U nedjelju su se u Rumunjskoj odr\u017eavala dva referenduma. Jedan pravi, o su\u017eavanju ovlasti vlade po pitanju pravosu\u0111a, drugi neformalni, zapravo u sklopu euroizbora, o sudbini predsjednika Socijaldemokratske partije. <\/p>\n\n\n\n
Izbori za Europski parlament u Rumunjskoj uspjeli su osporiti sva predvi\u0111anja i promijeniti politi\u010dki \u017eivot zemlje u samo 24 sata. Mnogi su predvi\u0111ali da \u0107e se raditi o nebitnoj stavci s obzirom na rezultate anketa, me\u0111utim, ovi izbori pokazali su se presudnima za unutarnju politi\u010dku dinamiku zemlje. Ipak, usprkos inicijalnom \u010du\u0111enju, takav razvoj doga\u0111aja nije bio na\u0161 sasvim neo\u010dekivan.<\/p>\n\n\n\n
Za po\u010detak, krenimo s \u010dinjenicama. Skoro 50% gra\u0111ana Rumunjske s pravom glasa iza\u0161lo je na izbore, \u0161to predstavlja presedan jer su dosad euroizbori privla\u010dili oko 30% bira\u010da. Strana\u010dke kampanje tekle su paralelno s onom u kojoj se uvjeravalo ljude da iza\u0111u na izbore. Oporbene stranke, ali i figure iz civilnog dru\u0161tva, glumci i TV zvijezde zajedno su pozivali na izlazak na izbore. No, to nije bio samo neutralan savjet. O\u010dito je i\u0161ao kontra vladaju\u0107e koalicije socijaldemokrata (PSD) i liberala (ALDE) s obzirom na to da je poziv pratila i poruka koja je nagla\u0161avala mogu\u0107nost promjene budu\u0107nosti zemlje i njenog zadr\u017eavanja u Europi. Vladaju\u0107a koalicija nije bila sumnjiva samo zbog navodnih poku\u0161aja blokiranja antikorupcijskog zakona i op\u0107eg obuzdavanja antikorupcijskog nagona, ve\u0107 ju se tretiralo i kao nacionalisti\u010dku i euroskepti\u010dnu. Victora Dragneu, lidera PSD-a, \u010desto se uspore\u0111ivalo s Viktorom Orbanom i Matteom Salvinijem zbog suverenisti\u010dkih pozicija, a i sama kampanja vladaju\u0107e stranke oslanjala se na takve poruke.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107a kampanja pozivanja na glasanje o\u010digledno je imala u\u010dinka. Dan izbora proveo sam u Cluju, gradu na sjeverozapadu zemlje, s vrlo razvijenim IT sektorom i sna\u017enim sveu\u010dili\u0161tem. Grad je i jako upori\u0161te opozicijskih stranaka, Nacionalnih liberala i koalicije URS-Plus, rumunjske verzije makronizma. Bio je predivan proljetni dan i grad je vrvio ljudima. Ve\u0107 od ranog jutra stvarali su se redovi pred birali\u0161tima, a nakon glasanja ljudi su odlazili u parkove i kafi\u0107a da raspravljaju politi\u010dka pitanja i u\u017eivaju u lijepom vremenu. Optimizam se osje\u0107ao u zraku i mogla se naslutiti povijesna promjena. U tom su raspolo\u017eenju bili svi moji sugovornici, a takav se dojam stjecao i iz svih okolnih razgovora. Sli\u010dni momenti su se doga\u0111ali u ve\u0107im gradovima diljem zemlje. Svugdje su ljudi \u010dekali u redovima na birali\u0161tima \u0161to je krajnje neobi\u010dno za europske izbore, ali prili\u010dno podsje\u0107a na predsjedni\u010dke izbore 2014. godine kada je zabilje\u017eena najve\u0107a izlaznost od pada socijalizma. Tada je, nakon nevjerojatne mobilizacije Victor Ponta, socijaldemokratski kandidat koje je kasnije napustio stranku zbog sukoba s Dragneom, izgubio izbore od trenutnog predsjednika Klausa Iohannisa. Ve\u0107 je do nedjeljnog popodneva bilo jasno da \u0107e PSD ostvariti slabije rezultate od o\u010dekivanih, ali tek su prve izlazne ankete otkrile razmjere katastrofe. Ne samo da su izgubili izbore od Nacionalnih liberala ve\u0107 su osvojili tek 22% glasova \u010dime su jedva zauzeli drugo mjesto ispred koalicije URS-Plus. Da stvar bude gore, njihovi koalicijski partneri ALDE uop\u0107e nisu uspjeli prije\u0107i prag. Istovremeno, Pontina stranka koja je nastala odvajanjem od PSD-a dobila je 6% glasova, otimaju\u0107i tako prili\u010dan broj bira\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Kad se Dragnea pojavio na televiziji nakon izbora vidljivo je bilo da se radi o \u0161okiranom i dubinski pora\u017eenom \u010dovjeku. Bilo je o\u010dito da se nije radilo o obi\u010dnim euroizborima ve\u0107 o referendumu o njegovom na\u010dinu upravljanja zemljom od 2016. godine. Njegova vladavina je zavr\u0161ena s obzirom na to da je stranka pod njegovim vodstvom do\u017eivjela najve\u0107i poraz u povijesti. Me\u0111utim, kako su rezultati pristizali i otkrivali poraz ne samo u ve\u0107im gradovima ve\u0107 i u tradicionalnim provincijskim upori\u0161tima socijaldemokrata, Dragnea se pripremao za jo\u0161 jednu, zavr\u0161nu bitku: za ponedjeljak ujutro je bila zakazana pravomo\u0107na presuda za slu\u010daj u kojem je on optu\u017een za zloupotrebu polo\u017eaja. Nepravomo\u0107no je ve\u0107 bio osu\u0111en i stupanjem na snagu pravomo\u0107ne presude odmah bi bio sproveden u zatvor na tri i pol godine. U 13:50 u ponedjeljak \u010detvero od pet sudaca Vrhovnog suda proglasilo ga je krivim i tri sata nakon priveden je uz galamu prosvjednika koji su do\u0161li proslaviti taj \u010din.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je bio ubrzani, gotovo melodramati\u010dni kraj jednog od najomra\u017eenijih i najsimptomati\u010dniji politi\u010dara rumunjskog “antikorupcijskog” doba. Njegova politi\u010dka putanja, koju ovdje nemamo prostora prepri\u010dati, bila je presudno obilje\u017eena odnosima s pravosu\u0111em i antikorupcijskim mehanizmima. Jo\u0161 2012. bio je optu\u017een za kupovinu glasova na referendumu o suspenziji tada\u0161njeg predsjednika Trajan Basescua. Zbog osu\u0111uju\u0107e presude, koja nije uklju\u010divala zatvorsku kaznu, bio je podlo\u017ean politi\u010dkim napadima, a njegovi protivnici su se konstantno pozivali na tu presudu. Zbog toga se nije mogao kandidirati za premijera nakon \u0161to je kao predsjednik stranku odveo do nadmo\u0107ne pobjede na izborima 2016. godine. Me\u0111utim, prije toga je profitirao od antikorupcijske kampanje koja je uzdrmala Pontu i ostale te\u0161ka\u0161e u stranci, \u010dime mu je bio omogu\u0107en put do predsjedni\u010dkog mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Kao predsjednik stranke \u017eelio je kontrolirati vladu te je postavljao svoje pijune na mjesto premijera, no oni bi se nakon nekog vremena svaki put pobunili, \u0161to je Dragneu nagnalo na presedan – dvaput je ru\u0161io vlastitu vladu. Paralelno, nastojao je promijeniti pravni okvir politi\u010dkog djelovanja. Bez sumnje, promjene su bile potrebe zbog zloupotreba pravosudnog sustava, kao i zbog “naredbe” Ustavnog suda parlamentu da izmijeni postoje\u0107e zakone u skladu s ustavom. S obzirom na to da je predsjedavao parlamentarnim odborom, a i ve\u0107inskom strankom, Dragnea je preuzeo taj zadatak. Ali brutalan na\u010din na koji je to u\u010dinio uz pomo\u0107 uglavnom nekompetentnih, arogantnih i ograni\u010denih ulizica, uz stigmu spomenute presude, sam Dragnea postao je utjelovljenje korupcije – sistema koji nastoji suzbiti antikorupcijske inicijative. S obzirom na to da je unutar stranke profitirao od podr\u0161ke lokalnih \u0161erifa koji su se u javnosti smatrali o\u010ditim primjerima socijaldemokratske korupcije i na\u010dina djelovanja, Dragnea je postao omra\u017eena figura i meta nezabilje\u017eenih uli\u010dnih demonstracija. Bio je oli\u010denje omrznutog politi\u010dara, a njegov stil vladavine, arogancija i provincijski maniri samo su doprinosili toj slici. A \u0161to je vi\u0161e nastojao vladati partijom i vladom to je bio prisiljen okru\u017eivati se lojalnim, ali nesposobnim ljudima, \u010dime je njegova pozicija sve vi\u0161e gubila na snazi. Time je otu\u0111io veliki broj strana\u010dkih kadrova koji su sve \u010de\u0161\u0107e njegovu vladavinu dovodili u pitanje. \u010cim bi se pitanja po\u010dela postavljati, oni koji su ih postavljali bili su automatski politi\u010dki eliminirani i istjerani iz stranke. Ponta je bio prvi me\u0111u njima, jo\u0161 prije izbora 2016., a ostali koji su slijedili politi\u010dki su se okupljali oko njega. Dragneina izolacija rasla je zajedno s paranoidnim refleksima. Na nastupu u\u017eivo na televiziji pri\u010dao je o tome kako ga je \u010detvero ubojica poku\u0161alo ubiti, ne pru\u017eaju\u0107i nikakve dokaze, \u0161to je navelo i one koji mu nisu neprijatelji da posumnjaju u njegovo mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n
Priprema za europske izbore pokazala je isti obrazac. Dragnea je osobno odabrao kandidate za listu socijaldemokrata te je usprkos tome, \u0161to se sam uop\u0107e nije kandidirao, neprestano govorio u njihovo ime. Nadalje, on je bio glavna figura na svim skupovima koje je stranka organizirala tijekom izborne kampanje. Vanjskim promatra\u010dima \u010dinilo se kako Dragnea ne vodi zapravo kampanju u ime svojih kolega, ve\u0107 ju koristi kao pripremu za vlastitu kandidaturu na predsjedni\u010dkim izborima. Ta mu se strategija spektakularno obila o glavu i odredila ton za ono \u0161to \u0107e se dogoditi na dan izbora. Primjer lo\u0161ih odluka tokom kampanje je sastanak socijaldemokratskih kandidata i Dragnee u Iasiju prilikom \u010dega se dogodio prosvjed na kojem su izvi\u017edani. Kao odgovor na prosvjed, i kako bi dokazao jedinstvo stranke Dragnea je odmah sazvao novi sastanak, me\u0111utim i to mu se obilo o glavu. Naime, prista\u0161e socijaldemokrata su, koje su tijekom radnog dana pristizale autobusima iz obli\u017enjih gradova, izvi\u017edali i poni\u017eavali prosvjednici oporbe. Ono \u0161to je trebala biti potvrda snage uskoro se pokazalo kao poni\u017eavaju\u0107e iskustvo za one koji podr\u017eavaju Dragneu.<\/p>\n\n\n\n
Takvim postupcima, Dragnea se prili\u010dno aktivno trudio usmjeriti fokus na sebe samoga. Govoriti o europskim izborima u Rumunjskoj grani\u010di s mistifikacijom. Oni su bili europski tek formalno. Cijelom kampanjom dominirali su isklju\u010divo unutarnji problemi, to\u010dnije Dragneina neprekidna nazo\u010dnost. Budu\u0107i da se kona\u010dna presuda u njegovom slu\u010daju pribli\u017eavala, \u010dini se da je Dragnea i\u0161ao na sve ili ni\u0161ta, a to je oporbi stvorilo priliku koju nisu mogli propustiti. No, ako \u0107emo biti po\u0161teni, jedina politi\u010dka poruka koju je opozicija u posljednje dvije godine uputila bira\u010dima bila je usmjerena protiv Dragnee i protiv socijaldemokrata, pri \u010demu su i sami nerijetko sramotili vlastite bira\u010de pokazuju\u0107i prezir prema njima (na primjer govorima o siroma\u0161nima kao lijen\u010dinama koji \u017eive od socijalne pomo\u0107i i sl.). U nastojanju da maksimalno povisi uloge u kona\u010dnom intervjuu prije dana izbora, Dragnea je najavio da \u0107e u nedjelju nave\u010der objaviti ime kandidata stranke za predsjednika. To se, ipak, nije dogodilo.<\/p>\n\n\n\n
Dragneinom kraju, presudila je ranije dobitna strategija. Njegova stalna borba za ostanak na vlasti bila je zasnovana na nemilosrdnim pregovorima i politi\u010dkoj razmjeni: prvo bi raznim frakcijama nudio razli\u010dite ustupke a potom ih usmjeravao jedne protiv drugih. Na kraju mu je ponestalo manevarskog prostora te se morao s publikom suo\u010diti sam. U kona\u010dnici je pogre\u0161no protuma\u010dio potporu 4 milijuna bira\u010da koji tradicionalno glasaju za socijaldemokrate, kao svoju vlastitu. O\u010dajno se prera\u010dunao.<\/p>\n\n\n\n
Nedavni razgovor kojem sam prisustvovao svjedo\u010di tom razila\u017eenju. Po povratku iz Cluja dijelilo sam kabinu s dva \u017eeljezni\u010dka radnika. Razgovarali su o nedavnim izbornim rezultatima pokazuju\u0107i zadovoljstvo ishodom. Na trenutak sam bio zbunjen jer sam, s obzirom na njihovo klasno podrijetlo i habitus, bio uvjeren da se radi o glasa\u010dima socijaldemokrata. No, ubrzo sam shvatio da se zaista ne radi o konzervativnim ili liberalnim bira\u010dima kada je jedan od njih komentirao kako mu je najgore u \u017eivotu bilo kad su takvi bili na vlasti. Za koga su onda glasali, o\u010dito ne za libertarijansku USR-PLUS, stranku japija? Na moje iznena\u0111enje, kasnije sam saznao da jedan od njih nije tek socijaldemokratski glasa\u010d, ve\u0107 i \u010dlan stranke, dok je drugi \u010dlan Pontine stranke. Bili su prijatelji, iako sada u razli\u010ditim politi\u010dkim strankama, no obojica vrlo sretni zbog pada Dragnee sa \u010dela stranke. To je vrsta atmosfere koju je Dragnea izazvao ne samo me\u0111u svojim najve\u0107im neprijateljima ve\u0107 i me\u0111u \u010dlanovima svoje stranke. Nije shvatio tu svoju novu realnost, stoga je njegov pad bilo tek pitanje vremena. <\/p>\n\n\n\n
Dok se kona\u010dni rezultati u trenutku pisanja ovog teksta jo\u0161 uvijek zbrajaju, \u010dini se da su socijaldemokrati osvojili tek ne\u0161to vi\u0161e od 2 milijuna glasova. Radi se o gotovo bezna\u010dajnom postotku, u odnosu na prethodne rezultate stranke. U istoj mjeri u kojoj je oporba uspjela mobilizirati svoje bira\u010de da iza\u0111u i glasuju “protiv Dragnee”, i velika baza socijaldemokrata izrazila je svoju podr\u0161ku ovom ad hoc “referendumu” ostav\u0161i kod ku\u0107e. Biv\u0161i Dragneini saveznici, lokalni \u0161erifi, tako\u0111er su doprinijeli njegovoj propasti i to neuspje\u0161nom mobilizacijom svojih mre\u017ea i neisporukom glasova. Dakle, u jednakoj se mjeri radilo o trijumfu opozicije koja je shvatila da se izbori vrtjeti oko Dragnee, \u010dime su uspjeli motivirati polovicu glasa\u010dkog tijela, kao i o unutarnjoj krizi socijaldemokrata koji su smatrali da je Dragneino vrijeme pro\u0161lo.<\/p>\n\n\n\n
Bilo kako bilo, trenutak objavljivanja kona\u010dne presude bio u najmanje ruku sumnjiv, dok je presuda izazvala \u010du\u0111enje potvrdiv\u0161i staro “pravilo” da u isto\u010dnoj Europi oni koji izgube izbore potom zavr\u0161e u zatvoru. Dragnein slu\u010daj bio je na \u010dekanju nekoliko mjeseci, a suci su odluku odga\u0111ali nekoliko puta da bi ju u kona\u010dnici donijeli nakon njegovog kolosalnog izbornog poraza. Takve “koincidencije” o\u010digledno ne ulijevaju mnogo povjerenja u neutralnost pravosudnog sustava koji pedantno obavlja svoj posao daleko od politi\u010dkih previranja. Doista, pravosudni sustav je aktivan i va\u017ean politi\u010dki igra\u010d, \u010dinjenica protiv koje se i Dragnea, me\u0111u ostalima, borio i koju je \u010desto osu\u0111ivao.<\/p>\n\n\n\n
U sjeni ovog neformalnog, u nedjelju se odr\u017eavao i drugi, pravi, referendum koji je, pokazalo se, bio jednostavno trik. Rumunjski predsjednik zatra\u017eio je od Rumunja da glasuju za dva pitanja kojima bi se ograni\u010dilo ovlasti vlade da se mije\u0161a u pravosudno zakonodavstvo. Usprkos tome \u0161to je gotovo 80% ljudi slijedilo predsjednika i glasovalo za ustavne promjene, rezultat nema pravnu te\u017einu. Zapravo, to je bilo tek sredstvo predsjednika uz pomo\u0107 kojeg je i on usko\u010dio na svoj vagon u vlaku glasanja, a sve kako bi podgrijao antikorupcijski narativ s pogledom na predstoje\u0107e predsjedni\u010dke izbore na kojima \u0107e, o\u010dekuje se, i\u0107i po jo\u0161 jedan mandat.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d tome \u0161to je na referendumu kojeg je sam raspisao zabilje\u017eio jasnu pobjedu, Iohannis je nakon Dragnee mo\u017eda najve\u0107i nedjeljni gubitnik. Iako su bili u sukobima, Dragnea je bio Iohannisov savr\u0161eni neprijatelj, osiguravaju\u0107i savr\u0161enu metu u koju \u0107e usmjeriti svoje jedino oru\u017eje: obranu narativa borbe protiv korupcije. S obzirom na to da Dragnea vi\u0161e nije u igri, sa socijaldemokratima koji bi nakon njegove ere mogli do\u017eivjeti preporod i sa sna\u017enim desni\u010darskim konkurentom u USR-PLUS-u, predsjednik mo\u017eda ne\u0107e biti u krivu ako pomisli da \u0107e idu\u0107i izbori, oni predsjedni\u010dki, mo\u017eda biti zapravo referendum protiv njega.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U nedjelju su se u Rumunjskoj odr\u017eavala dva referenduma. Jedan pravi, o su\u017eavanju ovlasti vlade po pitanju pravosu\u0111a, drugi neformalni, zapravo u sklopu euroizbora, o sudbini predsjednika Socijaldemokratske partije. Izbori za Europski parlament u Rumunjskoj uspjeli su osporiti sva predvi\u0111anja i promijeniti politi\u010dki \u017eivot zemlje u samo 24 sata. Mnogi su predvi\u0111ali da \u0107e se […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28051,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[579,587],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-28033","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-europski-izbori","tag-rumunjska","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28033"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28033\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28060,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28033\/revisions\/28060"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28033"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28033"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28033"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28033"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}