Mo\u017ee li nam i\u0161ta re\u0107i o suvremenom svijetu? Ima li njegova teorija ikakvog smisla u doba Ubera i Deliverooa? Ili je naprosto rije\u010d o specifi\u010dnom \u010ditanju devetnaestostoljetnog kapitalizma koje nam mo\u017ee poslu\u017eiti kao zanimljiva epizoda iz intelektualne povijesti, ali zapravo ni\u0161ta vi\u0161e od toga?<\/p>\n\n\n\n
Nema tome ni deset godina. Svjetska ekonomska kriza je bila na vrhuncu, budu\u0107nost neizvjesna, a pri tra\u017eenju izlaza nije se pitalo za ideolo\u0161ku prtljagu. U tom se kontekstu sve \u010de\u0161\u0107e po\u010delo spominjati ime Karla Marxa. Knji\u017eare su bilje\u017eile rast prodaje njegovih knjiga, ekonomisti bliski njegovim teorijama su pozivani u televizijske emisije, a novinske stupce su punile kolumne i feljtoni optere\u0107eni pitanjem: mo\u017ee li nam Marx pomo\u0107i da razumijemo \u0161to se doga\u0111a? Ili u klikabilnijoj varijanti: je li Marx bio u pravu?<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, nije se stigla rasprava ni zahuktati po\u0161teno, a ve\u0107 je progla\u0161ena izli\u0161nom. Kapitalizam se navodno spasio, a opasnost za politi\u010dku stabilnost ne predstavljaju oni inspirirani Marxom ve\u0107 ekstremna desnica. Marx se vratio gdje mu je i mjesto: na po\u010detak povijesne putanje koja je zapo\u010dela 1818. godine u Trieru njegovim ro\u0111enjem, a zavr\u0161ila 1989. u Berlinu. Ako ve\u0107 ne i 1930-ih u Sibiru. Dakle, Marx je politi\u010dki sahranjen kao intelektualno ishodi\u0161te Gulaga, a teorijski kao anakroni ezoterik. Sli\u010dan tretman mu uglavnom nude i nove nade svjetske ljevice koje ga mahom pre\u0161u\u0107uju. Valjda iz straha da \u0107e izgubiti politi\u010dki kredibilitet. <\/p>\n\n\n\n
A takav je kontekst neodoljiva inspiracija za jo\u0161 jedno ponavljanje vje\u010dnog pitanja: je li Marx i dalje aktualan? Mo\u017ee li nam i\u0161ta re\u0107i o suvremenom svijetu? Ima li njegova teorija ikakvog smisla u doba Ubera i Deliverooa? Ili je naprosto rije\u010d o specifi\u010dnom \u010ditanju devetnaestostoljetnog kapitalizma koje nam mo\u017ee poslu\u017eiti kao zanimljiva epizoda iz intelektualne povijesti, ali zapravo ni\u0161ta vi\u0161e od toga? Brojne nesre\u0107e su zadesile Marxa u povijesnom pam\u0107enju, a jedna od ustrajnijih je prili\u010dno iritantna: ljudi na ova pitanja uglavnom odgovaraju bez da su Marxa \u010ditali. A kad Marxa \u010ditate, pogotovo Kapital, iznenadite se na koliko aktualnosti naletite. \u010cak i ako ste mu skloni i o\u010dekujete ste\u0107i alate za tuma\u010denje svijeta.<\/p>\n\n\n\n
Prije nego \u0161to podijelimo s vama ta iznena\u0111enja, zaustavimo se malo na na\u010delnijoj razini pitanja o Marxovoj aktualnosti. Glavni prigovor Marxu, \u010dak i ako je benevolentan, svodi se na navodno razoru\u017eavaju\u0107u opasku: on je pisao o kapitalizmu 19. stolje\u0107a, a toliko se toga od tada promijenilo da naprosto vi\u0161e nije adekvatan sve da je i u pravu. Problem s tom opaskom jest u naprosto povr\u0161nom \u010ditanju, ako je \u010ditanja uop\u0107e i bilo. Marxu u Kapitalu nije bio cilj \u0161to vjernije i preciznije opisati kapitalisti\u010dku stvarnost devetnaestostoljetne Engleske ve\u0107 analizirati strukturne zna\u010dajke koje kapitalizam \u010dine kapitalizmom. Pa radilo se to o Engleskoj u 19. stolje\u0107u, Kraljevini Jugoslaviji u 20. stolje\u0107u ili Kini u 21. stolje\u0107u. Marxova je namjera bila razumjeti kapitalizam u njegovu “idealnom prosjeku”. Je li Marx u tome uspio i je li njegova analiza dovoljno uvjerljiva \u2013 to je odvojeno pitanje. O tome se mo\u017ee raspravljati, slagati i ne slagati, ali se odgovor ne krije u razini aktualnosti. <\/p>\n\n\n\n
Naime, kako to \u010desto u svojim istupima nazna\u010dava i nedavni zagreba\u010dki gost<\/a>, njema\u010dki ekonomist Michael Heinrich<\/a>, Marxovo pribjegavanje primjerima iz tada\u0161nje engleske privrede, u tom trenutku najrazvijenije na svijetu, odre\u0111eno je banalnom \u010dinjenicom da je \u017eivio u tom, a ne ovom vremenu. Drugim rije\u010dima, ako Marxova analiza strukturnih zna\u010dajki kapitalizma ne odgovara suvremenom kapitalizmu onda ne odgovara ni kapitalizmu otprije 150 godina. Tako da je Marxova anakronost zapravo proma\u0161ena optu\u017eba i nu\u017eno se mora zasnivati na jednoj od pretpostavki: u 19. stolje\u0107u nije bilo kapitalizma ili danas ne \u017eivimo u kapitalizmu. Nema tre\u0107e. To ne zna\u010di da je Marxova analiza to\u010dna ve\u0107 samo da diskvalifikacije na temelju navodne zastarjelosti nemaju smisla.<\/p>\n\n\n\n