{"id":2806,"date":"2014-10-09T06:50:03","date_gmt":"2014-10-09T05:50:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2806"},"modified":"2021-02-25T11:06:06","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:06","slug":"kako-je-bugarska-uciteljica-dospjela-u-vijesti-iz-sasvim-pogresnih-razloga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2806","title":{"rendered":"Kako je bugarska u\u010diteljica dospjela u vijesti… iz sasvim pogre\u0161nih razloga"},"content":{"rendered":"

Svaki po\u010detak nove \u0161kolske godine motiv je za skretanje pozornosti na akutne probleme obrazovnog sustava. U Bugarskoj, ove je godine fokus te rasprave pomaknut sa problema u obrazovanju na seksisti\u010dke primjedbe o izgledu jedne od u\u010diteljica razredne nastave. Stvar je tim gora ako se istakne podatak da je u Bugarskoj u tijeku reforma obrazovnog sustava po viziji Svjetske banke.
\n<\/strong><\/p>\n

Prvog dana nove \u0161kolske godine u Bugarskoj, 15. rujna, fotografija bugarske u\u010diteljice tre\u0107eg razreda osnovne \u0161kole, Silvije Zubeve, koju je uslikao jedan roditelj, pojavila se na sajtu 9gag<\/a>. Razli\u010dite verzije te fotografije naknadno su se pojavile na bugarskim, engleskim i njema\u010dkim sajtovima. Slika popra\u0107ena opisom \u201c\u0160kolska u\u010diteljica u Bugarskoj\u201d, pro\u0161irila se internetom te je diljem svijeta lajkana<\/em> i \u0161erana<\/em> na stotine tisu\u0107a puta. Komentari su se kretali od moraliziraju\u0107ih: \u201cza\u0161to nije odjenula pulover\u201d, preko \u201codjevena je kao ku*va\u201d, ili \u201cako joj je 28 godina i jo\u0161 uvijek nema obitelj, sigurno nije ozbiljna u svom poslu\u201d, do jo\u0161 uvredljivijih, ovdje ne prenosivih komentara koji su se bavili tjelesnom figurom mlade \u017eene i povezivali je s profesionalnim obavljanjem posla u\u010diteljice<\/a>. Ova u\u010diteljica razredne nastave nije se povukla od medija, ve\u0107 je javno istupala daju\u0107i mnoge izjave i intervjue. Novinarima je kazala da joj muka od svega \u0161to se dogodilo: nakon objave fotografije cijelu je no\u0107 primala telefonske pozive i nepristojne seksualne ponude, nudili su joj, izme\u0111u ostaloga, i da \u201cradi u drugom podru\u010dju za vi\u0161e novca\u201d. Mlada \u017eena zamolila je da se javno ne raspravlja o njezinom izgledu, ve\u0107 o njezinim u\u010diteljskim vje\u0161tinama. Kazala je pritom kako je biti u\u010diteljicom njezin san jo\u0161 od djetinjstva, te kako je najve\u0107i dio svog \u017eivota provela pripremaju\u0107i se za obavljanje te profesije<\/a>.<\/p>\n

Potreba medija za senzacionalizmom, kao i obi\u010dno, kratko je trajala. Izvje\u0161tavanje bugarskih medija o ovoj temi uglavnom se vrtjelo oko \u010dinjenice da je Bugarska kona\u010dno dospjela u svjetske vijesti. Fokus na izgled mlade \u017eene zaprije\u010dio je bilo kakvu ozbiljnu raspravu o trenutnoj situaciji prosvjetnih radnika u Bugarskoj, koja se svodi na marginalizaciju, feminizaciju i simboli\u010dko nipoda\u0161tavanje u\u010diteljske profesije. Prosvjetni radnici \u017eive u vrlo lo\u0161im \u017eivotnim uvjetima u najsiroma\u0161nijoj zemlji Europske unije. Stavimo stvari u perspektivu: nakon djelomi\u010dnog pove\u0107anja u\u010diteljskih pla\u0107a od 3-6% prvog rujna 2014., trenutna mjese\u010dna pla\u0107a u\u010ditelja na po\u010detku karijere iznosi 265 eura, dok pla\u0107a starijih u\u010ditelja i ravnatelja iznosi izme\u0111u 275 i 285 eura. Istovremeno, potro\u0161a\u010dka ko\u0161arica za \u010detvero\u010dlanu obitelj iznosi 1,127 eura. Jasno je, dakle, da obitelj dvoje u\u010ditelja<\/a> \u2013 zajedno sa 80% stanovni\u0161tva ove zemlje \u2013 ne mo\u017ee osigurati<\/a> normalan \u017eivot za sebe i dvoje djece. Podu\u010davanje u javnim \u0161kolama postalo je visoko feminizirana i simboli\u010dki uni\u017eena profesija<\/a>. Ovakva \u017ealosna realnost \u010dini prijedloge za promjenu karijere ili komentare o nedostatku obitelji mlade u\u010diteljica Zubeve jo\u0161 okrutnijim.<\/p>\n

Niski presti\u017e u\u010diteljskog zanimanja, koji dolazi sa niskom pla\u0107om, proizvodi za\u010darani krug. Rezultat je niska privla\u010dnost u\u010diteljske profesije i niska studentska motivacija za studij pedagogije. Na sveu\u010dili\u0161tu u Velikom Tarnovu 2013., \u0161est od deset odsjeka na koje se upisuju studenti s najlo\u0161ijim ocjenama pripada razli\u010ditim granama pedagogije. Dok fakulteti poput pravnog ili odnosa s javno\u0161\u0107u zahtijevaju ukupni rezultat<\/a> od 25 od 30 bodova, za pedago\u0161ku obuku potrebno je samo 15 bodova. Sli\u010dna situacija je sa Sveu\u010dili\u0161tem u Sofiji<\/a>, najve\u0107im bugarskim javnim sveu\u010dili\u0161tem. Privatizacije, te uni\u0161tavanje industrije i poljoprivrede kakvo se odvijalo u Bugarskoj nakon 1989., rezultiralo je ogromnim stopama unutarnje i vanjske migracije. Novi ciklusi demografske krize i depopulacije cijelih sela i malih gradova pru\u017eili su nizu neoliberalnih vlada dobar izgovor da slijede savjete Svjetske banke te da zatvore cijeli niz \u0161kola i otpuste veliki broj u\u010ditelja. I dok je u prvim godinama nakon recesije iz 2008. u\u010diteljska profesija privla\u010dila <\/a>profesionalce otpu\u0161tene iz drugih sektora, dugoro\u010dno gledano, taj se trend obrnuo. U periodu izme\u0111u 2007. i 2013. godine, deset tisu\u0107a u\u010ditelja je otpu\u0161teno<\/a> ili je samo oti\u0161lo. Na godi\u0161njoj razini, sveu\u010dili\u0161ni studij pedagogije upisuje dvadeset i dvije tisu\u0107e studenata, dok istovremeno me\u0111u zaposlenim u\u010diteljima tek je 3% od ukupnog broja u\u010ditelja mla\u0111e od 30 godina, a vi\u0161e od 86% u\u010ditelja su \u017eene<\/a>.<\/p>\n

Obezvrje\u0111ivanjem u\u010diteljske profesije i uni\u0161tavanjem solidarnosti do privatizacije<\/strong><\/p>\n

U ovoj situaciji, postavlja se pitanje \u0161to rade sindikati u\u010ditelja i za\u0161to u\u010ditelji ne prosvjeduju za obranu vlastitih prava. Na jesen 2007. u\u010ditelji iz svih dijelova Bugarske pokrenuli su generalni \u0161trajk zahtijevaju\u0107i postupno pove\u0107anje pla\u0107e od 100% za svih stotinu i pedeset hiljada uposlenih u obrazovnom sektoru u Bugarskoj. \u0160trajk je efektivno odr\u017eavan tijekom 42 dana, no ishod je bio otre\u017enjuju\u0107i poput ki\u0161nih jesenjih dana u kojima su se prosvjedne aktivnosti odvijale. \u0160trajka\u0161ki odbor pozvao je ministra obrazovanja Daniela Vel\u010deva na pregovore na vlastitom teritoriju, no sindikat u\u010ditelja ubrzo se pojavio u vladinim uredima i, \u201cpredstavljaju\u0107i\u201d u\u010ditelje, uputio puno skromnije zahtjeve. Ovo je proizvelo slom solidarnosti me\u0111u u\u010diteljima: neki su se svrstali uz sindikate, drugi su ostali uz \u0160trajka\u0161ki odbor koji se odbio nagoditi<\/a> za manje od 100%. I dok je u svibnju iste godine najava \u0161trajka voza\u010da autobusa iz Sofije postigla dvostruko pove\u0107anje pla\u0107e ne dosegav\u0161i \u010dak ni stadij prosvjeda, u slu\u010daju \u0161trajka u\u010ditelja izostala je ve\u0107a podr\u0161ka medija, politi\u010dara ili \u0161ireg dru\u0161tva. Nakon \u0161to su demoralizirali \u0161trajk, sindikati su ubrzo sklopili pakt, uz vladino obe\u0107anje minimalnog pove\u0107anja pla\u0107a, koje se zapravo jo\u0161 uvijek nije dogodilo<\/a>.<\/p>\n

Za razliku od voza\u010da autobusa, koji ih tako\u0111er nisu podr\u017eali, u\u010ditelji nisu mogli blokirati promet velikih gradova. Neki su se roditelji, ne iza\u0161av\u0161i sami na ulice, tako\u0111er distancirali od u\u010ditelja tra\u017ee\u0107i od njih da se bore ne samo za vlastiti kruh, nego da tako\u0111er zahtijevaju bolje obrazovanje<\/a> za njihovu djecu. Liberalni mediji i ekonomisti zahtijevali su da u\u010diteljske pla\u0107e budu \u201cizdiferenciranije<\/a>\u201d te da privatni sektor ima ve\u0107i udio u obrazovnom sustavu, a obrazovanje, slijedom ove logike, da postane roba \u010dija kvaliteta ovisi o plate\u017enoj sposobnosti pojedinca<\/a>. Navodni neslu\u017ebeni razgovor izme\u0111u ministra obrazovanja i ministra financija (biv\u0161eg premijera Plamena Ore\u0161arskog) prokazao je njihovu cini\u010dnu namjeru da prolongiraju pregovore do u beskona\u010dnost, razgovaraju\u0107i sa \u201cstru\u010dnjacima\u201d iza le\u0111a u\u010diteljima<\/a>. I dok su u\u010ditelji tra\u017eili 750 milijuna iz prora\u010duna za pove\u0107anje pla\u0107a i ulaganje u obrazovanje, bugarska je vlada <\/a>ugovarala pla\u0107anje to\u010dno istog iznosa francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju za \u010detiri vojna broda i osamnaest helikoptera. Sam Ore\u0161arski obznanio je da \u0107e razmotriti pove\u0107anje pla\u0107a za samo 75% zaposlenih u sektoru, s obja\u0161njenjem da je 25% u\u010ditelja ionako \u201cvi\u0161ak\u201d. Ova je brojka vrlo bliska preporukama Svjetske banke o zatvaranju bugarskih \u0161kola koje \u201cnisu neophodne\u201d, i smanjenju nastavni\u010dkog kadra za 30%. Reforma je to koju vlada efektivno slijedi u razdoblju nakon \u0161trajka nastavnika<\/a>.<\/p>\n

Vratimo se na ovogodi\u0161nji incident sa web stranicom 9gag iz 2014. Situaciju u\u010ditelja jo\u0161 manje optimisti\u010dnom \u010dine na\u0161iroko promovirane kapitalisti\u010dke vrijednosti koje obrazovnu reformu za dobrobit \u0161ireg dru\u0161tva vode u \u0107orsokak. Uz sve aluzije na seksualni rad koje je dobila Silvija Zubeva, na liberalnom web portalu ljutita je majka komentirala da bi zaista dobri u\u010ditelji ionako promijenili profesiju<\/a> i radije oti\u0161li raditi za banku. Od 2007. godine jedini val prosvjeda vezan uz primarno i sekundarno obrazovanje bio je je pokret roditelja srednje i vi\u0161e klase koji su se izjasnili protiv \u201cagresivnog dr\u017eavnog intervencionizma\u201d \u2013 promicanja obveznog javnog obrazovanja za djecu nakon navr\u0161ene \u010detvrte godine<\/a>. I dok disfunkcionalni i propadaju\u0107i javni obrazovni sistem potpla\u0107enih i \u010desto potkvalificiranih nastavnika ne uspijeva pru\u017eiti argument za pravedno javno obrazovanje za sve, prijedlozi javnih potpora za privatne \u0161kole \u010dine situaciju jo\u0161 cini\u010dnijom. Sli\u010dno je i sa brojnim \u201czamjenskim\u201d programima poput \u201cPodu\u010davaj za Bugarsku<\/a>\u201d, nevladinom organizacijom osmi\u0161ljena po ugledu na \u201cTeach for America\u201d koji promovira kratkotrajne i dobro pla\u0107ene karijere podu\u010davanja za diplomirane studente. Iako omogu\u0107ava odre\u0111enom broju mladih Bugara da podu\u010davaju u manje poni\u017eavaju\u0107im okolnostima, program istodobno doprinosi novoj stratifikaciji u\u010diteljske profesije. Tako\u0111er najavljuje novi trend u regrutiranju novog tipa u\u010ditelja \u2013 ambiciozni po\u010detnici koji ulaze u podu\u010davanje kako bi napumpali svoj CV prije planirane korporativne karijere, umjesto dugoro\u010dnih javnih i javnih slu\u017ebenika, kakvi su u\u010ditelji ranije bili.<\/p>\n

Sve ove opasne tendencije zaslu\u017euju puno vi\u0161e pozornosti i ukazuju, izme\u0111u ostalog, na sudbinu u\u010diteljske profesije kako u Bugarskoj, tako i u svijetu. \u010cinjenica da je bugarska u\u010diteljica dospjela u vijesti diljem svijeta, \u017ealostan je okida\u010d za debatu, koja je ve\u0107 odavno trebala biti pokrenuta.<\/p>\n

S engleskog prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvog dana nove \u0161kolske godine u Bugarskoj, 15. rujna, fotografija bugarske u\u010diteljice tre\u0107eg razreda osnovne \u0161kole, Silviye Zubeve, koju je…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2808,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[174,105,63],"theme":[458,455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[59],"class_list":["post-2806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-feminizam","tag-javni-sektor","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2806"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2806\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36822,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2806\/revisions\/36822"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2808"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2806"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2806"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2806"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2806"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}