{"id":27775,"date":"2019-05-06T10:00:14","date_gmt":"2019-05-06T09:00:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27775"},"modified":"2019-05-06T15:16:15","modified_gmt":"2019-05-06T14:16:15","slug":"umjetnost-je-klasno-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27775","title":{"rendered":"Umjetnost je klasno pitanje"},"content":{"rendered":"\n<p>Me\u0111u takozvanim obi\u010dnim pukom odnos prema umjetnicima i umjetnosti je na neki na\u010din dvojak. S jedne strane se prema (etabliranim) umjetnicima \u010desto iskazuje prili\u010dna doza strahopo\u0161tovanja. Ona proizlazi iz bojazni o vlastitom nerazumijevanju njihove prakse, a i iz dalje opstojnog dru\u0161tvenog mita o umjetnicima kao genijalcima. S druge strane, a \u010desto i istovremeno, prisutna je i sna\u017ena podozrivost. Uvjerenje da je rije\u010d o privilegiranim \u010dlanovima dru\u0161tva koji zapravo ni\u0161ta dru\u0161tveno korisno ne rade ve\u0107 prodaju maglu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ti stavovi i senzibiliteti variraju ovisno o kontekstu, situaciji i imenima u igri, ali nemaju previ\u0161e veze s umjetno\u0161\u0107u ve\u0107 im je zajedni\u010dko ishodi\u0161te u svojevrsnom klasnom instinktu, bilo da se on manifestira kao strahopo\u0161tovanje prema vi\u0161im klasama bilo kao prijezir. A taj &#8220;klasni instinkt&#8221;, u obliku spontane sociologije, pretpostavlja da umjetnici dolaze iz vi\u0161ih klasa ili da se bave ne\u010dim \u0161to je sastavni dio razbibrige jedino onih koji si takvu razbibrigu mogu priu\u0161titi. Naravno, itekako je mogu\u0107a situacija i da &#8220;nekulturni&#8221; poduzetnik ismijava siroma\u0161nog performera, ali tu su ishodi\u0161ne pozicije i odnosi mo\u0107i druk\u010diji.<\/p>\n\n\n\n<p>Da ta spontana sociologija nije bez razloga dio svakodnevice potvrdilo je i <a href=\"https:\/\/hyperallergic.com\/497270\/economic-study-artists\/?fbclid=IwAR2oC-OB5k85vgR9FJvAXMo0TBZgz8gpF1Tz47j3SXB62mBg2CSF6i0pKHI\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"nedavno istra\u017eivanje (opens in a new tab)\">nedavno istra\u017eivanje<\/a> profesorice Karol Jan Borowiecki sa Sveu\u010dili\u0161ta Ju\u017ene Danske u Odenseu. Ona je prou\u010davala podatke iz ameri\u010dkih popisa stanovni\u0161tva od 1850. do 2010. godine kako bi ustanovila rodne, rasne i trendove u dru\u0161tvenoj mobilnosti me\u0111u ljudima zaposlenim u kreativnim djelatnostima: vizualnim umjetnostima, knji\u017eevnosti, izvedbenim umjetnostima i glazbi. Olakotna istra\u017eiva\u010dka okolnost jest u tome \u0161to osim zanimanja, popisi stanovni\u0161tva u SAD-u nude i iscrpne podatke o socijalnoj i imovinskoj obiteljskoj pozadini.<\/p>\n\n\n\n<p>Borowiecki je u istra\u017eivanju utvrdila da su \u017eene zastupljenije u odnosu na mu\u0161karce u kreativnom sektoru nego u ostalima. Trend je u SAD-u zapo\u010deo 1890. i prili\u010dno je postojan, samo \u0161to iz podataka ne saznajemo kakav je hijerarhijski odnos unutar sektora: npr., kakav je omjer kad je rije\u010d o najrenomiranijim pozicijama poput redateljske ili dirigentske. Za pretpostaviti je da tu mu\u0161karci dominiraju. \u0160to se ti\u010de rasne podjele, tu su rezultati porazni. Do 1950. gotovo da nije bilo ne-bijelaca u sektoru, a tad su se po\u010deli doga\u0111ati pomaci i trenutno ne-bijelci \u010dine 20% &#8220;kreativaca&#8221; u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na takvu zastupljenost drugih rasa i poznatu \u010dinjenicu da rasa u SAD-u poprili\u010dno koincidira s ekonomskom nejednako\u0161\u0107u, lako se daju naslutiti rezultati istra\u017eivanja kad je u pitanju socijalna mobilnost. Ili drugim rije\u010dima: koliko va\u0161a klasna pozadina utje\u010de na ostvarenje umjetni\u010dkog potencijala? Previ\u0161e. Obiteljska financijska podr\u0161ka je klju\u010dan faktor u odabiru umjetni\u010dke karijere. Ili u prili\u010dno efektnom izra\u010dunu koji nam je Borowiecki pru\u017eila: sa svakih 10.000 dolara godi\u0161njeg obiteljskog prihoda vi\u0161e, \u0161anse za umjetni\u010dku karijeru rastu za 2%.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog niza specifi\u010dnosti ameri\u010dkog dru\u0161tva ne mogu se vjerojatno ti pokazatelji prevesti jedan na jedan u na\u0161 kontekst, no zasigurno su sli\u010dni trendovi prisutni. Ako zbog ni\u010dega drugoga, onda zbog toga \u0161to tako\u0111er \u017eivimo u kapitalizmu ma koliko vas sami kapitalisti i njihovi medijski glasnogovornici uvjeravali u suprotno. Nadajmo se samo da \u0107emo uskoro mo\u0107i \u010ditati neko istra\u017eivanje o klasnoj i obrazovnoj dinamici u hrvatskom kreativnom sektoru, posebno s naglaskom na sli\u010dnosti i razlike u jugoslavenskom periodu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111u takozvanim obi\u010dnim pukom odnos prema umjetnicima i umjetnosti je na neki na\u010din dvojak. S jedne strane se prema (etabliranim) umjetnicima \u010desto iskazuje prili\u010dna doza strahopo\u0161tovanja. Ona proizlazi iz bojazni o vlastitom nerazumijevanju njihove prakse, a i iz dalje opstojnog dru\u0161tvenog mita o umjetnicima kao genijalcima. S druge strane, a \u010desto i istovremeno, prisutna je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":27782,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[443],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-27775","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nejednakost","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27775","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27775"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27775\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27796,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27775\/revisions\/27796"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27775"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27775"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27775"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27775"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27775"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27775"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27775"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}