{"id":27981,"date":"2019-05-23T07:00:33","date_gmt":"2019-05-23T06:00:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27981"},"modified":"2023-03-28T12:52:53","modified_gmt":"2023-03-28T11:52:53","slug":"ljudi-ispred-profita-neobicna-kandidatura-vanje-grigorove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27981","title":{"rendered":"“Ljudi ispred profita”: neobi\u010dna kandidatura Vanje Grigorove"},"content":{"rendered":"\n

Dugogodi\u0161nja bugarska sindikalna i dru\u0161tvena aktivistica odlu\u010dila se na riskantan korak: kandidirala se za europske izbore. U toj se kandidaturi nastoji osloniti upravo na one obespravljene grupe s kojima i ina\u010de radi. Na\u0161a dopisnica iz Bugarske pratila ju je u kampanji.<\/p>\n\n\n\n

Europski izbori u Bugarskoj rijetko izazivaju previ\u0161e uzbu\u0111enja. Osim mo\u017eda prvih izbora nakon ulaska u EU, izlaznost je u pravilu vrlo niska, negdje oko 35%. Bugari o “Europi” pri\u010daju kao o udaljenoj pojavi kojoj ne pripadaju, \u0161to i ne \u010dudi ako znamo da zemlja ima najni\u017ee pla\u0107e i standard \u017eivota u Uniji. Ti su izbori ovdje zapravo vrlo provincijalna stvar a politi\u010dki akteri ih vide kao neku vrstu zamjene ili pripreme za nacionalne i lokalne izbore. “Europska pitanja” gotovo ni ne izbiju na povr\u0161inu u kampanji kojom dominiraju lokalne kontroverze i oklade. Na primjer, uo\u010di izbora 2014., Bugarska socijalisti\u010dka stranka (BSP) obe\u0107ala je braniti \u0107irilicu u Europi. Ove godine, kampanjom dominira najve\u0107i korupcijski skandal novije povijesti zvan “apartmangate”, kroz koji je otkriveno kako su vode\u0107i politi\u010dari dobivali jeftine luksuzne stanove u zamjenu za usluge te izvla\u010dili novce iz europskih fondova za gradnju luksuznih vila.<\/p>\n\n\n\n

Otkri\u0107e je skinulo par postotnih bodova vladaju\u0107oj stranci GERB i prema posljednjim anketama ona sada malo zaostaje za BSP-om. Socijalisti su pak averziju bira\u010da prema GERB-u pomije\u0161ali sa simpatijama prema sebi pa su poja\u010dali antikorupcijsku retoriku i ukrali temu liberalnoj desnici koja je tradicionalno primarno zainteresirana za korupciju. Na njihovu \u017ealost, Elena Jon\u010deva, nositeljica liste BSP-a i poznata istra\u017eiva\u010dka i ratna novinarka, i sama je uklju\u010dena u ovu aferu. Drugi dio svoje kampanje BSP je posudio od ekstremne desnice: raspaljuje histeriju vezanu uz Istanbulsku konvenciju \u0161to je dovelo do sukoba s biv\u0161im predsjednikom stranke i aktualnim predsjednikom Stranke europskih socijalista Sergejem Stani\u0161evim, neoliberalnim tehnokratom s ponekom progresivnom pozicijom. Ali kra\u0111a ideja od drugih, \u0161to je primijenio BSP i tako pokazao svoj potpuni ideolo\u0161ki i politi\u010dki bankrot, nije najjadnija strategija na ljevici.<\/p>\n\n\n\n

Alternativa za bugarski preporod (ABV), stranka koja se svojevremeno odvojila od BSP-a, napravila je koaliciju s Bugarskom ljevicom i nazvala je “Koalicija za Bugarsku”. To je me\u0111utim ime koje je upravo BSP godinama koristio za svoje koalicije. Nesposobna da ponudi neke nove ili interesantnije ideje, ova se koalicija nada da \u0107e ukrasti ne\u0161to glasova od zbunjenih bira\u010da BSP-a. Lijeva strana bugarske politike tako izgleda kao zgari\u0161te. Izuzev Vanje Grigorove, sindikalistice koja je nezavisna kandidatkinja na ovim izborima. Ona se u kampanji zala\u017ee za radni\u010dka prava i prava osoba s invaliditetom bez da se eksplicitno pozicionira kao kandidatkinja ljevice. Grigorova je iz radni\u010dke obitelji i odrasla je u marginaliziranom kvartu Sofije, a danas je ekonomska savjetnica predsjedniku drugog najve\u0107eg sindikata u zemlji. No prvo radno mjesto joj je bilo ono \u010dista\u010dice u \u0161koli, nakon \u010dega je radila u pe\u010denjari.<\/p>\n\n\n\n

Eksploatirani i poni\u017eeni<\/h2>\n\n\n\n

Dr\u017eala je i \u0161tand s odje\u0107om na najve\u0107oj i najjeftinijoj sofijskoj tr\u017enici na koju dolaze radnici i siroma\u0161ni, radila je ankete za telekomunikacijsku tvrtku koja je propala i nije isplatila posljednje dvije pla\u0107e. To posljednje iskustvo probudilo joj je interes za radni\u010dka pitanja i navelo da se uklju\u010di u sindikalni pokret. Kao glavna osoba udruge Solidarna Bugarska ima deset godina iskustva u inicijativama kao \u0161to su one protiv TTIP-a i CETA-e, a sudjelovala je i u kampanji kroz koju je 2017. skupljeno trideset tisu\u0107a potpisa za po\u0161teniji porezni sustav. Sve to potaknulo ju je da u\u0111e u politiku. Pri\u010da nam kako je poku\u0161ala objasniti probleme s jedinstvenom stopom poreza u parlamentarnom odboru za bud\u017eet na \u0161to joj je GERB-ova zastupnica Menda Kirilova Stojanova grubo odbrusila da ako \u017eeli mijenjati politiku mora prvo do\u0107i na vlast. Gra\u0111anske inicijative, pritisci odozdo i pregovori imaju svoja ograni\u010denja. Da bi se stvari promijenile treba preuzeti vlast i koristiti oru\u0111a narodnog suvereniteta.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Osobito je uzbudljivo bilo \u010duti je kako o ovome pri\u010da s radnicima u komunalnim poslovima koje je uspjela organizirati u sindikat. Vanja je jedina kandidatkinja koja se usudi agitirati me\u0111u njima i obja\u0161njavati im kako sami moramo organizirati svoje politi\u010dko predstavni\u0161tvo i staviti svoje probleme na dnevni red. Grigorova nema prevelikih iluzija oko mogu\u0107ih rezultata ovih izbora, ali nada se da \u0107e barem uspjeti u politi\u010dkoj debati fokus staviti na stvarne probleme dvije najugro\u017eenije demografske skupine u Bugarskoj: radnika i osoba s invaliditetom. Oni ujedno ilustriraju najva\u017enije probleme u zemlji: s jedne strane to je eksploatacija radnika, a s druge mjere \u0161tednje koje stalno ugro\u017eavaju mre\u017eu socijalne sigurnosti o kojoj ovise osobe s invaliditetom. Bez Grigorove da name\u0107e te teme, cijela kampanja bi se vrtila oko fantazme tre\u0107eg spola koji \u0107e Istanbulska konvencija uvesti u \u0161kolske kurikule i nepostoje\u0107e “migrantske prijetnje”.<\/p>\n\n\n\n

Nasuprot standardnoj strategiji svake vlade da udru\u017eenja osoba s invaliditetom okre\u0107e jedna protiv drugih, a sve kako bi lak\u0161e rezala socijalna prava invalida, Grigorova poziva na jedinstvo, upozorava na rastu\u0107e nejednakosti i obja\u0161njava kako bi u\u010dvrstila Europski stup socijalnih prava koji je sada tek mrtvo slovo na papiru. Ni sama nije o\u010dekivala koliko \u0107e njezino sudjelovanje utjecati na kampanju. Sli\u010dno tome kako ekstremna desnica gura glavne stranke udesno, odnosno tjera ih da love desni\u010darske glasove, ve\u0107i su kandidati i od Grigorove po\u010deli “posu\u0111ivati” ideje. Stoga, iako je nezavisno novo lice na politi\u010dkom polju, brzo se na\u0161la u poziciji mo\u0107i, ako pod tim podrazumijevamo postavljanje granica mogu\u0107e, izrecivog i zamislivog. Donekle paradoksalno, Grigorova svoju politi\u010dku mo\u0107 izvodi iz antipoliti\u010dke pozicije prekaljene stru\u010dnjakinje koja neprestano proziva svoje oponente zbog nedostatka znanja o politi\u010dkim i ekonomskim detaljima. <\/p>\n\n\n\n

Prva prava predstavnica<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111utim, u ovoj tehnokratskoj omotnici kriju se radikalne ideje. Njezin program uklju\u010duje zahtjev da se multinacionalne korporacije natjeraju da pla\u0107aju istu pla\u0107u za isti rad u razli\u010ditim zemljama. Iako to zvu\u010di umjerenije od predlo\u017eene “europske minimalne pla\u0107e” koju spominju drugi kandidati, efekti prijedloga Grigorove bili bi dalekose\u017eniji. To bi, na primjer, zaustavilo trku prema dnu u kojoj sudjeluju zemlje kako bi privukle strane investicije. Snaga korporacija le\u017ei u tome \u0161to one mogu iskori\u0161tavati razlike u pla\u0107ama i porezima izme\u0111u razli\u010ditih podru\u010dja. Stoga bi ovaj prijedlog raskinuo s dosada\u0161njim bugarskim razvojnim modelom temeljenim na niskim pla\u0107ama i niskim porezima. Prisilio bi kapitaliste da plate usporedive pla\u0107e \u0161to bi zna\u010dilo pove\u0107anje pla\u0107a posvuda. Tako\u0111er bi osiguralo da radnici ne samo u jednoj zemlji nego u cijeloj Europi u\u017eivaju jednake uvjete rada i naknade za rad. Grigorova je pristalica Paketa mobilnosti koji bi trebao prekinuti eksploataciju isto\u010dnoeuropskih \u0161ofera koji preko dana voze, a preko no\u0107i besplatno slu\u017ee kao \u010duvari. <\/p>\n\n\n\n

Nije zanemarila ni sferu reprodukcije. Po uzoru na radikalne feministkinje iz 1970-ih, zahtjeva uvo\u0111enje tjednog pla\u0107enog dopusta za roditelje male djece i time nastoji skrb prebaciti iz privatne u javnu sferu. Tako\u0111er \u017eeli da skrb za djecu i starije ide u radni sta\u017e, a predla\u017ee i besplatne vrti\u0107e za djecu i poslove za invalide. Po svemu tome, njezina kandidatura je presedan. Pokrenula je prikupljanje potpisa za svoju kandidaturu u udru\u017eenju slijepih osoba u Plovdivu i posebnu je pa\u017enju posvetila osobama s invaliditetom. To nije slu\u010dajan izbor: Grigorova se oslanja na svoje sindikalno iskustvo tijekom kojeg je bila usko vezana uz probleme invalida i borbu protiv rezova koji su smanjivali njihova prava. Ti su rezovi \u010desto bili pra\u0107eni kampanjama o navodnim “la\u017enim invalidima” i Romima koji tobo\u017ee iskori\u0161tavaju velikodu\u0161ni sustav socijalne skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Svoje mre\u017ee iz ove borbe iskoristila je u kampanji i to je razlikuje od ostalih kandidata koji s bira\u010dima komuniciraju samo tijekom kampanja. Ona nasuprot tome uglavnom razgovara s onima koji je ve\u0107 poznaju i vidljivo uklju\u010duje njihove zahtjeve u svoj program. To ponekad dovodi do proturje\u010dnih rezultata: ona \u017eeli predstavljati rudare ugljena dok u isto vrijeme zagovara akciju protiv klimatskih promjena. No to je zapravo savr\u0161eno normalno, utoliko \u0161to je i moderno dru\u0161tvo sastavljeno od proturje\u010dnih i antagonisti\u010dkih grupa i interesa, \u010dak i unutar iste klase. Radni\u010dka klasa je podijeljena rodno, etni\u010dki, po zanimanju, pa \u010dak i po invaliditetu, a Vanja nastoji najbolje \u0161to mo\u017ee grupirati i balansirati njihove razli\u010dite zahtjeve u jedan program uz slogan “Ljudi ispred profita”. I dok se svi drugi nastoje predstaviti kao zastupnici “nacionalnog interesa” koji \u010desto zna\u010di interese vlasnika kapitala, Vanja zna da su interesi vrlo razli\u010diti, \u010dak i unutar iste klase, a stvaranje jedinstva je umije\u0107e politike kako ga ona shva\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

U njoj radnici i osobe s invaliditetom po prvi puta imaju pravu predstavnicu, a ljudi koji se smatraju ljevi\u010darima i koji obi\u010dno izbjegavaju glasanje zbog lo\u0161e ponude kandidata, sada kona\u010dno imaju nekoga tko je vrijedan njihovog glasa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dugogodi\u0161nja bugarska sindikalna i dru\u0161tvena aktivistica odlu\u010dila se na riskantan korak: kandidirala se za europske izbore. U toj se kandidaturi nastoji osloniti upravo na one obespravljene grupe s kojima i ina\u010de radi. Na\u0161a dopisnica iz Bugarske pratila ju je u kampanji. Europski izbori u Bugarskoj rijetko izazivaju previ\u0161e uzbu\u0111enja. Osim mo\u017eda prvih izbora nakon ulaska […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":27983,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[564,12,85],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-27981","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bugarska","tag-izbori","tag-radnicki-pokret","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27981"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27981\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44376,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27981\/revisions\/44376"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27981"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27981"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27981"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27981"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}