{"id":27988,"date":"2019-05-23T11:45:24","date_gmt":"2019-05-23T10:45:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27988"},"modified":"2019-05-23T11:59:46","modified_gmt":"2019-05-23T10:59:46","slug":"socijalizam-u-americi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27988","title":{"rendered":"Socijalizam u Americi"},"content":{"rendered":"\n

\u010cetiri od deset Amerikanca vjeruje da je socijalizam dobar za SAD, dok se polovica ispitanih ne sla\u017ee s tom izjavom, rezultati su istra\u017eivanja jedne od najkredibilnijih institucija koje se bave ispitivanjem javnog mi\u0161ljenja \u2013 Gallupa<\/a>. Na uzorku od 1024 odrasle osobe u SAD-u, Gallup je ispitao promjene u politi\u010dkim trendovima te dobio rezultate da 43 posto Amerikanaca vjeruje da bi neki oblik socijalizma bio dobar za zemlju, dok 51 posto i dalje smatra da bi to bilo lo\u0161e. <\/p>\n\n\n\n

Brojevi pokazuju pove\u0107anje u odnosu na 1942. godinu, danas u SAD-u u socijalizam vjeruje 18 posto ljudi vi\u0161e nego tada. Usporedba je ra\u0111ena s podacima iz ankete Roper\/Fortune iz 1942. godine. Me\u0111utim, danas je broj ljudi koji vjeruju da bi socijalizam bio lo\u0161 za SAD tako\u0111er ve\u0107i \u2013 za 11 posto. To zna\u010di da je pao broj ljudi koji nemaju mi\u0161ljenje \u2013 i to za 28 posto.<\/p>\n\n\n\n

No, odgovor na pitanje \u0161to to\u010dno Amerikancima zna\u010di socijalizam, pokazao se ne\u0161to malo neobi\u010dnijim, a rezultat je to lokal-specifi\u010dnih historijsko materijalnih uvjeta. Naprimjer, tek jedan dio ispitanih socijalizam definira kao kontrolu javnosti (u ameri\u010dkom slu\u010daju, dr\u017eave) nad sredstvima za proizvodnju, dok drugima to zna\u010di tek kontrolu dr\u017eave nad socijalnim pitanjima \u2013 primarno okoli\u0161em i pravima potro\u0161a\u010da, ili drugim socijalnim politikama. Takvom je stavu zasigurno doprinio i Bernie Sanders, najpoznatiji demokratski socijalist u SAD-u, a izjavama u kojima kazuje kako kada on pri\u010da o tome, misli na zemlje poput Danske, \u0160vedske i Finske, a ne na Kubu i Venezuelu.<\/p>\n\n\n\n

Od demonizacije do ignorancije<\/h2>\n\n\n\n

Dekade dezinformiranja, iskrivljavanja koncepta, tabuizacije i demonizacije socijalizma u\u010dinile su svoje. Iz anketa se zapravo vidi da Amerikanci ne znaju na \u0161to to\u010dno misle, kad govore o socijalizmu. Njih 17 posto izjedna\u010duje koncept sa socijalnom pravdom. Primjerice, mnoge \u0107e mo\u017eda iznenaditi da istovremeno polovica ispitanika smatra socijalizam lo\u0161im za zemlju, gotovo dvije tre\u0107ine smatraju da je ameri\u010dka ekonomija vi\u0161e pod utjecajem vlade nego slobodnog tr\u017ei\u0161ta ili da je pod jednakim utjecajem oba faktora. Jo\u0161 jedan podatak kojeg je dobio Gallup ka\u017ee da danas ve\u0107ina Demokrata socijalizam vidi pozitivno, no da je ve\u0107e iznena\u0111enje to \u0161to \u010dak 47 posto Demokrata danas vidi kapitalizam kao negativan. Za socijalisti\u010dkog kandidata za predsjednika glasalo bi 47 posto Amerikanaca, dok bi za ateista glasalo 58 posto, a za muslimanskog kandidata 60 posto.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, nedvojbeno je, pokazuje Gallup, kako bi u slu\u010daju ve\u0107ine ekonomskih podru\u010dja Amerikanci i dalje mahom ipak radije birali slobodno tr\u017ei\u0161te naspram dr\u017eavne kontrole. Posebno se to odnosi na sektore tehnolo\u0161kih inovacija (iako povijesni podaci pokazuju da su Rusi jako dugo zapravo vodili u svemirskoj utrci, kao da su njihove neiskori\u0161tene nacrte za rakete kasnije kupili Amerikanci, a tu je i \u010dinjenica da se Sojuz pokazao kvalitetnijim programom od recimo Shuttle-a te dan danas prevozi ameri\u010dke astronaute od Kazahstana do Me\u0111unarodne svemirske postaje). <\/p>\n\n\n\n

No, najindikativniji podatak Gallupovog istra\u017eivanja pokazuje kako bi Amerikanci distribuciju bogatstva tako\u0111er radije povjerili slobodnom tr\u017ei\u0161tu nego dr\u017eavi, i to usprkos porastu oblika siroma\u0161tva u SAD-u (od pothranjene djece, preko broja besku\u0107nika, zaposlenih siroma\u0161nih pa do neobrazovanih radni\u010dkih masa zbog uni\u0161tenog javnog obrazovnog sustava). Slobodnom tr\u017ei\u0161tu vjeruju vi\u0161e nego dr\u017eavi kad se radi i o ostatku ekonomije, zdravstvenom i obrazovnom sustavu te visini pla\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Ova kakofonija ameri\u010dkih vrijednosti mo\u017ee se tuma\u010diti kao rezultat lo\u0161e informiranosti, jo\u0161 goreg obrazovanja i dekada demonizacije kolektivisti\u010dkih vrijednosti u korist posve\u0107enog pojedinca. Nije stoga ni \u010dudo, \u0161to je jedini osje\u0107aj zajedni\u0161tva i pripadnosti zajednici, jedini osje\u0107aj kolektivnosti danas u SAD-u postojan u okrilju razno raznih Ckrava. Pripadnost zajednici SAD je tabuizacijom socijalizma potpuno desekularizirao i sveo na spiritualno i religiozno pitanje. S druge strane, isti proces rezultirao je izostankom izbalansiranih dru\u0161tvenih javnih rasprava za i protiv dr\u017eavne intervencije i tr\u017ei\u0161ta, \u0161to je pak otvorilo prostor za razvoj brojnih teorija zavjere. One su zaposjele ispra\u017enjeno mjesto historijsko materijalisti\u010dke dru\u0161tvene kritike, a u kombinaciji s erodiranim javnim obrazovnim sustavom, nikakva nas ameri\u010dka proturje\u010dja vi\u0161e ne bi trebala iznena\u0111ivati. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cetiri od deset Amerikanca vjeruje da je socijalizam dobar za SAD, dok se polovica ispitanih ne sla\u017ee s tom izjavom, rezultati su istra\u017eivanja jedne od najkredibilnijih institucija koje se bave ispitivanjem javnog mi\u0161ljenja \u2013 Gallupa. Na uzorku od 1024 odrasle osobe u SAD-u, Gallup je ispitao promjene u politi\u010dkim trendovima te dobio rezultate da 43 […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27989,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[590,310],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27988","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-gallup","tag-sad","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27988","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27988"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27988\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27991,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27988\/revisions\/27991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27988"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27988"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27988"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27988"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27988"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27988"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27988"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}