{"id":27948,"date":"2019-05-21T13:36:58","date_gmt":"2019-05-21T12:36:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27948"},"modified":"2019-05-21T13:59:16","modified_gmt":"2019-05-21T12:59:16","slug":"vidljive-ruke-bosanske-privatizacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27948","title":{"rendered":"Vidljive ruke bosanske privatizacije"},"content":{"rendered":"\n

Napokon je pro\u0161lo dovoljno vremena da se u lokalnim medijima po\u010dnu kriti\u010dki propitivati procesi tranzicije i privatizacije te gospodarskog rasta i izravnih stranih investicija. BIRN<\/a> je tako pro\u0161loga tjedna objavio kratku i pitku, ali zanimljivu analizu tranzicije u BiH, motiviranu velikim egzodusom iz zemlje. Prema njihovim podacima, tokom pro\u0161le godine iz dr\u017eave je oti\u0161lo 18.000 ljudi. Kao razlog odlaska masovno se navodi lo\u0161a politi\u010dka, dru\u0161tvena i ekonomska situacija kao i nesigurna budu\u0107nost, pi\u0161e autor \u0160t\u011bp\u00e1n \u0160antr\u016f\u010dek. Nastavlja isti\u010du\u0107i kako stopa nezaposlenosti u toj zemlji, prema konzervativnim procjenama, iznosi otprilike od 18 do 21 posto. <\/p>\n\n\n\n

Postavljanje aktualnih dru\u0161tvenih problema u \u0161iri lokalni i me\u0111unarodni ekonomski kontekst, li\u0161en autorastisti\u010dkih tropa kojima bosanski narativi ina\u010de \u010desto i previ\u0161e obiluju, svjedo\u010di nam tome da je napokon pro\u0161lo dovoljno vremena od perioda tranzicije kao i da se napokon promijenila generacija koja nosi ove diskurse. <\/p>\n\n\n\n

\u0160antr\u016f\u010dek u tekstu na primjerima obja\u0161njava kako najve\u0107e predratne bosanske firme koje su \u010dinile “ekonomske stubove predratne Bosne” nisu uspjele u tr\u017ei\u0161noj ekonomiji. Kao razloge navodi visoko politizirane procese i maksimalnu netransparentnost, kao i podjelu ekonomske mo\u0107i u zemlji s obzirom na etni\u010dki predznak. Tranzicijski neuspjeh ispravno prvo povezuje sa Daytonskim sporazumom i ustavnim ustrojstvom BiH, ali mu ipak ne daje punu du\u017enu pa\u017enju. Naime, i da je sve drugo \u0161to je moglo funkcioniralo glatko (npr. da su u zemlju dolazili kapitalisti s “ispravnim” motivima, da je rekonstrukcija izvedena maksimalno transparentno i da se sve radilo u javnom interesu) i dalje neki od temeljnih bosanskih problema ne bi bili rije\u0161eni. Temelji disfunkcionalnosti ustrojstva BiH koje je od te zemlje stvorilo 9. krug birokratskog pakla le\u017ee u Daytonskom sporazumu koji je 1995. godine zaustavio rat. Kako nagla\u0161ava autor, “nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, neoliberalni pristup me\u0111unarodne zajednice pretpostavio je da \u0107e brza i transparentna privatizacija dr\u017eavne imovine stimulisati ekonomiju koja umire.” <\/p>\n\n\n\n

Poru\u0161eni ekonomski stubovi<\/h2>\n\n\n\n

Zastra\u0161uju\u0107e je danas \u010ditati da je tu “brzu” privatizaciju u BiH predvodio USAID, dr\u017eavna agencija SAD-a za me\u0111unarodni razvoj, ina\u010de globalno poznati donatori koji itekako paze da sadr\u017eaj kojeg sami financiraju bude strogo u ideolo\u0161kom skladu sa ameri\u010dkom imperijalisti\u010dkom politikom. \u0160antr\u016f\u010dek zaklju\u010duje kako je pristup SAD-a tranziciji u BiH bio manjkav jer je “patio od preteranog verovanja u tr\u017ei\u0161ne mehanizme i potcenjivao je \u010dinjenicu da se proces privatizacije odvijao u posleratnom okru\u017eenju \u010dije su zna\u010dajne specifi\u010dnosti oblikovale ishod.” Provesti privatizaciju na brzo zapravo je zna\u010dilo rasprodati javnu i dr\u017eavnu imovinu u fazi dok infrastruktura za tako sveobuhvatan socioekonomski proces jo\u0161 nije bila postavljena. \u0160antr\u016f\u010dek nagla\u0161ava kako se “privatizacija odvijala bez odgovaraju\u0107eg institucionalnog i zakonodavnog okvira, kada su bankarski sistem, zakonodavstvo [kao \u0161to su zakoni o nesolventnosti] i pravosudni mehanizmi jo\u0161 uvijek bili u fazi izrade.” <\/p>\n\n\n\n

Kao tri najva\u017enija problema koja su oblikovala privatizaciju u BiH \u0160antr\u016f\u010dek isti\u010de politi\u010dku opstrukciju, netransparentnost i etnizaciju procesa. Otprilike tu mo\u017ee se zapravo uputiti kritika ovoga teksta<\/a> jer se iz analize izuzimaju itekako bitne stvari: rastakanje glomaznih industrijskih pogona koji su me\u0111usobno ovisili jedni o drugima. Primjerice nepotrebni nusproizvod jedne javne tvornice davao se besplatno drugoj javnoj tvornici kao sirovina, radi \u010dega druga tvornica zapravo nije morala kupovati sirovine. Nakon uspostave tr\u017ei\u0161nog gospodarstva to je postalo neprihvatljivo te je progla\u0161eno pogodovanjem i stavljeno van zakona. Nadalje, brojne tvornice koje su ostale nakon raspada Jugoslavije u nacionalnim dr\u017eavama izgubile su svoju tr\u017ei\u0161nu poziciju zbog promijenjenih odnosa sa zemljama Nesvrstanih odakle su ina\u010de ranije dobivale sirovine po ispodtr\u017ei\u0161nim, preferencijalnim cijenama. Potom ostaje i pitanje ulaganja u industrijski kapital. Industrija je najskuplja ekonomska grana, a raspadom socijalisti\u010dkog bloka te gubljenjem tr\u017ei\u0161ta i poskupljenjem sirovina, ulaganja u industriju na Balkanu, bankama u sada stranom vlasni\u0161tvu, postalo je preskupo i preriskantno davati kredite za razvoj industrijskog pogona. Lokalne su firme na taj na\u010din ostale dakle i bez kapitalnih investicija. Ono \u0161to mo\u017eda ne bi bio toliki rizik za banke u lokalnom vlasni\u0161tvu, za one u stranom (sa investicijama u npr. njema\u010dki industrijski kapital), ulagati u industriju na Balkanu, bilo je jednostavno neisplativo. <\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici, mir ovdje stranci nisu gradili s ciljem maksimalnog socioekonomskog napretka Balkana, ve\u0107 maksimalne ekstrakcije profita i resursa iz ovog dijela Europe. Ni\u0161ta se mnogo nije promijenilo do danas, osim \u010dinjenice, da se uz sirovine na Zapad danas odlijevaju i mozgovi\u2026 Ba\u0161 je danas u hrvatskim medijima objavljena vijest da Britanci nude hrvatskim lije\u010dnicima pla\u0107e od 65.000 kn mjese\u010dno. Kako da se poluraspadaju\u0107i socijalni i ekonomski stubovi na\u0161ih postsocijalisti\u010dkih dru\u0161tava nose s takvim uvjetima?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Napokon je pro\u0161lo dovoljno vremena da se u lokalnim medijima po\u010dnu kriti\u010dki propitivati procesi tranzicije i privatizacije te gospodarskog rasta i izravnih stranih investicija. BIRN je tako pro\u0161loga tjedna objavio kratku i pitku, ali zanimljivu analizu tranzicije u BiH, motiviranu velikim egzodusom iz zemlje. Prema njihovim podacima, tokom pro\u0161le godine iz dr\u017eave je oti\u0161lo 18.000 […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27949,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[475,228,34],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27948","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih","tag-ekonomija","tag-tranzicija","theme-drustvo","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27948","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27948"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27948\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27956,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27948\/revisions\/27956"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27949"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27948"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27948"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27948"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27948"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27948"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27948"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27948"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}