoj devastaciji na europskoj periferiji. Arapski investitori bez realnih investicija se nisu pojavili u Kaknju u kojem postoji kakva takva industrija, iako je jednako zelen ili muslimanski kao Ilid\u017ea ili Vogo\u0161\u0107a. Pojavili su se tamo gdje je ekonomska struktura takva da ne postoji proizvodnja, a zemlja je jedini resurs koji jo\u0161 nije iskori\u0161ten i da ga se lako i na relativno brz na\u010din prevesti u rentijerski resurs, odnosno u turizam. A na tome da su Sarajevo sad ”opkolili” resortovi i gated communities<\/em> zaljevske srednje klase, treba prije svega zahvaliti bo\u0161nja\u010dkoj politi\u010dkoj eliti i vi\u0161oj klasi koja je prva inaugurirala takav tip naselja \u2013 za sebe<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Posljednji trend straha od islamizacije Bosne i Hercegovine o\u010dituje se u govorima o islamskom turizmu te zaljevskim ulaganjima u nekretnine. No, ako se stvar sagleda iz politi\u010dko-ekonomske perspektive, jasno je da kapital dolazi tamo gdje su sazreli dru\u0161tveni uvjeti za njegovo oplo\u0111enje. Negdje taman u ova doba prije to\u010dno godinu dana, ba\u0161 prije nego \u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28100,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[470,94],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-28099","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-islamofobija","tag-turizam","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28099"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28099\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28111,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28099\/revisions\/28111"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28099"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28099"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28099"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28099"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nOp\u0107ine feudi
<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nKulturni argument
<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nU\u017easi turizma
<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n