{"id":27846,"date":"2019-05-10T12:20:47","date_gmt":"2019-05-10T11:20:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27846"},"modified":"2019-12-26T12:42:02","modified_gmt":"2019-12-26T11:42:02","slug":"izdana-buducnost-mrtve-europske-klimatske-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27846","title":{"rendered":"Izdana budu\u0107nost: mrtve europske klimatske politike"},"content":{"rendered":"\n

Deseti maja dan je kada je Europska unija potro\u0161ila sve svoje godi\u0161nje zalihe resursa. To zna\u010di da od danas EU \u017eivi na klimatski dug. Kako stoji u prigodnom izvje\u0161taju WWF-a<\/a> kad bi cijeli planet \u017eivio europskim standardom, na godi\u0161njoj razini bilo bi nam potrebno 2,8 planeta Zemlje za zadovoljiti sve potrebe za prirodnim resursima. Usporedbe radi, ka\u017eimo da je pro\u0161le godine datum ovog duga \u2013 kada po\u010dinjemo tro\u0161iti vi\u0161e resursa nego \u0161to Zemlja mo\u017ee obnoviti u godinu dana \u2013 bio 1. augusta, dakle tri mjeseca kasnije nego ove godine. No, treba napomenuti da se datum u augustu odnosio na cijeli svijet, dok se ovaj majski odnosi samo na EU. Izvje\u0161\u0107e WWF-a pokazalo je tako\u0111er da sve zemlje \u010dlanice Europske unije \u2013 neovisno o razlikama u ekonomskoj mo\u0107i me\u0111u njima \u2013 tro\u0161e vi\u0161e resursa nego im stoji na raspolaganju, odnosno nijedna \u010dlanica EU jo\u0161 ne \u017eivi prema pravilima odr\u017eivosti. Sa samo 7 posto svjetske populacije, Europa tro\u0161i 20 posto globalnih resursa, pri \u010demu je npr. Luxemburg u\u0161ao u crveno ve\u0107 16. februara, dok \u0107e Rumunjska svoje resurse tek potro\u0161iti 12. jula.<\/p>\n\n\n\n

Posljedice ovakvog pona\u0161anja potrebno je jo\u0161 jednom naglasiti: globalna deforestacija (pojava koja je u posljednje vrijeme uzela maha i na Balkanu, a mo\u017eda posebno u Hrvatskoj, primarno zahvaljuju\u0107i korumpiranosti nadle\u017enih tijela), gubitak biodiverziteta (Radiosarajevo<\/a> danas ima \u010dlanak o frapantnom nestanku biljnih i \u017eivotinjskih vrsta u BiH) nestanak riba, manjak pitkih voda, erozija tla, zaga\u0111enje zraka, \u0161to sve uzrokuje temperaturne ekstreme koji pak uzrokuju su\u0161e, poplave i po\u017eare. Ti problemi potom dovode do tenzija me\u0111u razli\u010ditim dru\u0161tvenim skupinama pa do oru\u017eanih konflikta \u0161to u kona\u010dnici poja\u010dava globalnu socioekonomsku neravnopravnost. Cijena ovog \u017eivota na klimatski dug poznata je i europsku ekonomiju od 1990. godine ko\u0161tala je 450 milijardi eura. Europa tako\u0111er broji 430.000 preuranjenih smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje, a uzrokovanih klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\n

Neodgovorni politi\u010dari i ljuti mladi<\/h2>\n\n\n\n

Taj klimatski dug posu\u0111ujemo od mla\u0111ih budu\u0107ih generacija koje i dalje prosvjeduju zbog impotentnih europskih klimatskih politika. Ikona srednjo\u0161kolskih protesta protiv klimatskih promjena Greta Thunberg promatrala je ovaj tjedan rasprave u Europskom parlamentu na temu klimatskih promjena, te inteligentno i neimpresionirano do\u0161la do niza iskrenih zaklju\u010daka: “Kada ka\u017eem politi\u010darima da moraju djelovati odmah, naj\u010de\u0161\u0107i odgovor je da oni ne mogu u\u010diniti ni\u0161ta drasti\u010dno jer bi to bilo previ\u0161e nepopularno me\u0111u glasa\u010dima. I u pravu su, budu\u0107i da ve\u0107ina ljudi nije svjesna promjena koje se od njih tra\u017ee”, kazala je za Politico<\/a>. Sljede\u0107e njezino osvje\u0161tavanje stvarnosti vjerojatno \u0107e biti \u010dinjenica da to ba\u0161 i nije tako, te da glasa\u010di nisu problem, a politi\u010dari la\u017eu. Glasa\u010di su ti koji obnavljaju fasade, recikliraju sme\u0107e, vode ra\u010duna o plastici i ne reduciraju kupnju \u0161tetnih kozmeti\u010dkih i drugih proizvoda. Politi\u010dari su ti koji kaskaju za glasa\u010dima. Glasa\u010di \u017eele elektri\u010dne automobile i \u017eele \u010dist okoli\u0161. Problem politi\u010darima ne stvaraju glasa\u010di, ve\u0107 krupni kapital, odnosno vlasnici sredstava za proizvodnju i donatori njihovih kampanja. Oni su ti koji ne\u0107e da uklone \u0161tetne sulfate iz poljoprivrednih proizvoda, ili mikroplastiku iz kozmeti\u010dkih, ali niti CO2 iz atmosfere. <\/p>\n\n\n\n

Upravo to se vidjelo ba\u0161 ovoga tjedna u EU parlamentu iz izjava predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera<\/a> koji je izrazio “simpatije” prema srednjo\u0161kolskim prosvjednicima iz \u010dega je jasno da ne osje\u0107a ba\u0161 veliku politi\u010dku odgovornost za ono za \u0161to ga se proziva. Tako\u0111er, isto se vidjelo i iz odgovora na zahtjeve osam zemalja<\/a> koje tra\u017ee da se odmah pristupi realizaciji europskih klimatskih ciljeva za 2050. godinu te se emisije stakleni\u010dkih plinova odmah krene reducirati na nula posto. Juncker je me\u0111utim kazao kako je Komisija posve\u0107ena realizaciji ciljeva zacrtanih za 2030. godinu kojima velik dio Europske unije, pogotovo onaj koji se u temeljnom sukobu rada i kapitala uglavnom nalazi na stani rada. Ciljevi za 2030. godinu u startu su smatrani preneambicioznima, a u dijelu Europe osvje\u0161tenijem za \u0161tetu klimatskih promjena uzrokovali su \u0161okove.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dekivano, osam zemalja (Belgija, Danska, Francuska, Luxembourg, Nizozemska, Portugal, \u0160panjolska i \u0160vedska) koje zahtijevaju radikalnu promjenu svih europskih politika te njihovo uskla\u0111ivanje sa zelenim ciljevima, predvode mahom “socijalisti\u010dke” i liberalne stranke. Dok je jasno da me\u0111u potpisnicama nema zemalja isto\u010dne Europe zbog izrazito nerazvijenih industrija potrebnih za prelazak na OIE, te zbog jo\u0161 skupljeg kapitala (zbog banaka u stranom vlasni\u0161tvu koje ovakve poduhvate ocjenjuju kao prerizi\u010dna ulaganja), zanimljivo je da zahtjeve osam zemalja nije potpisala ni Angela Merkel, njema\u010dka kancelarka. No, koje uop\u0107e opravdanje Njema\u010dka mo\u017ee dati za ovakvo ne\u0161to? Osim \u010dinjenice da tu zemlju predvodi desnica (u tzv. velikoj koaliciji sa socijaldemokratima) i ina\u010de orijentirana tr\u017ei\u0161tu i profitnoj logici nego socijalnoj osjetljivosti. Odgovor Njema\u010dke, u duhu transparentnosti, nije trebalo dugo \u010dekati, no kvalitetu tog odgovora kao i politi\u010dku orijentaciju Njema\u010dke, procijenite sami: “Njema\u010dka je informirana o inicijativi osam zemalja, no u ovom je trenutku ne mo\u017ee potpisati zbog internih diskusija i artikuliranja vlastite pozicije.” Novinar Politica uspio je iz neimenovanog izvora iscijediti ipak da “smanjenje emisija na nulu u Njema\u010dkoj jo\u0161 uvijek nije postalo ciljem kojeg su du\u017enosnici spremni javno braniti”. <\/p>\n\n\n\n

Slu\u010daj je time, rekli bismo, zaklju\u010den. Sjetite se ovih argumenata sljede\u0107i put kad se suo\u010dite s germanskom patronizacijom prema Balkanu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Deseti maja dan je kada je Europska unija potro\u0161ila sve svoje godi\u0161nje zalihe resursa. To zna\u010di da od danas EU \u017eivi na klimatski dug. Kako stoji u prigodnom izvje\u0161taju WWF-a kad bi cijeli planet \u017eivio europskim standardom, na godi\u0161njoj razini bilo bi nam potrebno 2,8 planeta Zemlje za zadovoljiti sve potrebe za prirodnim resursima. Usporedbe […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27847,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[507,357,182,713],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27846","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-greta-thunberg","tag-klimatske-promjene","tag-okolis","tag-wwf","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27846"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27846\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27849,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27846\/revisions\/27849"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27847"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27846"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27846"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27846"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27846"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}