{"id":28091,"date":"2019-05-31T10:45:50","date_gmt":"2019-05-31T09:45:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28091"},"modified":"2019-06-03T09:40:22","modified_gmt":"2019-06-03T08:40:22","slug":"zene-zmajevi-i-druge-opasne-stvari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=28091","title":{"rendered":"\u017dene, zmajevi i druge opasne stvari"},"content":{"rendered":"\n

Kraj najpopularnije televizijske serije svih vremena, Igre prijestolja, ostavio je brojne gledatelje razo\u010daranima. Narativom dovoljno bogata da vlastiti interes u njenom sadr\u017eaju prona\u0111e milijardu ljudi, svojim finalom nije zadovoljila estetske i knji\u017eevne kriterije onih ne\u0161to upu\u0107enijih gledatelja. Jedna od boljih kritika<\/a> serije, objavljena je na blogu \u010dasopisa Scientific American<\/em>, a polazi od uvjerljive teze kako dana\u0161nje dru\u0161tvo, barem ono ameri\u010dko, ne zna pri\u010dati sociolo\u0161ke pri\u010de, ve\u0107 i kad poku\u0161a, one putem obi\u010dno zavr\u0161e u psiholo\u0161koj perspektivi kojom se djela likova obja\u0161njavaju njihovim emotivnim stanjem i neposrednim okru\u017ejem. Sli\u010dno se doga\u0111a i s Igrom prijestolja koja je jedna opse\u017ena sociolo\u0161ka pri\u010da. <\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 na po\u010detku posljednje sezone, pojavili su se brojni validni prigovori jer su pisci previ\u0161e pojednostavili radnju, ne bi li uspjeli zavr\u0161iti seriju. O\u010dekivani kraj serije, makar za one obrazovanije gledatelje takvih politi\u010dkih sklonosti, morao je voditi ka revoluciji i raspadu feudalnog dru\u0161tva te uspostavi nekog oblika demokratskog ure\u0111enja. \u010cinjenica da je serija \u017eestoko inspirirana kola\u017eom stvarnih povijesnih doga\u0111aja, tome je o\u010dekivanju samo doprinosila. Da stvar ne\u0107e i\u0107i u tom smjeru bilo je jasno u onoj sezoni u kojoj Hound postaje dijelom “Brotherdood without Banners” koji umjesto u “diktaturu proleterijata” otkli\u017eu u predanu religioznost i \u010dije se cjelokupno djelovanje u kona\u010dnici svede na jedan jedini va\u017ean \u010din, \u0161to je poprili\u010dno nezadovoljavaju\u0107i ishod.<\/p>\n\n\n\n

No, ovdje nema mjesta podrobnim analizama sli\u010dnih primjera. Umjesto toga, bavit \u0107emo se samo jednim aspektom, onim feministi\u010dkim koji se ti\u010de Daenerys Targaryen, neslomljene, neizgorene, nepokolebljive majke zmajeva, lomiteljice okova, osloboditeljice robova\u2026 U javnosti je nastao konsenzus o Daenerys kao ludoj kraljici koju je odjednom korumpirala mo\u0107. Sla\u017eu se i Slavoj \u017di\u017eek<\/a> i Scientific American. Presuda je sljede\u0107a: Dani se slomljena bolom zbog izgubljenih dragih ljudi, zbog izdaje bliskih i zbog toga \u0161to ju je odbacio John Snow, mu\u0161karac njezinog \u017eivota, jedini koji joj je bio ravnopravan, predala negativnim emocijama i na krilima zmaja zapalila cijeli grad i milijun ljudi u njemu. <\/p>\n\n\n\n

Konsenzus<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

\u017di\u017eek tako ka\u017ee: “Ista ona \u017eenskost koja, unutar bliskog kruga porodi\u010dnog \u017eivota, predstavlja silu za\u0161titni\u010dke ljubavi, pretvara se u bestidno bunilo kada se ispoljava na nivou javnih i dr\u017eavnih poslova. Prisetimo se najni\u017ee ta\u010dke na koju se spu\u0161ta dijalog Igre prestola, kada Deneris ka\u017ee D\u017eonu: ako ne mo\u017ee da je voli kao kraljicu, onda neka vlada strah. To je poni\u017eavaju\u0107i, vulgaran motiv seksualno nezadovoljne \u017eene koja eksplodira u destruktivni bes. Ali \u2013 uzmimo sad svoju gorku pilulu \u2013 \u0161ta s tim ubila\u010dkim ispadima Deneris? Mo\u017ee li se nemilosrdno ubijanje na hiljade obi\u010dnih ljudi u Kraljevoj Luci zaista opravdati kao nu\u017ean korak ka univerzalnoj slobodi? Trenutak je da se prisetimo da su scenario pisala dva mu\u0161karca. Deneris kao Luda kraljica upravo je mu\u0161ka fantazija i kriti\u010dari su u pravu kada ka\u017eu da njen pad u ludilo nije psiholo\u0161ki opravdan. Prizor Deneris dok, sa bezumnim izrazom lica, leti na zmaju i spaljuje ku\u0107e i ljude, izraz je patrijarhalne ideologije i njenog straha od jake \u017eene u politici.”<\/p>\n\n\n\n

Sav se narativ o Daenerys sveo na istu tu perspektivu \u2013 prezrene i usamljene \u017eene koja iz iracionalnih pobuda i osobne osvete spaljuje milijun ljudi. Me\u0111utim, izlazi li zaista takav narativ uop\u0107e iz okvira predmeta svoje kritike? Naime, upravo svo\u0111enje Daninog \u010dina na tek emocionalnu motivaciju zapravo ostaje u logi\u010dkim granicama onoga \u0161to kritizira, te predstavlja pseudokritiku. Ako se dakle djela \u017eena promatraju kroz emocije te se svaka njihova gre\u0161ka prvo tuma\u010di emocijama, ostaje li uop\u0107e prostora za bilo kakvo drugo obja\u0161njenje \u017eenskog djelovanja? <\/p>\n\n\n\n

Kada Daenerys spali King’s Landing, ona postaje “ludom \u017eenom”, no da je isto to napravio neki mu\u0161ki lik, prije nego \u0161to bi mu se prika\u010dila etiketa lu\u0111aka, svakako bi njegov \u010din bio prvo kontekstualno propitan. Partijarhat prema liku Daenerys Targaryen primarno se eksplicira u kritici serije, a ne nu\u017eno u samoj \u010dinjenici njenog krimena. Gledaju\u0107i finale serije, u glavi mi se pojavila analogija s Blajburgom. Pobjedni\u010dka vojska, nakon niza godina skrivanja po \u0161umama, desetkovana ratnom bijedom, no\u0161ena silom pobjede rje\u0161ava se svih elemenata kojima ne mo\u017ee vjerovati. Istraumatizirani, ugnjetavani, isrcpljeni i na rubu \u017eivota u tome prije svega nalaze povijesnu pravdu i osvetu. Nitko nije vojskovo\u0111u te armije prozvao lu\u0111akom, jer je njegov \u010din, iako moralno itekako osudiv, proizi\u0161ao iz uvjeta njihove dugogodi\u0161nje stvarnosti. Daenerys kao \u017eena ne dobiva me\u0111utim isto du\u017eno po\u0161tovanje. Umjesto detaljne analize za njezin su \u010din ve\u0107 po neposrednom zavr\u0161etku serije odmah postali odgovorni scenaristi, dva mu\u0161karca, dakle, sigurno dva nositelja patrijarhata koji sigurno ne mogu zamisliti vladavinu \u017eene, nego ju u kona\u010dnici moraju prikazati kao lu\u0111akinju. <\/p>\n\n\n\n

Bez gubitka kontrole<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Daenerys sebe, ba\u0161 kao i gledatelji, tako\u0111er vidi kao spasiteljicu svijeta \u2013 ona je osloboditeljica naroda, slama\u010dica okova, ona je vjetar slobode i pravde. Kontekst je to koji je sama izgradila i usprkos svim nepovoljnim okolnostima. No, svugdje gdje do\u0111e, njezina mo\u0107 nikad nije proizlazila iz naroda koji je osloba\u0111ala ve\u0107 iz njezinog ro\u0111enog prava i naslje\u0111ene mo\u0107i. Njezina etika uvijek proizlazi samo iz internih procjena o dobrome i lo\u0161emu, ona nema nikakvo vije\u0107e oko sebe koje bi je usmjeravalo i obvezivalo na druga\u010dije djelovanje. Ona nikad nije nikamo pripadala, ali nikad nije bila ni jednaka drugima. Njenim se tijelom trgovalo politi\u010dki, njezin je \u017eivot uvijek bio ugro\u017een strahom drugih od njene mo\u0107i. Njezin mitski dom je grad koji na kraju spali, a mo\u0107 kojoj cijelo vrijeme te\u017ei proizlazi upravo iz tog grada koji su sagradili njeni preci. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, kada napokon po prvi put dolazi u svoj mitski dom ona je ono Drugo, nepoznato, opasno. Nije percipirana kao majka zmajeva i lomiteljica okova, kao velika osloboditeljica, ve\u0107 upravo suprotno, ona je najnovija inkarnacija svih ludosti svojih predaka. Od nje se strahuje i suzdr\u017eava. Ona je nepredvidiva, njezina strategija nije vidljiva narodu Westerosa. Taj postupni ili nagli pad Daenerys u ludilo zapravo ne doga\u0111a se niti jednom u seriji. Ona nikad zapravo ne gubi kontrolu nad sobom. Svaka odluka koju je donijela, bila je u tom trenutku utemeljena u prethodnom iskustvu. Uklju\u010duju\u0107i i trenutak kada spali oca i brata od Sama Tarleya. Ona ne djeluje emotivno, niti ishitreno. Slagali se s njezinim odlukama, ili ne, okaratkerizirati ih kao emotivne slomove je upisivanje vlastitih vrijednosti u televizijski sadr\u017eaj. \u010cak i sa suzama u o\u010dima i slomljenog srca, njezina odluka da spali King’s Landing suprotno ve\u0107ini drugih tuma\u010denja, po mojoj osobnoj procjeni, djeluje promi\u0161ljeno i racionalno. Da se u Dani zapravo tokom cijele serije u\u010ditavao taj kompleks velikog vo\u0111e i kulta li\u010dnosti, onog jednog spasitelja koji mo\u017ee spasiti cijeli planet, mo\u017ee se zaklju\u010diti i iz razgovora izme\u0111u Johna Snowa i Tiriona dok Tirion \u010deka su\u0111enje za izdaju, kao i iz posljednjeg razgovora Varysa i Tiriona na istu temu.<\/p>\n\n\n\n

Racionalna odluka<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

No, s druge strane, da bi bilo kakvo demokratsko dru\u0161tvo moglo nastati u Westerosu, Daenerys je morala umrijeti. Nakon \u0161to je izvr\u0161ila svoj historijski zadatak, Dani je, poput Robespierra, morala umrijeti. Za daljnji razvoj dru\u0161tva njezina prisutnost samo je vatreni okov, ograni\u010denje koje narod i dalje tretira kao infantilni, kao onog koji ne zna donositi odluke za sebe. No, moj je dojam da je revolucija koju je obe\u0107ao George RRR Martin zapravo dostavljena, iako nije izgledala kako je ve\u0107ina o\u010dekivala. Bilo je mo\u017eda iracionalno o\u010dekivanje da se na Westerosu mo\u017ee razviti i\u0161ta drugo osim svojevrsne parlamentarne monarhije i upravo su tome udareni temelji u posljednoj epizodi. Zapravo, ako se pa\u017eljivo slu\u0161aju dijalozi, mo\u017ee se zaklju\u010diti da su scenaristi predvidjeli sve prigovore svojih obo\u017eavatelja i unaprijed ih adresirali \u2013 tako je Samova ideja uvo\u0111enja demokratskog sustava odba\u010dena uz podsmijeh, \u0161to je povrijedilo brojne obo\u017eavatelje, no to je bio jedini mogu\u0107i razvoj doga\u0111aja, ako su htjeli izbje\u0107i potpuni krah narativa, jer za po\u0161teni kompleksni rasplet serije o\u010dito vi\u0161e nisu imali ni vremena ni novaca. Pri analizi serije mnogi kriti\u010dari ispu\u0161taju iz vida produkcijski faktor, koji je vidno odigrao itekako va\u017enu ulogu, budu\u0107i da su bile potrebne jo\u0161 tri sezone serije kako bi se svi rukavci radnje potpuno zatvorili. Umjesto toga, svoje scenaristi\u010dke odluke, pisci pravdaju dijalozima i susretima svih likova koji su zajedni\u010dki nosili neki dio radnje u prethodnim sezonama. <\/p>\n\n\n\n

Psihologizacija posljednje sezone svakako je jeftin produkcijski trik za nu\u017ean \u0161to skoriji zavr\u0161etak serije, no konsenzus o patrijarhalnom prikazu \u017eena u finalu serije zapravo ipak proizlazi vi\u0161e iz patrijarhalnog pogleda promatra\u010da nego samih pisaca. O\u010dekivanje da emancipacija sa sobom nosi i potpuno odricanje od emocija zapravo je inherentno patrijarhalno. Emancipirana \u017eena nije ona koja je mu\u0161koga uma u \u017eenskome tijelu. Ona koja je uvijek racionalna, koja je sve svoje emocije ostavila iza sebe, neupitni narodni heroj bez trunka ega. Ima li i\u010dega patrijarhalnijega od ideje emancipirane \u017eene kao nepogre\u0161ive? Kao savr\u0161eno racionalne? Kao jednostavno savr\u0161ene? Mo\u017ee li \u017eena biti emancipirana i dalje grije\u0161iti a da je se ne proglasi ludom? I imaju li lude \u017eene tako\u0111er pravo na emancipaciju? <\/p>\n\n\n\n

Prikaz Daenerys je potpuno racionalan. John Snow je prije taj mitski sun\u010dani heroj \u010dije su vrline maksimalno uveli\u010dane, a njegove mane maksimalno reducirane, njegovo je mu\u0161ko herojstvo potencirano i nimalo ne izlazi iz o\u010dekivanih stereotipa mitskoga junaka. Dok John oko sebe ima socijalnu mre\u017eu i potporu koja mu daje racionalnost, Dani je sama bez odgovaraju\u0107e podr\u0161ke. Njegove su odluke stoga rezultat kolektivne odgovornosti, dok su njezine izraz tek njezinog osobnog osje\u0107aja pravde. Je li uop\u0107e bilo racionalno o\u010dekivati da ona po\u0161tedi King’s Landing? Takva bi odluka mo\u017eda zadovoljila obo\u017eavatelje, ali ona bi bila pogre\u0161na. Dani je morala umrijeti da bi se demokracija mogla po\u010deti razvijati. John je izgubio svoju mo\u0107 i mu\u0161kost, ali je pre\u017eivio. Iako emocionalan, donio je pravu odluku. Iako emocionalna, ona nije mogla donijeti druga\u010diju odluku. Nije li zapravo finale serije poslalo prave poruke? Emancipacija je dvostruki ma\u010d, i ono \u0161to je dobro za dru\u0161tvo, nije dobro za pojedinca. I to je u redu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kraj najpopularnije televizijske serije svih vremena, Igre prijestolja, ostavio je brojne gledatelje razo\u010daranima. Narativom dovoljno bogata da vlastiti interes u njenom sadr\u017eaju prona\u0111e milijardu ljudi, svojim finalom nije zadovoljila estetske i knji\u017eevne kriterije onih ne\u0161to upu\u0107enijih gledatelja. Jedna od boljih kritika serije, objavljena je na blogu \u010dasopisa Scientific American, a polazi od uvjerljive teze kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28094,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-28091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28091"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28097,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28091\/revisions\/28097"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28094"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28091"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28091"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28091"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28091"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}