{"id":27905,"date":"2019-05-17T08:00:15","date_gmt":"2019-05-17T07:00:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27905"},"modified":"2019-05-21T09:45:27","modified_gmt":"2019-05-21T08:45:27","slug":"spasavanje-rumunjskog-ekonomskog-cuda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27905","title":{"rendered":"Spa\u0161avanje rumunjskog “ekonomskog \u010duda”"},"content":{"rendered":"\n

Zbog visokih stopa rasta Rumunjska je proteklih nekoliko godina \u010desto promovirana kao dokaz da se stvari na istoku kontinenta polako mijenjaju. \u010cinjenica da se taj model o\u010digledno ve\u0107 ispuhao privukla je znatno manje medijske pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

Svega desetak dana uo\u010di europskih izbora i na pragu zadnje godine mandata aktualnog predsjednika, rumunjskom politi\u010dkom scenom se \u0161iri jedna neugodna atmosfera dosade. Op\u0107a slika je stalna pat-pozicija bez velikih doga\u0111aja: s jedne su strane vladaju\u0107i socijaldemokrati (PSD) koji kao da se klimaju ali su presna\u017eni da padnu, a s druge opozicija koja je previ\u0161e podijeljena da bi izvela neku promjenu, kakva god ona bila. No ako se na razini visoke politike ne doga\u0111a ni\u0161ta, institucionalni sukobi koji odre\u0111uju politi\u010dku ekonomiju zemlje i tehni\u010dke debate povezane s tim zamijenili su politi\u010dke skandale na koje smo ina\u010de navikli.<\/p>\n\n\n\n

Razlog je jednostavan: potpora socijaldemokratima nije se nikada temeljila na nekakvom ideolo\u0161kom ili moralnom entuzijazmu bira\u010da, unato\u010d tome \u0161to su povremeno koketirali s desni\u010darskim grupama poput homofobne Koalicije za obitelj. Oni su svoju vlast uglavnom legitimirali pragmati\u010dno: svojom sposobno\u0161\u0107u da proizvedu relativno konzistentne ekonomske rezultate, poput visokih stopa rasta u kombinaciji s povremenim mjerama redistribucije, kao \u0161to su pove\u0107anja minimalne pla\u0107e. Otkad su do\u0161li na vlast 2016. njihov fiskalni stimulus donosio je o\u010dekivane rezultate unato\u010d administrativnoj konfuziji koju je proizvodila vladina porezna politika. Iako ispo\u010detka nepovjerljivi, poslodavci su bili zahvalni, a rast pla\u0107a poslu\u017eio je kao pogonsko gorivo za pove\u0107anu potro\u0161nju koja je temelj “rumunjskog ekonomskog \u010duda”.<\/p>\n\n\n\n

No u drugoj polovici pro\u0161le godine, \u010dudo je po\u010deo pokazivati znakove usporavanja. Ve\u0107 u studenom o\u010dekivanja rasta su se smanjila unato\u010d vladinim ambicioznim najavama. Deficit prora\u010duna ponovno je po\u010deo rasti dok je inflacija polako pojela rast pla\u0107a. Ono \u0161to izaziva jo\u0161 ve\u0107u brigu od deficita je negativna bilanca pla\u0107anja koja daje prili\u010dno negativnu sliku o rumunjskim proizvodnim kapacitetima. U osnovi, pove\u0107anje lokalne potro\u0161nje proteklih godina potaknulo je uvoz umjesto doma\u0107e proizvodnje. Ve\u0107ina rumunjskoj vanjskog duga je privatna, a nije posljedica nespretnih bud\u017eetskih praksi: radi se o negativno trgovinskoj bilanci koju obilje\u017eava visok uvoz, a ne rast stranih investicija. Sve to stvara dodatni pritisak na valutu, poti\u010du\u0107i inflaciju i, kao posljedicu toga, smanjenje realnih pla\u0107a, ali bez da to poti\u010de rumunjski izvoz.<\/p>\n\n\n\n

“Rat” sa sredi\u0161njom bankom<\/h2>\n\n\n\n

Da je ovaj val lo\u0161ih makroekonomskih vijesti izazvao pravu paniku u vladi jasno je iz rata statisti\u010dkim podacima koji traje posljednjih mjeseci. Vlada i dalje obe\u0107ava rast od barem pet i pol posto dok ve\u0107ina me\u0111unarodnih promatra\u010da predvi\u0111a<\/a> stope do 3,4%. Panika u vladi imala je me\u0111utim posljedice i na sukobe oko kreditnog sistema. Razlog je razumljiv: potro\u0161nja je bila motor dosada\u0161njeg rasta i, unato\u010d tome \u0161to je pove\u0107anje nadnica potaknulo i prodaju, te\u0161ko je o\u010dekivati zadr\u017eavanje ovog tempa bez liberalne kreditne politike. Stoga su niske kamatne stope za potro\u0161nju (ku\u0107anstava) postale ne samo jedan od klju\u010dnih ekonomskih ciljeva vlade, nego i polje borbe za politi\u010dko pre\u017eivljavanje s obzirom na skore izbore. Sve to politiziralo je ekonomske institucije koje su dosad ostavljale dojam neutralnih instrumenata ekonomskog upravljanja.<\/p>\n\n\n\n

Kao primjer mo\u017ee poslu\u017eiti diskusija o ROBOR-u, me\u0111ubankovnoj stopi po kojoj banke posu\u0111uju jedna od druge kako bi pokrile svoje potrebe za likvidno\u0161\u0107u i koja onda slu\u017ei kao glavna referentna to\u010dka prilikom utvr\u0111ivanja kamatnih stopa za ku\u0107anstva i tvrtke. U prosincu pro\u0161le godine, nekoliko dana uo\u010di zimskih praznika, vlada je sve iznenadila izvanrednom uredbom koja je uvela “porez za pohlepu”: imovina banaka trebala se od sada oporezivati ovisno o fluktuacijama ROBOR-a. Bankarski milje reagirao je \u0161okirano: ROBOR je doista rastao tijekom prethodne godine, \u0161to je ote\u017ealo financiranje ku\u0107anstava i tvrtki te povisilo stope po kojima se posu\u0111uje. No, kako je to Rumunjska nacionalna banka (BNR) objasnila u svojoj izjavi, taj je porast primarno posljedica rasta inflacije: stopa ROBOR-a se utvr\u0111uje nezavisno od sredi\u0161nje banke ili banaka op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, nastavlja sredi\u0161nja banka, takav bi porez naposljetku pao na le\u0111a bankovnih klijenata, a ne samih banaka. Umjesto da snizi financijski tro\u0161ak za ku\u0107anstva, vlada bi naprosto dodala jo\u0161 jedan tro\u0161ak. Vlada je odgovorila optu\u017euju\u0107i sredi\u0161nju banku za dogovor s privatnim banakama, \u010dime je sugerirala da se ROBOR-om manipuliralo kako bi se pove\u0107ali tro\u0161kovi du\u017enika. Otvorena je i parlamentarna istraga “krize valute” iz 2008. godine kada je, prema socijaldemokratima, taj tip manipulacije bio o\u010digledan. Parlamentarna komisija nije do\u0161la ni do kakvog definitivnog zaklju\u010dka i o njezinim se rezultatima jo\u0161 raspravlja: no ta je istraga ipak bila socijaldemokratska pobjeda u ratu za popularnost protiv sredi\u0161nje banke, \u0161to je bacilo dodatnu sumnju na njezine odluke.<\/p>\n\n\n\n

Izbori pred socijaldemokratima<\/h2>\n\n\n\n

No radikalni “porez na pohlepu” iz prosinca ipak je dramati\u010dno ubla\u017een: umjesto oporezivanja banaka prema fluktuacijama ROBOR-a, u travnju 2019. vlada je naprosto odlu\u010dila zamijeniti tu referentnu to\u010dku za utvr\u0111ivanje kamatnih stopa drugim indeksom \u0161to je, barem zasad, smanjilo financijski tro\u0161ak. Radi se o kompromisu koji je ipak dao socijaldemokratima ne\u0161to manevarskog prostora. No jo\u0161 puno va\u017enije: to je bila i simboli\u010dka pobjeda nad previ\u0161e opreznim politikama sredi\u0161nje banke, jedne od svega par institucija koje imaju kapacitet da se odlu\u010dno usprotive vladinim planovima. Debata o ROBOR-u stavila je sredi\u0161nju banku u nezgodan polo\u017eaj i ote\u017eala njezinu kontrolu nad monetarnom masom: manje kamatne stope dodatno \u0107e pove\u0107ati rumunjsku inflaciju i tu BNR ne mo\u017ee u\u010diniti puno. Pove\u0107anje stope po kojoj posu\u0111uje samo bi izazvalo optu\u017ebe da radi protiv vlade.<\/p>\n\n\n\n

No s druge strane i pu\u0161tanje sada\u0161nje stope inflacije mo\u017ee se pro\u010ditati kao politi\u010dka gesta, odnosno potez koji bi o\u0161tetio potro\u0161a\u010de. Takva situacija natjerala je BNR na o\u010dajni\u010dki porez: poku\u0161aj da nagovori velike banke da privuku vi\u0161e \u0161tednje pove\u0107anjem depozitnih<\/a> stopa. Ali sukob oko ROBOR-a ukazao je tako\u0111er i strukturni problem sa socijaldemokratskim razvojnim planom koji se \u010dini o\u010ditijim sada kada su ekonomske prognoze lo\u0161e. Unato\u010d rastu u proteklom periodu, rumunjska inflacija je u apsolutnim iznosima relativno umjerena i nikada ne prelazi 4,5%. Strah od inflacije vi\u0161e je strah od simptoma koje ona razotkriva, a to je prije svega negativna trgovinska bilanca. To predstavlja veliku razliku u odnosu na zemlje poput Ma\u0111arske ili Poljske koje su naizgled primijenile sli\u010dan model rasta ali uz znatno druga\u010diji ekonomski profil.<\/p>\n\n\n\n

Obje su zemlje privukle visoke razine stranih investicija u proteklom desetlje\u0107u, bilo kroz izravna strana ulaganja ili kroz europske fondove. To im je omogu\u0107ilo znatno efikasniju izvozno orijentiranu ekonomiju s relativno velikim trgovinskim suficitima i pozitivnom bilancom teku\u0107eg ra\u010duna: svime dakle \u0161to je u Rumunjskoj nezamislivo. Jednako nezamislivo kao i to da bi vlada mogla nadoknaditi desetlje\u0107a nepostoje\u0107ih investicija do predsjedni\u010dkih izbora. No, s obzirom na to da su im ekonomske performanse bile jedina stvar koja im je davala legitimitet, to je oklada na koju \u0107e PSD biti prisiljen ako \u017eeli restrukturirati rumunjsku ekonomiju u sljede\u0107ih \u0161est mjeseci, ili barem sprije\u010diti socijalno nezadovoljstvo.<\/p>\n\n\n\n

Stoga se \u010dini kako \u0107e se glavne politi\u010dke bitke (ili bar one s najzna\u010dajnijim posljedicama) i dalje voditi oko naizgled tehni\u010dkih pitanja poput me\u0111ubankovnih stopa, ba\u0161 kao \u0161to \u0107e i naizgled nebitni akteri poput sredi\u0161nje banke nastaviti igrati klju\u010dnu ulogu u ovogodi\u0161njim izborima.<\/p>\n\n\n\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbog visokih stopa rasta Rumunjska je proteklih nekoliko godina \u010desto promovirana kao dokaz da se stvari na istoku kontinenta polako mijenjaju. \u010cinjenica da se taj model o\u010digledno ve\u0107 ispuhao privukla je znatno manje medijske pa\u017enje. Svega desetak dana uo\u010di europskih izbora i na pragu zadnje godine mandata aktualnog predsjednika, rumunjskom politi\u010dkom scenom se \u0161iri jedna […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":27906,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,587],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-27905","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-rumunjska","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27905","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27905"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27905\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27910,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27905\/revisions\/27910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27905"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27905"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27905"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27905"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}