Slovenske euroizbore obilje\u017eili su niska izlaznost i neodlu\u010den rezultat. A najve\u0107i podba\u010daj je ostvarila Ljevica.<\/p>\n\n\n\n
Je li mogu\u0107e ne\u0161to podr\u017eavati i biti istovremeno odlu\u010dno nezainteresiran? \u010cini se da Slovenci imaju upravo takav odnos prema Europskoj uniji. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su prili\u010dno naklonjeni EU, \u0161tovi\u0161e, 37% ispitanika vjeruje europskim institucijama, dok ih tek 23% dijeli isti stav kad su u pitanju institucije slovenske dr\u017eave. Sli\u010dna je situacija i s Europskom monetarnom unijom. Me\u0111u svim \u010dlanicama eurozone Slovenci imaju najvi\u0161e povjerenja u nju. Ta se deklarativna podr\u0161ka ogleda i u prili\u010dnoj popularnosti slovenskih eurozastupnika i \u010dlanova Europske komisije. A sad dolazi dio s nezainteresirano\u0161\u0107u: Slovenija je imala drugi najlo\u0161iji odaziv na euroizbore, iznosio je tek 28% i nikad u povijesti nije pre\u0161ao 30%. Posrijedi je, dakle, fundamentalna kontradikcija u odnosu stanovni\u0161tva prema EU. Njome \u0107emo se pozabaviti ne\u0161to kasnije, a sada vidimo tko je na samim izborima kako pro\u0161ao.<\/p>\n\n\n\n
Slovenci na euroizborima biraju osam zastupnika, samo 1% \u010ditavog parlamenta. S obzirom na to da je utjecaj prili\u010dno slab ve\u0107 to mo\u017ee donekle objasniti nisku izlaznost. No, svejedno, ovi izbori, kao i svaki drugi, predstavljaju test relevantnosti u doma\u0107oj politi\u010dkoj areni. \u0160to zna\u010di da si stranke ne mogu priu\u0161titi istu razinu nezainteresiranosti kao bira\u010di. Pred njima je bio te\u017eak zadatak uvjeravanja bira\u010da u politi\u010dku va\u017enost odlaska u Bruxelles i, kao da to ve\u0107 nije dovoljan izazov, daljnjeg uvjeravanja u to da je ba\u0161 njihov glas od presudne va\u017enosti. Tko je bio uspje\u0161niji: lijeve ili desne stranke? Ni jedni ni drugi jer su se mandati podijelili: \u010detiri su oti\u0161la proklamiranoj ljevici, \u010detiri desnici. Relativni pobjednici su bili isti kao i oni na pro\u0161lim izborima. To\u010dnije, polovica njih. Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Jan\u0161e osvojila je u koalicija sa Slovenskom narodnom strankom (SLS) \u010detvrtinu glasova \u0161to se prevelo u tri mandata. Jedan mandat su osvojili i demokr\u0161\u0107ani (NSi). Upravo su oni bili u koaliciji sa SLS-om na pro\u0161lim izborima. Ukupno gledaju\u0107i te su stranke osvojile jedan mandat manje nego na pro\u0161lim izborima, ali 10.000 glasova vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n
Preostala \u010detiri mandata su ravnomjerno podijelile stranke vladaju\u0107e koalicije: dva su i\u0161la LM\u0160-u, stranci premijera Marjana \u0160arca, a dva socijaldemokratima (SD). Za SD ovo predstavlja prili\u010dan napredak u odnosu na pro\u0161le izbore, dok LM\u0160 svoj uspjeh duguje isklju\u010divo politi\u010dkom brendu i popularnosti premijera \u0160arca. Preostale tri \u010dlanice koalicije nisu uspjele osvojiti mandat, iako su dvije imale zapa\u017eene rezultate, a potpuno potonu\u0107e je do\u017eivjela stranka biv\u0161eg premijera Mira Cerara koja je postala zapravo \u017eivi mrtvac. Iz perspektive ravnote\u017ee u koaliciji bit \u0107e zanimljivo vidjeti kako \u0107e se LM\u0160 i SD postaviti po pitanju izbora slovenskog \u010dlana Komisije. \u010cini se da \u0107e u tom pogledu SD poku\u0161ati pokazati mi\u0161i\u0107e. Prve dvije rangirane stranke koje nisu u\u0161le u europarlament, Ljevica i Demokratska stranka umirovljenika Karla Erjavca, najve\u0107e su razo\u010daranje izbora. Rezultati su im podjednaki, Ljevica je osvojila 30.000, a stranka umirovljenika 28.000 glasova, me\u0111utim, obje su prili\u010dno zaostajale za NSi koja je osvojila 52.000 glasova.<\/p>\n\n\n\n
Ako je najve\u0107a slabost Ljevice bila njena vode\u0107a kandidatkinja, tako\u0111er i spitzenkandidatkinja<\/em> Europske ljevice Violeta Tomi\u010d, onda je najve\u0107a slabost Umirovljenika bio njihov predsjednik Karl Erjavec koji je ponovio slabe rezultate s nacionalnih izbora. Njihov vode\u0107i kandidat, biv\u0161i eurozastupnik Igor \u0160oltes, ostvario je prili\u010dno dobre rezultate i zavr\u0161io na ukupnom petom mjestu po broju preferencijalnih glasova. S druge strane, Tomi\u010d je u tom poretku zavr\u0161ila tek na desetom mjestu osvojiv\u0161i pritom samo 40% preferencijalnih glasova bira\u010da Ljevice. Time je postalo jasno da bira\u010di Ljevice, kao i op\u0107enito bira\u010dko tijelo, nisu njenu kampanju i predstavljanje strana\u010dkog programa smatrali uvjerljivima. Ni\u0161ta bolja nije bila ni njena izvedba na europskom nivou gdje je bila najmanje uvjerljiva od svih spitzenkandidata<\/em>. To da je ona uop\u0107e postala vode\u0107a kandidatkinja je indikativno za unutarstrana\u010dke borbe, kao i, vjerojatno, za pritiske iz Europske ljevice. Stranka je mogla ponuditi brojne druge predstavnike koji bi polu\u010dili puno bolji rezultat, pogotovo iz perspektive uvjerljivog predstavljanja strana\u010dkog programa.<\/p>\n\n\n\n Njena najozbiljnija gre\u0161ka bila je protivljenje obveznom cijepljenju za razliku od svih ostalih spitzenkandidata<\/em>. Potpuno je skandalozno da vode\u0107a kandidatkinja napredne socijalisti\u010dke stranke zagovara takvu ne-znanstvenu besmislicu. Iako je bila strastvena oko svog uvjerenja kojeg je iznosila i prije, Tomi\u010d ga je kasnije povukla. Ovakve politi\u010dke zabune su vjerojatno klju\u010dan razlog za\u0161to je Ljevica u\u0161la u kampanju s jednim mandatom po anketama, a iz nje iza\u0161la praznih ruku. S obzirom na to da je ovo bio prvi ozbiljan politi\u010dki poraz Ljevice, stranka \u0107e sada morati pokazati da je sposobna za samokritiku i da je u stanju poduzeti adekvatne mjere za u\u010dinkovitiju agitaciju na idu\u0107im izborima. Bez da ulazimo u detalje mo\u017eemo samo dodati da su problemi u stranci vjerojatno dublji i da su sli\u010dni onima koje imaju sli\u010dne stranke diljem Europe. Naime, radi se o potvrdi da primjereni i racionalni politi\u010dki prijedlozi bez narodnog pritiska odozdo ostaju upravo to – samo prijedlozi. Na drugom kraju politi\u010dkog spektra, dvije najglasnije stranke nacionalisti\u010dke desnice, Slovenska nacionalna stranke Zmaga Jelin\u010di\u0107a i novoformirana Domovinska liga Bernarda Br\u0161\u010di\u0107a, ostvarile su krajnje mr\u0161ave postotke \u0161to je super s obzirom na njihova fa\u0161isti\u010dka uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n Sama kampanja je bila prili\u010dno tupa i neinspirativna. Te\u0161ko se moglo rije\u0161iti dojma da kandidati izbore tretiraju kao priliku za komforan i dobro pla\u0107en posao, a ne kao priliku za obavljanje zna\u010dajne politi\u010dke funkcije. Djelomi\u010dno i spomenuta nezainteresiranost bira\u010da za jednu od nekoliko politi\u010dkih prilika na kojima mogu izvr\u0161iti neki utjecaj le\u017ei u takvom stavu. Ideja Europske unije im se \u010dini kao dobra ideja, sli\u010dno kao kad su pitali Gandhija \u0161to misli o zapadnoj civilizaciji. Odgovorio je da mu se \u010dini kao dobra ideja. Za Slovence EU nije samo dobra ideja, ve\u0107 i lijepa, na na\u010din na koji je njema\u010dki filozof Hegel pisao o lijepoj du\u0161i. Njena ljepota se mo\u017ee zadr\u017eati samo ako se tretira kao apstraktni ideal, nekontaminiran prljav\u0161tinog konkretnog. EU ostaje dobra i lijepa dok je istovremeno odgovorna za brutalne mjere \u0161tednje, stvaranje administrativnog i politi\u010dkog okru\u017eenja plodnog za bujanje fa\u0161isti\u010dkih stranaka i pokreta, i ove dvije paralelne stvarnosti opstoje jedna uz drugu bez ikakvih kontradikcija. Me\u0111utim, ako \u017eelimo biti konzistentni treba re\u0107i da su upravo odr\u017eavanje ideje o dobroj i lijepoj EU ono \u0161to treba mjerama \u0161tednje i fa\u0161isti\u010dkim politikama da bi se implementirale. Koliko god to bilo za \u017ealjenje iz pozicije op\u0107eg liberalnog morala.<\/p>\n\n\n\n Na kraju dana, sve te kontradikcije i tendencije koje postoje na nacionalnom nivou, samo su dodatno pogor\u0161ane na transnacionalnoj razini. Kapital postaje sve sna\u017eniji, a rad sve slabiji, \u0161to neke ponukava na uvjerenje da bi trebalo iznova preuzeti i povratiti nacionalnu dr\u017eavu. Puno produktivniji pristup bio bi ozbiljno promi\u0161ljanje i reaproprijacija ideja i postignu\u0107a koje su socijalisti\u010dki i radni\u010dki pokret ve\u0107 iznijeli i dosegli u pro\u0161losti. Umjesto \u0161epanja kroz institucije (mar\u0161 o\u010dito nikad nije za\u017eivio) ljevica mora obnoviti vlastiti me\u0111unarodni institucionalni okvir koji bi istovremeno bio sposoban za teorijski i politi\u010dki rad te imao dovoljnu masovnost da stvarno implementira politike, a ne da ih samo predla\u017ee.<\/p>\n\n\n\n S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Slovenske euroizbore obilje\u017eili su niska izlaznost i neodlu\u010den rezultat. A najve\u0107i podba\u010daj je ostvarila Ljevica. Je li mogu\u0107e ne\u0161to podr\u017eavati i biti istovremeno odlu\u010dno nezainteresiran? \u010cini se da Slovenci imaju upravo takav odnos prema Europskoj uniji. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su prili\u010dno naklonjeni EU, \u0161tovi\u0161e, 37% ispitanika vjeruje europskim institucijama, dok ih tek 23% […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28024,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[243,591],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-28021","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-eu","tag-slovenija","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28021","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28021"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28021\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28031,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28021\/revisions\/28031"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28024"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28021"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28021"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28021"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28021"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28021"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28021"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28021"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Dobra i lijepa EU<\/strong><\/h2>\n\n\n\n