{"id":27808,"date":"2019-05-08T10:52:00","date_gmt":"2019-05-08T09:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27808"},"modified":"2019-12-26T12:43:05","modified_gmt":"2019-12-26T11:43:05","slug":"izumiranje-vrsta-kapital-protiv-zivota-na-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27808","title":{"rendered":"Izumiranje vrsta: kapital protiv \u017eivota na Zemlji"},"content":{"rendered":"\n

Nekako s prolje\u0107a, redovno posljednjih godina, pojavi se novo alarmantno izvje\u0161\u0107e koje dramati\u010dno upozorava na dobro utvr\u0111enu \u010dinjenicu da je zapo\u010delo 6. izumiranje vrsta. Pro\u0161le godine tako je izi\u0161la novinarima i javnosti poprili\u010dno apstraktna vijest da su se globalne populacije svih \u017eivotinjskih vrsta prepolovile. Vijest je javnosti bila toliko nevjerojatna da se nakon prvog krivog kopi pejsta, mejnstrimom informacija prenijela u ina\u010dici da je izumrlo 50 posto vrsta. Naravno, tako neuvjerljiva, ostala je lebdjeti izme\u0111u informacije i dezinformacije, izme\u0111u vijesti i fake newsa. Ujedinjeni narodi izdali su upravo jo\u0161 jedno izvje\u0161\u0107e o izumiranju vrsta<\/a> u kojem upozoravaju na niz frapantnih statistika i primjera da \u0107e klimatske promjene uzrokovane ljudskom djelatno\u0161\u0107u utjecati na barem 3,2 milijardi ljudi. Pritom svatko s imalo savjesti mo\u017ee zaplakati nad bilo kojim od podataka, neovisno o tome preferirali opstanak ljudske ili \u017eivotinjskih vrsta. Statistike mo\u017eete \u010ditati na engleskom <\/a>i hrvatskom<\/a> stoga ih ovdje ne\u0107emo ponovno isticati. Umjesto toga, posvetit \u0107emo se ukratko potencijalnim rje\u0161enjima i problemima koji stoje na putu ubla\u017eavanju klimatskih promjena. <\/p>\n\n\n\n

Da bi se ubla\u017eilo klimatske promjene ne treba izazivati gri\u017enju savjesti ljudima koji se npr. vole tu\u0161irati 10 minuta umjesto 5 minuta, jer problem nije u koli\u010dini potro\u0161ene vode, nego u na\u010dinu upravljanja vodnim resursima. 1<\/a><\/sup> U Europi najbolji primjer proturje\u010dja izme\u0111u diskursa i implementiranih politika je najrazvijenija europska zemlja \u2013 Njema\u010dka. Dok ova lokomotiva europske ekonomije ve\u0107 godinama docira ostatak Europe po pitanju zelenih politika, sveobuhvatniji pogled na klimatske napore Njema\u010dke otkriva da svaka akcija u smjeru zelenih politika za sobom povla\u010di protureakciju koja njema\u010dkim korporacijama osigurava jo\u0161 ve\u0107e profite u kontekstu tradicionalnih industrija. Nitko kao Njema\u010dka ne upozorava europsku javnost na zaga\u0111enja poljskih termoelektrana, pri \u010demu se ignorira \u010dinjenica da je prva na listi najgorih europskih termoelektrana upravo jedna Njema\u010dka, isto se va\u017ei kad se radi o prigovorima usmjerenima prema Balkanu. <\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dke kontradikcije<\/h2>\n\n\n\n

Drugi primjer je svakako odnos prema Rusiji, posebno kad se radi o trgovini plinom. Dok je Ju\u017eni tok sabotiran u vrijeme uvo\u0111enja sankcija Rusiji zbog toga \u0161to je tobo\u017ee kapacitet cjevovoda trebao u potpunosti pripadati Rusima, \u0161to naru\u0161ava tr\u017ei\u0161nu utakmicu, Njema\u010dkoj nipo\u0161to nije bilo sporno kopanje Sjevernog toka 2 koji bi tu zemlju u\u010dinio apsolutno najve\u0107om tranzitnom zemljom za isklju\u010divo ruski plin. <\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a kontradikcija ona je s uvozom solarnih panela iz Kine i antidampin\u0161kih cijena. Dok je zajedni\u010dkim snagama ostatak europskih proizvo\u0111a\u010da solara svim silama godinama upozoravao EU da antidampin\u0161ke cijene \u0161tete razvoju ovog resora u Europi, ova dr\u017eavna intervencija u tr\u017ei\u0161nu utakmicu bila je Uniji potpuno prihvatljiva jer je \u0161titila jednog, najve\u0107eg, naravno, njema\u010dkog proizvo\u0111a\u010da. <\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrto proturje\u010dje upravo se razvija ovih dana a radi se o porezu na ugljik, odnosno na emisije stakleni\u010dkih plinova. Logi\u010dno je da \u0107e najindustrijaliziranija zemlja u Europi morati pla\u0107ati najve\u0107i porez na zaga\u0111enje. Ipak, niti industrijalci u Njema\u010dkoj nisu svi na istoj strani. Dok se samostalne korporacije koje nisu povezane s najve\u0107im njema\u010dkim strankama zala\u017eu za uvo\u0111enje realnog poreza na ugljik \u2013 dakle onakvoga koji ura\u010dunava tzv. realnu klimatsku cijenu, koji uklju\u010duje i cijenu socijalne reprodukcije i naknade za budu\u0107e godi\u0161nje klimatske \u0161tete, kako pi\u0161e njema\u010dki Euractiv<\/a>, korporacije povezane s najve\u0107im njema\u010dkim strankama dakako zala\u017eu se za minimalni oblik poreza koji bi najvi\u0161e za\u0161titio njihove profite. Takav porez ujedno zahtijeva dr\u017eavne olak\u0161ice, zadr\u017eavanje iste cijene energenata i drugo. Jer, upozoravaju te korporacije, manje intenzivne industrije mo\u0107i \u0107e svoja sredi\u0161ta prebaciti u druge zemlje i tamo i dalje zaga\u0111ivati, dok \u0107e njema\u010dka te\u0161ka industrija morati ostati u toj zemlji, pla\u0107ati u\u017easno visoke poreze i jo\u0161 ve\u0107u \u2013 realnu \u2013 cijenu energenata. No, lobisti koji su osmislili ovu argumentaciju nadaju se kako nitko ne\u0107e shvatiti da ovaj scenarij \u2013 iako dobro uhodan me\u0111u europskim firmama \u2013 vi\u0161e nije mogu\u0107 jer nijedna zemlja, \u010dak ni afri\u010dke koje su to dosad tolerirale, vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i pristati na te uvjete. <\/p>\n\n\n\n

Kapitalizam kakav postoji dotrajao je, lobisti su potro\u0161ili argumente. Jasno je to primjerice i srednjo\u0161kolskim prosvjednicima (protiv kojih se, kao \u0161to smo i predvidjeli, po\u010deo mijenjati diskurs, jer realno, predugo ve\u0107 ustraju u borbi protiv kapitalizma. Sada stoga \u010dujemo kako se srednjo\u0161kolci bore za pravu stvar, ali krivim rije\u010dima<\/a>) i najsiroma\u0161nijim zemljama, no kapital se i dalje ne predaje. Borba je gotova, svi smo izgubili, premda se nismo niti borili, ali predstavnici kapitala i dalje autisti\u010dno (ili psihopatski?) i samouvjereno vode svoju borbu protiv planeta. Usprkos svim lijepim rije\u010dima i \u017eeljama te imid\u017e kampanjama, jedini put u opstanak je uvo\u0111enje realne klimatske cijene poreza na ugljik.<\/p>\n

  1. Voda se mo\u017ee reciklirati, kako bi ina\u010de primjerice \u017eivjeli astronauti na Me\u0111unarodnoj svemirskoj postaji? A za\u0161to se onda voda ne \u010duva i ne reciklira? Zbog toga \u0161to u trgovini ovim resursom koji kao \u0161to vidimo mo\u017ee negdje biti roba a drugdje pravo i dalje ve\u0107i prioritet ima profit kojeg je mogu\u0107e ostvariti na vodi nego javno pravo svih nas. Nije ovo ni\u0161ta novo, borbe za pravo na vodu zabilje\u017eene su u ve\u0107ini zemalja – od borbi protiv privatiziranih vodovoda u Zapadnoj Europi, npr. Italiji, do borbi protiv punionica i fla\u0161iranih voda npr. u Hrvatskoj, itd.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nekako s prolje\u0107a, redovno posljednjih godina, pojavi se novo alarmantno izvje\u0161\u0107e koje dramati\u010dno upozorava na dobro utvr\u0111enu \u010dinjenicu da je zapo\u010delo 6. izumiranje vrsta. Pro\u0161le godine tako je izi\u0161la novinarima i javnosti poprili\u010dno apstraktna vijest da su se globalne populacije svih \u017eivotinjskih vrsta prepolovile. Vijest je javnosti bila toliko nevjerojatna da se nakon prvog krivog […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27809,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[714,693,217,357,532,715,716,531,699],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-27808","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izumiranje-vrsta","tag-juzni-tok","tag-kina","tag-klimatske-promjene","tag-plin","tag-porez-na-karbon","tag-porez-na-ugljik","tag-sjeverni-tok-2","tag-solari","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27808"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27808\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27812,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27808\/revisions\/27812"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27808"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27808"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27808"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27808"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}