{"id":27896,"date":"2019-05-16T09:00:03","date_gmt":"2019-05-16T08:00:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27896"},"modified":"2019-05-15T16:35:37","modified_gmt":"2019-05-15T15:35:37","slug":"zvono-za-uzbunu-sve-manje-europskih-radnika-organizirano","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27896","title":{"rendered":"Zvono za uzbunu: sve manje europskih radnika organizirano"},"content":{"rendered":"\n

Prema izvje\u0161taju<\/a> koji je ju\u010der objavio Europski sindikalni institut, povezan s najve\u0107om kontinentalnom sindikalnom konfederacijom, radni\u010dkom organiziranju se u ovom dijelu svijeta crno pi\u0161e. Naime u posljednjih dvadesetak godina sindikalna gusto\u0107a, odnosno udio radnika koji su organizirani, smanjio se za 14% diljem kontinenta. Jo\u0161 je opasnija tendencija da se me\u0111u organiziranima nalaze u pravilu stariji radnici, kao i oni koji su na bolje pla\u0107enim pozicijama. Pad \u010dlanstva zabilje\u017een je u \u010dak 24 od 32 zemlje pokrivene istra\u017eivanjem, iako neke imaju i znatniji rast (od oko 10%), poput Norve\u0161ke, Italije i Islanda. Pojedine zemlje, poput \u0160panjolske i Francuske, uglavnom su zadr\u017eale svoju nisku razinu organiziranosti, no drugdje je gusto\u0107a doista dramati\u010dno pala.<\/p>\n\n\n\n

Nigdje dodu\u0161e toliko kao u zemljama Srednje i Isto\u010dne Europe. U Slova\u010dkoj, Rumunjskoj i Ma\u0111arskoj udio organiziranih radnika pao je za 40% od 2000-ih, u Sloveniji 35%, u \u010ce\u0161koj preko 30%, a u Bugarskoj i Hrvatskoj 25, odnosno 22%. Me\u0111u “gubitnicima” su i Gr\u010dka, Turska, Irska i Portugal, ali tamo pad uglavnom nije toliko dramati\u010dan kao na Istoku. Na razinu organiziranosti radnika na Istoku, primje\u0107uje izvje\u0161taj, izrazito je nepovoljno utjecalo priklju\u010divanje Uniji. Suprotno narativima o Istoku kao dijelu Europe s “rigidnim” radnim zakonodavstvima ili prevelikom za\u0161titom radnika, ovda\u0161nje zemlje zapravo spadaju me\u0111u one s najmanjom sindikalnom gusto\u0107om. U zemljama poput Danske i \u0160vedske, oko dvije tre\u0107ine radnika je organizirano, za \u0161to je primarno zaslu\u017eno \u2013 zaklju\u010duje izvje\u0161taj \u2013 zakonodavstvo naklonjeno sindikalizmu. <\/p>\n\n\n\n

Rekorder je me\u0111utim Island, gdje je 90% radnika u sindikatu. Natpolovi\u010dni udio imaju i Norve\u0161ka i Belgija, Italija je pak negdje na tre\u0107ini, a Austrija na \u010detvrtini. Na dnu su isto\u010dnoeuropske zemlje me\u0111u kojima samo Slovenija, Hrvatska i Rumunjska imaju gusto\u0107u preko 20% iako ona, kao \u0161to smo vidjeli, u sve tri zemlje dramati\u010dno pada. Negativni rekorder je Estonija sa sindikalnom gusto\u0107om od svega 6%, no daleko nisu ni druge balti\u010dke zemlje, Poljska, Slova\u010dka i Ma\u0111arska… Sve to dovelo je op\u0107enito i do pada udjela radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima koji je sada npr. u Hrvatskoj prvi puta pao na ispod 50%. Sve ovo, procjenjuje se u izvje\u0161taju, ve\u0107 je dovelo i do pada realnih nadnica u ve\u0107ini zemalja, a trendovi ve\u0107 dugo zvone na uzbunu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema izvje\u0161taju koji je ju\u010der objavio Europski sindikalni institut, povezan s najve\u0107om kontinentalnom sindikalnom konfederacijom, radni\u010dkom organiziranju se u ovom dijelu svijeta crno pi\u0161e. Naime u posljednjih dvadesetak godina sindikalna gusto\u0107a, odnosno udio radnika koji su organizirani, smanjio se za 14% diljem kontinenta. Jo\u0161 je opasnija tendencija da se me\u0111u organiziranima nalaze u pravilu stariji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":27897,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[243,85],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-27896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-eu","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27896","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27896"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27896\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27898,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27896\/revisions\/27898"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27897"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27896"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27896"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27896"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27896"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}