{"id":27885,"date":"2019-05-15T13:10:58","date_gmt":"2019-05-15T12:10:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27885"},"modified":"2019-12-26T12:41:05","modified_gmt":"2019-12-26T11:41:05","slug":"socijalna-cijena-skure-bure","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27885","title":{"rendered":"Socijalna cijena “\u0161kure bure”"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatsku posljednjih nekoliko dana tresu novi oblici vremenskih ekstrema. Sna\u017eni udari vjetra na kontinentu, prema\u0161ivali su brzinu od 100 km na sat. Me\u0111u doseljenicima iz Dalmacije, a posebno u Zagrebu, pro\u0161irio se ina\u010de tradicionalan naziv za ovakvo vrijeme: “\u0161kura bura”. Dok bura ozna\u010dava sna\u017ene udare vjetra koji pu\u0161e na mahove, a koji je ina\u010de hladan i suh, ovo “\u0161kura” ili “tamna” ozna\u010dava buru pra\u0107enu ki\u0161om, \u0161to je zapravo rijetka pojava. Takvo vrijeme uzrokovalo je ogromne materijalne \u0161tete \u010dije je zbrajanje tek po\u010delo. Pod velikom koli\u010dinom sru\u0161enih stabala, najvi\u0161e su stradali automobili mahom parkirani na ne\u010duvanim otvorenim prostorima, zatim krovovi, roletne i sli\u010dno. \u0160teta \u0107e, \u010dini se, posebno biti velika na Medvednici, planini u sjevernom dijelu Zagreba, upozoravaju Hrvatske \u0161ume, institucija u kojoj se korupcija jo\u0161 nije po\u010dela \u010distiti, \u0161to samo svjedo\u010di o njezinoj ukorijenjenosti. Najpro\u0161irenija zamjerka toj instituciji u javnosti trenutno je \u010dinjenica da nas \u017eustro uvjeravaju kako dobro rade svoj posao dok je istovremeno broj stabala u \u0161umama diljem dr\u017eave manji toliko da je golim okom primjetan. Te, Hrvatske \u0161ume, mjesecima ve\u0107 i provode i toleriraju ogoljenje Medvednice do frapantnih razmjera. Manjak stabala sada \u0107e pak izazvati klizi\u0161ta na i ina\u010de trusnom podru\u010dju i bujice vode na sam grad, stvaraju\u0107i tako materijalnu \u0161tetu jo\u0161 ve\u0107u od one koja bi bila na djelu da nas je pogodilo isto vrijeme ali da se javnim institucijama upravlja u skladu s klimatskim ciljevima. Kakve \u0107e to posljedice imati na pitku vodu za sjeverni dio grada koja se prikuplja iz potoka na Medvednici, jo\u0161 nismo ispitali. Iz perspektive financijske \u0161tete<\/a> vremenskih nepogoda koje poga\u0111aju Medvednicu, postavlja se pitanje ho\u0107e li Hrvatske \u0161ume i gradona\u010delnik grada Zagreba Milan Bandi\u0107 odgovarati za neodgovorno upravljanje javnim resursima? Primjerice, kako pi\u0161e Jutarnji list, za \u0161tete na automobilima odgovorni su vlasnici zemlje na kojoj je raslo palo stablo koje je po\u010dinilo \u0161tetu. Dakle, za \u0161tetu po gradu Zagrebu odgovoran je Grad te je to adresa za naknadu \u0161tete. <\/p>\n\n\n\n

Po tko zna koji put u posljednjih 6 godina od kad su pale prve velike ki\u0161e i uzrokovale ogromne poplave, Hrvatska Kostajnica ponovno je krizno \u017eari\u0161te. Tamo su odroni zemlje proteklih godina odnijeli prakti\u010dki pola grada, a \u0161teta se sada ponavlja, tek \u0161to je sanirana. Sanaciju smo platili mi, porezni obveznici, odnosno dr\u017eava koja tim porezima upravlja u javnom interesu. A sad \u0107emo je platiti ponovno. Ovla\u0161\u0107uje nas to da tra\u017eimo odgovore na pitanja o upravljanju vremenskim nepogodama u Hrvatskoj, da dovodimo u pitanje sve oblike sanacija. Tipa, koliko \u0107emo jo\u0161 puta sanirati \u0161tetu na Baniji i Kordunu prije nego \u0161to shvatimo da je potrebno donijeti nove infrastrukturne strategije i “cjelovite planove” koji \u0107e sve planirano promotriti iz perspektive financijskih i socijalnih \u0161teta klimatskih promjena. Da li je dovoljno sanirati jo\u0161 jednom Hrvatsku Kostajnicu, i da li je to uop\u0107e mogu\u0107e, izgraditi nasip dovoljno velik koji \u0107e sprije\u010diti izlijevanje brojnih okolnih rijeka, ili je jeftinije promi\u0161ljati o trajnom preseljenju ugro\u017eenih obitelji i cijelih sela u neka manje ugro\u017eena podru\u010dja? <\/p>\n\n\n\n

Pitanja su ovo daleko od programa Vlade i politi\u010dkih stranaka u Hrvatskoj, a kao \u0161to smo ve\u0107 pisali, integrirani planovi<\/a> koji su osmi\u0161ljeni upravo kako bi pomogli u rje\u0161avanju pitanja sanacija materijalnih \u0161teta od klimatskih promjena, toliko su sramotno lo\u0161i da pokazuju neznanje i nesposobnost i ljudi i resornih institucija. Posljedica je to pak dekada negativne selekcije radnika u javnoj upravi. <\/p>\n\n\n\n

Dobre strane kvantifikacije “svega”<\/h2>\n\n\n\n

\u0160teta od klimatskih promjena ra\u010duna se prema razli\u010ditim matemati\u010dkim modelima, a naj\u010de\u0161\u0107e se naziva socijalnom cijenom klimatskih promjena. Pedantnija razrada modela prvi je put postala dijelom politike neke vlade u SAD-u, u vrijeme mandata Georgea W. Busha, 2008. godine kada je vezana za cijenu nafte, odnosno cijenu emisije stakleni\u010dkih plinova. Godine 2016. istra\u017eiva\u010di sa Stanforda zaklju\u010dili su kako je socijalna cijena klimatskih promjena 6 puta ve\u0107a od onih koje ra\u010dunaju vlade. Europska unija tako\u0111er je posljednjih godina prilagodila modele tako da uklju\u010duju i \u0161tete po ljudsko zdravlje, odnosno ura\u010dunali su medicinske tro\u0161kove zbog bolesti \u010dija je u\u010destalost ve\u0107a zbog klimatskih promjena. <\/p>\n\n\n\n

Socijalna cijena<\/a> podrazumijeva promjene u cijeni i opskrbi hrane zbog poljoprivrednih \u0161teta, tro\u0161kove na zdravstvene usluge zbog zaga\u0111enog okoli\u0161a \u2013 osim toplinskih udara, tu su i razni rakovi ili autoimune bolesti povezane s klimom. Podrazumijeva sanaciju izravnih i neizravnih materijalnih \u0161teta poput poplava, su\u0161a, po\u017eara i drugih pojava, no stvarna cijena podrazumijeva i razne izgubljene dobiti zbog neodgovornog pona\u0161anja politi\u010dara. Tako\u0111er podrazumijeva i cijenu migracija kojih \u0107e biti sve vi\u0161e. Socijalna cijena klimatskih promjena to je ve\u0107a \u0161to je cijena nafte ni\u017ea. Ipak, na svemu ovome netko \u0107e ipak profitirati, a to su prvenstveno osiguravaju\u0107e ku\u0107e. No, i tu treba paziti, primjerice kasko vam vjerojatno ne\u0107e isplatiti \u0161tetu na autu nastalu dok vi niste bili u vozilu, jer takva osiguranja osiguravaju putnika u vozilu, a ne \u0161tetu na parkiranom vozilu u kojem nije putnik, stoga budite oprezni s premijama, jer stvarni su uvjeti pisani sitnim slovima, a mjese\u010dne premije sigurno \u0107e samo rasti. <\/p>\n\n\n\n

Klimatsku \u0161tetu trebalo bi svakako vezati uz politi\u010dku odgovornost, a doma\u0107i bi politi\u010dari od Milana Bandi\u0107a, preko ministara poljoprivrede i okoli\u0161a pa do aktualnih ali i pro\u0161lih vlada trebali snositi kaznenu odgovornost za neodgovorno politi\u010dko pona\u0161anje. Hrvatska nema plan obrane od klimatskih promjena, niti rezervni fond za sanaciju \u0161tete. Ima periferne, pau\u0161alne, minimalne i lo\u0161e prepisane planove koji su tek sjena onoga za \u0161to u ovoj dr\u017eavi postoje kapaciteti. Civilna za\u0161tita postupno ponovno zadobiva sve ve\u0107u dru\u0161tvenu va\u017enost, no infrastruktura ulaganja ne prate potrebu naroda za za\u0161titom, ve\u0107 nikakvu svijest politi\u010dara o tome da klimatske promjene ne sti\u017eu u Hrvatsku u budu\u0107im generacijama, ve\u0107 su tu. Ljeti u Dalmaciji kao po\u017eari, jesenima i na prolje\u0107e na kontinentu kao poplave. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatsku posljednjih nekoliko dana tresu novi oblici vremenskih ekstrema. Sna\u017eni udari vjetra na kontinentu, prema\u0161ivali su brzinu od 100 km na sat. Me\u0111u doseljenicima iz Dalmacije, a posebno u Zagrebu, pro\u0161irio se ina\u010de tradicionalan naziv za ovakvo vrijeme: “\u0161kura bura”. Dok bura ozna\u010dava sna\u017ene udare vjetra koji pu\u0161e na mahove, a koji je ina\u010de hladan […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27886,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[402,621,357,684],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27885","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-civilna-zastita","tag-integrirani-nacionalni-plan","tag-klimatske-promjene","tag-milan-bandic","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27885","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27885"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27885\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27893,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27885\/revisions\/27893"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27886"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27885"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27885"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27885"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27885"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27885"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27885"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27885"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}