{"id":2784,"date":"2014-10-07T06:40:08","date_gmt":"2014-10-07T05:40:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2784"},"modified":"2021-02-25T11:06:07","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:07","slug":"2784","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2784","title":{"rendered":"HDZ-ov ekonomski program: stidljivo skrivanje kontinuiteta"},"content":{"rendered":"

HDZ-ova kritika koalicijske vlade uglavnom se oslanjala na referendumske impulse s \u201cterena\u201d i banalne konstatacije ekonomske neuspje\u0161nosti vlade, bez minimalne artikulacije ekonomskog programa. Nedavan izlazak iz stranke biv\u0161e ministrice financija i glavne ekonomistice Martine Dali\u0107 u javnosti je otvorio pitanje koje se nastojalo zaobi\u0107i \u2013 kuha li se u HDZ-u neka nova ekonomska politika ili mo\u017eemo o\u010dekivati inercijski kontinuitet politika svih prija\u0161njih vlada?<\/strong><\/p>\n

Budu\u0107i da su \u010delnici Hrvatske demokratske zajednice, opozicijske stranke koja je vrlo odlu\u010dna da za godinu i tri mjeseca preuzme vlast u Hrvatskoj, krajnje suzdr\u017eani oko jasnijeg predstavljanja svog ekonomskog programa, ne ostaje nam drugo nego da iz prezentnih doga\u0111aja poku\u0161amo doku\u010diti u kojem bi pravcu mogla i\u0107i njihova tzv. gospodarska politika. Mo\u017eda se najva\u017eniji doga\u0111aj za de\u0161ifriranje budu\u0107eg programa odnosi na odlazak Martine Dali\u0107, ministrice financija u vladi Jadranke Kosor i, \u0161to je mo\u017eda jo\u0161 va\u017enije, autorice posljednjeg HDZ-ovog ekonomskog programa. Prilikom svog istupanja iz stranke kazala je sljede\u0107e<\/a>: \u201cHDZ nema dovoljno snage ni odlu\u010dnosti iskora\u010diti izvan ustaljenih politi\u010dkih obrazaca, a politika HDZ-a se svodi na puko ponavljanje da je aktualna vlada nesposobna, i bez odlu\u010dnosti da napusti dnevnopoliti\u010dko kritizerstvo i bavljenje pro\u0161lo\u0161\u0107u. U ekonomskom timu HDZ-a nema koordinacije, nema vodstva, nema jasnog smjera i konkretnog bavljenja stvarnim uzrocima ove dugotrajne krize. Hrvatska ne mo\u017ee podnijeti jo\u0161 jednu nepripremljenu vladu koja se bavi sama sobom i zadr\u017eava samo na povr\u0161ini problema.\u201d<\/strong><\/p>\n

\u017deljko Reiner u ime HDZ-a otkrio je<\/a> da je, navodno, pravi razlog kolegi\u010dinog odlaska to \u201c\u0161to ona zagovara neoliberalni pristup gospodarstvu, dok HDZ kao demokr\u0161\u0107anska stranka zagovara socijalno-tr\u017ei\u0161no gospodarstvo\u201d.<\/p>\n

Oko razloga svog odlaska Martina Dali\u0107 bila je jo\u0161 jasnija u intervjuu danom u dnevnoj \u0161tampi netom po svom istupanju iz stranke, u kojem je pojasnila da je ona za onakve reforme koje \u0107e ja\u010dati konkurentnost i osigurati rast, a \u0161to se ti\u010de javnog sektora, zala\u017ee se za socijalnu, a nipo\u0161to za socijalisti\u010dku dr\u017eavu.<\/p>\n

Dolazak njema\u010dkih stru\u010dnjaka<\/strong><\/p>\n

Dakako, puno je manje va\u017ena njezina osobna motivacija za izlazak iz stranke, a puno vi\u0161e je li to znak da HDZ doista kani ponuditi \u201cmek\u0161i\u201d pristup ekonomiji. Da u HDZ-ovom ekonomskom kursu ima poku\u0161aja da ponude ne\u0161to novo govori nam i proljeto\u0161nji, te nedavno ponovljeni dolazak dvojice njema\u010dkih politi\u010dara i ekonomista vezanih uz demokr\u0161\u0107anske politi\u010dke stranke i IFO institut iz M\u00fcnchena. \u0160to je to\u010dno njema\u010dki think thank<\/i> savjetovao HDZ-u ne znamo, ali znamo da je rije\u010d o institutu bliskom CDU-u (Kr\u0161\u0107ansko-demokratskoj uniji), u \u010dijem se temelju nalazi model \u201csocijalno-tr\u017ei\u0161ne ekonomije\u201d, dakle nauk vezan uz njema\u010dki ordoliberalizam koji se manje-vi\u0161e sustavno provodi u njema\u010dkoj ekonomiji i dru\u0161tvu u svim demokr\u0161\u0107anskim vladama, od Konrada Adenauera (navodnog tvorca njema\u010dkog privrednog \u010duda, Wirtschaftswunder<\/i>), preko Helmuta Kohla, do dana\u0161nje kancelarke Angele Merkel.<\/p>\n

Ukratko, rije\u010d je o doktrini koju su u svojim radovima uveli Walter Eucken, Franz B\u00f6hm, Alexander R\u00fcstow, Wilhelm R\u00f6pke i Alfred M\u00fcller-Armack. Jedna od temeljnih ideja je da se postavi stalna brana radni\u010dkom nezadovoljstvu, da se pacificira klasni sukob i da proletarijat od borbenog radni\u0161tva preraste u koncilijantnog pregovara\u010da u tripartitnim pregovorima. To se, prema autorima njema\u010dkog \u201ctre\u0107eg puta\u201d (ni socijalizam ni liberalizam), posti\u017ee dr\u017eavnom regulacijom i sustavnim radom na poduzetni\u010dkoj vitalnosti radni\u0161tva koja pak treba postati glavnom branom prema politizaciji radni\u010dke klase.<\/p>\n

\u201cDr\u017eava je \u010duvarica poduzetni\u0161tva\u201d, mantra je tog pravca, ideja odr\u017eive socijalno-tr\u017ei\u0161ne ekonomije temelj je te doktrine, a liberali prerastaju u organske intelektualce kapitalisti\u010dkih dru\u0161tvenih odnosa (M\u00fcller-Armack).<\/p>\n

Ono \u0161to HDZ u \u0161ire politi\u010dkom smislu sigurno povezuje s CDU-om i njema\u010dkim demokr\u0161\u0107anskim strankama jest strogi antikomunizam, zalaganje za obiteljske vrijednosti i uska povezanost s Katoli\u010dkom crkvom. Svojedobno se, prije svega u Bonskoj Republici, takav politi\u010dki pristup koji miksa vjeru i moral zvao \u201csuosje\u0107ajni konzervativizam\u201d. Kad je u pitanju odnos tr\u017ei\u0161ta i dr\u017eave, CDU je \u2013 uostalom kao i ostali njema\u010dki desni akteri \u2013 cijelo vrijeme zagovarao strogi law and order<\/em>.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de ekonomije, HDZ se u opisanom scenariju mo\u017eda i mo\u017ee prona\u0107i, ali je dru\u0161tveno-politi\u010dki kontekst u Njema\u010dkoj bitno razli\u010dit od onoga u Hrvatskoj. Najprije, iako se \u010dlanovi HDZ-a, kako vidimo iz Reinerova istupa, pozivaju na re\u010deni njema\u010dki model socijalnog tr\u017ei\u0161ta, pritom ne uzimaju u obzir da u temelju tog projekta le\u017ee potpuno druk\u010dije okolnosti, kako u vrijeme njegove poslijeratne implementacije, tako u dana\u0161njoj njema\u010dkoj ekonomskoj poziciji. Nakon drugog svjetskog rata Njema\u010dka se pod ameri\u010dkom paskom i uz izda\u0161nu pomo\u0107 nastojala pozicionirati kao pogonski motor europskog ekonomskog razvoja u hladnoratovskom okru\u017eenju. A danas i dalje neomerkantilisti\u010dki diktira ritam europske ekonomije izvoze\u0107i nezaposlenost i name\u0107u\u0107i mjere \u0161tednje europskoj periferiji. Na toj periferiji nalazi se i Hrvatska, ne barataju\u0107i pritom minimalnim instrumentima razvoja autonomne ekonomske politike. Umjesto vjere u retori\u010dko zazivanje njema\u010dkog modela isplativije je sasvim ozbiljno uzeti u obzir rije\u010di Joachima Ragnitza<\/a>, glavnog tajnika IFO instituta izre\u010dene prilikom rujanskog posjeta HDZ-u: \u201cIFO je spreman ponuditi odgovore na bitna pitanja za Hrvatsku. Neu\u010dinkovitost javnog sektora i nezaposlenost problemi su koje smo tako\u0111er imali u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj. Hrvatskoj \u0107e biti korisno podijeliti na\u0161a iskustva.\u201d Iskustva integracije su dobro poznata \u2013 dubinski privatizacijski procesi i sni\u017eavanje cijene rada. S obzirom na evidentne ekonomske polazne razlike izme\u0111u njema\u010dkog iskustva i hrvatske pozicije HDZ se u politi\u010dkom smislu mora orijentirati na druk\u010dije strategije, dok ekonomski model samo predstavlja retori\u010dku auru njema\u010dke ekspertize za koju se o\u010dekuje da \u0107e imati po\u017eeljan ideolo\u0161ki u\u010dinak.<\/p>\n

Ideolo\u0161ke fasade ekonomskog kontinuiteta<\/strong><\/p>\n

HDZ se manje ili vi\u0161e otvoreno naslanja na desnu civilnu scenu, koju najagilnije predstavljaju \u017deljka Marki\u0107 i njezine referendumske inicijative. HDZ \u0107e u kampanji morati i dalje igrati na kartu emocionalizacije desnog dijela glasa\u010dkog tijela, \u0161to kani posti\u0107i, prije svega, temama poput lustracije ili kroz anti\u0107irili\u010dni pokret, a realpoliti\u010dki koalicijom s manjim strankama desnice i tzv. sto\u017eera\u0161ima na terenu. Posao oko zakona vezanih uz tradicionalne bra\u010dne vrijednosti ve\u0107 je odra\u0111en, a i najavljenom referendumu protiv koncesioniranja autocesta prijeti opasnost poku\u0161aja instrumentalizacije jer se radi o dobroj prilici da se nabildaju \u201csuosje\u0107ajni\u201d kapaciteti HDZ-a. Jer u sintagmi socijalno-tr\u017ei\u0161na ekonomija na koju se pozivaju, jedina opcija koja HDZ-u preostaje jest da, kao i u cijelom svom ideolo\u0161kom projektu do sada, socijalno zamijeni s nacionalnim. \u0160to u retori\u010dkom smislu, \u0161to materijalno u vidu klijentelisti\u010dke mre\u017ee koja kompenzira uru\u0161ene mehanizme socijalne dr\u017eave i sku\u010deno tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n

U tom smislu, HDZ vi\u0161e igra na kartu koja je dominantna u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama s njihovim desnim grassroots<\/i> inicijativama. Uostalom, sam je Karamarko prije otprilike mjesec dana najavio ne samo lustraciju, nego i promjenu \u0161kolskog kurikuluma (omiljena tema ameri\u010dke desnice), posebno u lekcijama koje se ti\u010du Drugog svjetskog rata i poslijeratnog perioda. Historijski revizionizam tolikih razmjera ne\u0161to je \u0161to HDZ-ovski mentori nikako ne mogu iz Njema\u010dke prekopirati u Hrvatsku, jer to u ovoj prvoj te\u0161ko mo\u017ee funkcionirati kao ishodi\u0161ni moment politi\u010dke strategije.<\/p>\n

Osim toga, HDZ je u kampanji za predsjedni\u010dke izbore, koja je neslu\u017ebeno po\u010dela, istaknuo Kolindu Grabar Kitarovi\u0107, vjerojatno ne toliko zato \u0161to o\u010dekuje njezinu pobjedu, koliko zato da dodatno preparira javnost za novu politi\u010dku paradigmu. HDZ-ova kandidatkinja dominira u temama crkve (ne libi se na svete Jerolime, Bartole i Mihovile pro\u010ditati na misi<\/a> pokoji citat iz Starog zavjeta), iskazuje skrb za obiteljske vrijednosti tako \u0161to s javno\u0161\u0107u dijeli svoju brigu za bolesnu majku, a kao visokopozicionirana du\u017enosnica u NATO-savezu odavno je dokazala svoju privr\u017eenost militantnim savezima i vrijednostima.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju svjetonazorski neokonzervativni ameri\u010dki model koji prakticira HDZ od dolaska Tomislava Karamarka na njegovo \u010delo plus elementi njema\u010dkog modela socijalno-tr\u017ei\u0161ne ekonomije za periferiju za posljedicu \u0107e samo imati daljnju depolitizaciju klasnih konflikata odnosno socijalno-radnih odnosa i inzistiranje na tome da se radni\u0161tvo ima namiriti kroz politiku fleksisigurnosti, a da se zauzvrat dobije kontrolirana razina borbenosti radni\u0161tva. Koliko god dakle HDZ najavljivao stanoviti ekonomski i politi\u010dki rez u odnosu na politiku SDP-ove vlade, sva je prilika da nas, po eventualnoj HDZ-ovoj pobjedi na parlamentarnim izborima sljede\u0107e godine, ipak \u010deka kontinuitet. Stoga, ona davna\u0161nja promjena naziva radnik<\/i> u bitno manje politi\u010dnog i pomirljivijeg djelatnika<\/i> u nas i nije bila nimalo slu\u010dajna, a u hadezeovskoj re\u017eiji mogla bi dobiti svoj krajnji izraz. O\u010dito je da niti jedan \u201ctre\u0107i put\u201d, ni ovaj opisani njema\u010dki, koji bi danas da kopira HDZ, kao ni kasniji blerovski s kojim je po\u010detkom 2000. godine u svom prvom mandatu probao SDP, nije ujedno i radni\u010dki put.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Budu\u0107i da su \u010delnici Hrvatske demokratske zajednice, opozicijske stranke koja je vrlo odlu\u010dna da za godinu i tri mjeseca preuzme vlast…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":2797,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-2784","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2784","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2784"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2784\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36823,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2784\/revisions\/36823"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2784"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2784"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2784"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2784"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2784"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2784"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}