Europa ipak mo\u017ee odahnuti, slo\u017eni su mejnstrim komentatori u svojim ocjenama izbora za Europski parlament diljem kontinenta. Ovi su izbori predstavljani kao klju\u010dni za budu\u0107nost Europe i zapravo potencijalni kraj trilogije: Brexit, Trump i kraj Unije. Me\u0111utim, takav rasplet po kojem bi ve\u0107inu u europarlamentu \u010dinile snage koje se protive njegovu postojanju nismo vidjeli. Ni blizu.<\/p>\n\n\n\n
Glavna vijest je zapravo rekordna izlaznost. No, to vrijedi samo za zapadne zemlje i starije \u010dlanice Unije dok je na Istoku situacija u pogledu izlaznosti i dalje mizerna. \u0160to nije ni \u010dudno ako znamo kolika je “izlaznost” u obliku migracija s Istoka prema Zapadu kontinenta. Visoka izlaznost na Zapadu uglavnom se tuma\u010di kao kona\u010dno “europsko sazrijevanje” tamo\u0161njih bira\u010da. Za\u0161to se to “sazrijevanje” dogodila ba\u0161 u ovom periodu, zasad se ne obja\u0161njava detaljno. Tuma\u010di ga se ili kao strah od desnice ili kao povjerenje u desnicu. <\/p>\n\n\n\n
Ovi su izbori prikladni za raznolika tuma\u010denja. Zbog svog obima i specifi\u010dnosti pojedinih zemalja trpe razli\u010dite analiti\u010dke naglaske. Trendovi se, dakako, na europskoj razini mogu ocrtati, ali i dalje rezultati proizlaze iz specifi\u010dnih nacionalnih dinamika. Kao \u0161to i te nacionalne dinamike polu\u010duje razli\u010dite rezultate u odnosu na nacionalne izbore. Tako da svaka zemlja zasebno zaslu\u017euje zasebnu analizu. No, poneki op\u0107i uvidi se mogu iznijeti, iako s dozom opreza.<\/p>\n\n\n\n
Pored rekordne izlaznosti, kao klju\u010dan rezultat se name\u0107e razmjerni kolaps stranaka desnog i lijevog centra, pu\u010dana i socijalista. Ti rezultati su na tragu onih koje su te stranke do\u017eivljavale u nizu europskih zemalja. Ipak, valja naglasiti, na osnovi upozorenja koja smo iznijeli ranije, da se ne radi o trendovima prisutnima u svakoj zemlji i da se ne odvijaju po istom obrascu. Na primjer, ovim su izborima u \u0160panjolskoj politi\u010dkom scenom opet “zagospodarile” politi\u010dke snage centra. Bez obzira na specifi\u010dnosti, jasno je da desni i lijevi centar vi\u0161e nemaju zajedno ve\u0107inu u europarlamentu. No, \u010dini se da njihovi glasovi nisu oti\u0161li tzv. populisti\u010dkoj desnici. <\/p>\n\n\n\n
Veliki iskorak na izborima u broju mandata su ostvarili liberali i zeleni. Opet, za svaku zemlju bi trebalo odraditi posebnu analizu, ali prema svemu sude\u0107i radi se o bira\u010dima centra koji su izgubili povjerenje u dominantne stranke. Rast liberala je u najve\u0107oj mjeri uvjetovan pojavom Macrona i njegovim mandatima u Francuskoj. Mnogi kao klju\u010dan faktor uspjeh zelenih isti\u010du rast ekolo\u0161ke svijesti i sve ve\u0107u ulogu koju klimatske promjene igraju kao politi\u010dko pitanje. U tome zasigurno ima ne\u0161to istine, ali ne smiju se zanemariti specifi\u010dnosti kriza stranaka desnog i lijevog centra u pojedinim zemljama. Kao na primjer u Njema\u010dkoj gdje su zeleni osvojili 20% glasova i \u010diji je rast u posljednje dvije godine uvjetovan razo\u010daranjem urbanih srednjih klasa u antiimigrantski zaokret demokr\u0161\u0107ana i lutanjem socijaldemokrata.<\/p>\n\n\n\n
Ekstremna desnica je ostvarila zamjetan uspjeh, ali i dalje daleko od toga da predstavljaju klju\u010dan faktor. Najve\u0107i pobjednik je Matteo Salvini, a i to puno vi\u0161e govori o talijanskoj politi\u010dkoj sceni nego o “politi\u010dkom duhu” Europe. Oni su zasad podijeljeni u tri kluba i tek treba vidjeti ho\u0107e li do\u0107i do nekog tipa ujedinjenja i kome \u0107e se priklju\u010diti ma\u0111arski Fidesz nakon \u0161to su ih pu\u010dani suspendirali. Viktor Orban je najavio suradnju sa Salvinijem i novim klubom nacionalista. Ipak, me\u0111u svom tom takozvanom populisti\u010dkom desnicom postoje znatne razlike koje ipak prije\u010de zna\u010dajnije ujedinjavanje. Kao dva klju\u010dna faktora mogu se istaknuti odnosi prema Rusiji i Putinu te ekonomske politike. Na primjer, poljski nacionalisti nisu ba\u0161 naklonjeni Putinu, dok se recimo AfD i Marine Le Pen, barem retori\u010dki, ne sla\u017eu ba\u0161 oko po\u017eeljnog stupnja slobode tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Za kraj ostaje ljevica koja je opala u snazi izgubiv\u0161i trinaest mandata. No, pored razo\u010daravaju\u0107eg rezultata, vi\u0161e pla\u0161i prili\u010dan izostanak politi\u010dke imaginacije. Ljevica je naprosto ostala u raskoraku. Jedno krilo se zaglavilo izme\u0111u kritike Europske unije i “koalicije” s establi\u0161mentom u obrani EU od desnih snaga. Takva pozicija naprosto paralizira i ne uspijeva gotovo nikoga mobilizirati van postoje\u0107e baze. A drugo nastoji opona\u0161ati “populisti\u010dku” desnicu pa se prodaje kao neki tip lijevog “suverenizma” koji \u010desto koketira s nacionalizmom. Ova pak pozicija ostaje podlo\u017ena trendovima i oscilacijama ovisno o “protestnoj” konkurenciji. Ni jedno ni drugo krilo ne predstavljaju uvjerljivu po\u010detnu to\u010dku za rast europske ljevice. A hitno ju trebamo.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Europa ipak mo\u017ee odahnuti, slo\u017eni su mejnstrim komentatori u svojim ocjenama izbora za Europski parlament diljem kontinenta. Ovi su izbori predstavljani kao klju\u010dni za budu\u0107nost Europe i zapravo potencijalni kraj trilogije: Brexit, Trump i kraj Unije. Me\u0111utim, takav rasplet po kojem bi ve\u0107inu u europarlamentu \u010dinile snage koje se protive njegovu postojanju nismo vidjeli. Ni […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":28017,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[243,12],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-28014","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-eu","tag-izbori","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28014","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28014"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28014\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28019,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28014\/revisions\/28019"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28017"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28014"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28014"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28014"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=28014"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=28014"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=28014"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=28014"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}