{"id":27919,"date":"2019-05-17T13:03:13","date_gmt":"2019-05-17T12:03:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27919"},"modified":"2019-12-26T12:38:42","modified_gmt":"2019-12-26T11:38:42","slug":"globalni-zeleni-new-deal","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27919","title":{"rendered":"Globalni Zeleni “New Deal”"},"content":{"rendered":"\n

Od kada je karizmati\u010dna konobarica koja je postala \u010dlanom ameri\u010dkog Kongresa (u inicijativi pronalaska kandidata Demokratske stranke iz radni\u010dke klase za radni\u010dku klasu, predvo\u0111ene strujom Bernija Sandersa) Alexandria Ocasio-Cortez, javnosti iznijela prijedlog Zelenog “New Deal-a” ideja je uhvatila korijenje i u Europi. Mahom, dodu\u0161e, u krugovima liberalno-zelenih kolumnista \u010dija se strategija svodi na monotono pozivanje na solidarnost te \u0161iroku ponudu iz lepeze op\u0107ih mjesta kao nerazra\u0111enih rje\u0161enja. Osim njima, ideja AOC dobro je sjela i Pokretu za demokraciju u Europi, odnosno DiEM-u, politi\u010dkom pokretu kojeg su pokrenuli biv\u0161i gr\u010dki ministar financija Yanis Varufakis i hrvatski filozof Sre\u0107ko Horvat. No, istu ideju razmatraju i \u010dlanovi zelene stranke u Velikoj Britaniji koji su u privatnoj inicijativi predlo\u017eili zakon o punoj dekarbonizaciji ekonomije Velike Britanije kao i iskorijenju socijalnih nejednakosti<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kao i kod AOC plan britanskih Zelenih sadr\u017ei ideju dekarbonizacije dru\u0161tva vo\u0111ene logikom potreba zajednice kao i zapo\u0161ljavanjem unutar lokalnih zajednica, temelji se i na uspostavi znatno ve\u0107ih standarda za\u0161tite okoli\u0161a i ve\u0107im ulaganjima u sanaciju ekolo\u0161kih \u0161teta. U svim analizama problema i svim prijedlozima rje\u0161enja financije su suptilno provedene kao temeljni problem. Varufakis<\/a> u svom izlaganju me\u0111utim posebno eksplicira taj problem adresiraju\u0107i ga “head on”. Iako je iznos od 5 posto globalnog BDP-a godi\u0161nje (8 bilijuna ameri\u010dkih dolara), koliko Varufakis predla\u017ee da zemlje izdvoje u fond Zelenog “New Deala” \u2013 zaista vrtoglav \u2013 on je nu\u017ean. <\/p>\n\n\n\n

Logika ovog argumenta, neovisno o nezamislivosti iznosa, svaki dan postaje sve utemeljenija u stvarnim potrebama. Realnost njegova prijedloga potvr\u0111uje i urgentnost posljednjeg izvje\u0161\u0107a UN-a koji je nakon nekoliko uzastopnih godina alarmantnih ali ignoriranih izvje\u0161taja o izumiranju vrsta, ove godine oti\u0161ao korak dalje i objavio izvje\u0161taj prema kojem i \u010dovje\u010danstvu prijeti izumiranje. Poruka je poslana glasno, no politi\u010dke elite pretvaraju se da su one upu\u0107ene u zrakoprazni dru\u0161tveni prostor. Upravo zbog toga, svi do sada izneseni prijedlozi koji okoli\u0161aju i nevoljko izravno adresiraju politi\u010dke elite \u2013 nisu dovoljno dobri. U kona\u010dnici, pozivati na solidarnost i logiku poticaja (\u010ditaj: subvencija) bez sankcija (\u010ditaj: financijskih kazni) zapravo zna\u010di pristati na diskurs kojeg su postavili lobisti fosilnih kompanija na COP21 summitu u Parizu 2015. godine. Takav pristup pokazuje se, do 2019. godine jo\u0161 nije urodio nikakvim plodom. Dapa\u010de, emisije stakleni\u010dkih plinova ne da se nisu smanjile nego su pre\u0161le jo\u0161 jednu psiholo\u0161ku granicu koli\u010dine \u010destica CO2 i metana u na\u0161oj atmosferi. <\/p>\n\n\n\n

Samoregulacijska la\u017e<\/h2>\n\n\n\n

Prate\u0107i te argumente moramo zaklju\u010diti kako osim pozivanja na solidarnost, iskorijenjenje siroma\u0161tva djelovanjem na lokalnu zajednicu, zatim (trenutno) utopijskim pozivom na ulaganja u smanjenje socijalnih nejednakosti te ogromnim i nu\u017enim financijskim investicijama od 5 posto globalnog BDP-a godi\u0161nje, globalnom Zelenom “New Dealu” nu\u017eno treba pridodati i realne sankcije za politi\u010dku odgovornost za postoje\u0107e stanje. <\/p>\n\n\n\n

Posljednji dokaz za nu\u017enost sankcija graf je, odnosno 37 godina star dopis<\/a> namijenjen internoj upotrebi zaposlenih u firmi koja se danas zove ExxonMobil. Naime, 1982. godine istra\u017eiva\u010di zaposleni u toj firmi do\u0161li su do zaklju\u010dka da \u0107e se po\u010detkom 21. stolje\u0107a Zemljina atmosfera zagrijavati na vi\u0161e od 1,5 stupnjeva Celzijusa te da trendovi pokazuju da \u0107e do\u0107i do globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskom aktivnosti. \u0160tovi\u0161e, preciznost njihova predvi\u0111anja je frapantno to\u010dna. Konkretno, predvidjeli su da \u0107e do 2020. koli\u010dina CO2 u atmosferi imati udio od 420 ppm. Prema aktualnim istra\u017eivanjima, to\u010dno \u0107e toliko idu\u0107e godine iznositi zaga\u0111enje, s obzirom na to da ono raste po stopi od 3 ppm godi\u0161nje. Istra\u017eiva\u010di zaposleni u Exxonu znali su da \u0107e pove\u0107anje CO2 tako\u0111er za sobom povla\u010diti i rastu\u0107e prosje\u010dne godi\u0161nje temperature. Jedino u \u0161to nisu bili sigurni je \u0161to \u0107e taj rast zna\u010diti za budu\u0107nost dru\u0161tva, no o\u010dekuju “neke” u\u010dinke na poljoprivredu i koli\u010dinu te raspodjelu oborina, kao i poplave i podizanje razine mora zbog otapanja ledenjaka. No, u kona\u010dnici, zaklju\u010dili su kako se radi o problemu kojim se ne treba odmah baviti jer ne\u0107e postati problemom do po\u010detka 21. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj primjer ilustrira \u010dinjenicu da se tr\u017ei\u0161te ne\u0107e samoregulirati na op\u0107edru\u0161tvenu korist, ve\u0107 upravo suprotno, ovo je dokaz da \u0107e bez demokratskog nadzora, kompanije oti\u0107i toliko daleko da su sposobne namjerno i svjesno uni\u0161titi cijeli planet kako bi maksimalizirale svoju kratkoro\u010dnu dobit. Exxon kao i druge fosilne kompanije moraju odgovarati za svoje dru\u0161tveno neodgovorno pona\u0161anje. Ove firme jo\u0161 uvijek imaju dovoljno velike profite koje jednostavno treba preusmjeriti na sanaciju \u0161tete. U kona\u010dnici, sjetite se odgovornosti fosilnih kompanija kad vas liberalni kolumnisti idu\u0107i put poku\u0161aju moralnom ucjenom natjerati na promjenu \u017eivotnog stila. \u017divotni standard naroda nije problem, ve\u0107 problema nikad ne bi ni bilo da je bilo adekvatnog demokratskog nadzora nad tr\u017ei\u0161tem. Samoreuglacija je ne\u0161to \u0161to treba da ostane reliktom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od kada je karizmati\u010dna konobarica koja je postala \u010dlanom ameri\u010dkog Kongresa (u inicijativi pronalaska kandidata Demokratske stranke iz radni\u010dke klase za radni\u010dku klasu, predvo\u0111ene strujom Bernija Sandersa) Alexandria Ocasio-Cortez, javnosti iznijela prijedlog Zelenog “New Deal-a” ideja je uhvatila korijenje i u Europi. Mahom, dodu\u0161e, u krugovima liberalno-zelenih kolumnista \u010dija se strategija svodi na monotono pozivanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27920,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[707,709,705,641,182,663,708],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27919","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-alexandria-ocasio-cortez","tag-diem25","tag-exxon","tag-green-new-deal","tag-okolis","tag-pariski-sporazum","tag-zeleni","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27919","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27919"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27919\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30436,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27919\/revisions\/30436"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27919"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27919"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27919"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27919"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27919"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27919"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27919"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}