Pa\u017enju europske javnosti nedavno je privukao incident u jednom bugarskom gradi\u0107u kada je lokalno romsko stanovni\u0161tvo bilo prisiljeno pobje\u0107i u \u0161umu kako bi spasilo vlastite \u017eivote. Ovo nije prvi takav doga\u0111aj u regiji, no \u0161to stoji u pozadini rastu\u0107eg nasilja nad najmarginaliziranijom manjinom?<\/p>\n\n\n\n
U Facebook grupi nazvanoj “Prekr\u0161itelji u Gabrovu<\/a>” stanovnici tog gradi\u0107a u sredi\u0161njoj Bugarskoj komentiraju razli\u010dite vrste nepravilnosti: napadaju vlasnike krivo parkiranih automobila, mobiliziraju se kako bi zamijenili razbijenu uli\u010dnu lampu, ismijavaju neuspje\u0161nu kampanju dezinfekcije koju provodi op\u0107ina, ogla\u0161avaju gubitak klju\u010deva, kritiziraju neredovitost gradskog prijevoza itd. Grupa ima 25 tisu\u0107a \u010dlanova, \u0161to je otprilike polovica stanovni\u0161tva tog grada, pa slu\u017ei i kao neka vrsta neuredne gra\u0111anske skup\u0161tine na kojoj se pozivi na solidarnost i socijalna kritika \u010desto mije\u0161aju s izvje\u0161tajima punim mr\u017enje i javnim sramo\u0107enjem sugra\u0111ana. Donedavno, Romi nisu bili posebno apostrofirani u grupi, no sve se to promijenilo po\u010detkom travnja nakon tu\u010dnjave u jednom lokalnom supermarketu. Kako se ispostavilo, trojica romskih mladi\u0107a posva\u0111ala s prodava\u010dem bugarske nacionalnosti kojeg su kasnije istukli. Grupa “Prekr\u0161itelji u Gabrovu” uskoro se pretvorila u sredi\u0161nji kanal za koordinaciju dosad najnasilnijih antiromskih pogroma u Bugarskoj koji su zavr\u0161ili paljenjem i uni\u0161tavanjem romskih ku\u0107a i evakuacijom napadnutih stanovnika.<\/p>\n\n\n\n Tenzije su poja\u010dane nakon \u0161to su lokalne novine objavile vijest da je policija pustila napada\u010de na slobodu 24 sata nakon tu\u010dnjave. Uz to su se po\u010dele \u0161iriti i snimke sigurnosnih kamera koje su postavljene na YouTube. To je doprinijelo \u0161irenju Facebook grupe na kojoj su kru\u017eili razni dokumenti, a po\u010dele su se planirati i akcije te iznositi zahtjevi. Mnogi su naprosto slali informacije kako su negdje u gradu vidjeli “Cigane”, \u0161to su predstavljali kao prekr\u0161aj sam po sebi. “Vidjeli smo dvojicu na kri\u017eanju. Izgledali su jako bezobrazno”, pi\u0161e u jednom komentaru. Bilo je i onih koji su poku\u0161avali smirivati situaciju, upozoravaju\u0107i kako ne treba mije\u0161ati “dobre” s “lo\u0161im” Ciganima. Ali rasprava se uskoro okrenula u smjeru organizacije demonstracija kojima bi se pokazao bijes zbog slabe reakcije vlasti. Malo tko je o\u010dekivao neki ve\u0107i skup, ali na kraju su se tisu\u0107e ljudi okupile na gabrovskom glavnom trgu. Skup se neo\u010dekivano po\u010deo kretati prema policijskoj stanici u kojoj su dr\u017eani romski mladi\u0107i, a onda su prosvjednici poku\u0161ali u\u0107i u zgradu \u0161to je sprije\u010dila tek interventna policija.<\/p>\n\n\n\n Poletjelo je i kamenje koje je ozlijedilo nekoliko ljudi. Dio prosvjednika se nakon ovoga pokupio ku\u0107i, no drugi su se regrupirali u tri ve\u0107e skupine i satima lutali po gradu napadaju\u0107i Rome i njihove ku\u0107e te snimaju\u0107i sve mobitelima. “Pa to nisu ku\u0107e napada\u010da, za\u0161to njih razbijate?”, \u010duje se glas na jednom od videa. “Svi su oni isti kriminalci”, brzo uzvra\u0107aju drugi glasovi. Mladi\u0107i i djevojke uzvikuju “Smrt Ciganima!”, bacaju kamenje, razbijaju prozore, uni\u0161tavaju imovinu koju mogu prona\u0107i… Ve\u0107ina ku\u0107a tada je ve\u0107 bila prazna. Romi koji su vidjeli, \u010duli ili pretpostavili \u0161to se doga\u0111a pobjegli su u obli\u017enje \u0161ume i tamo se skrivali cijelu no\u0107. Sve se ponovilo i sljede\u0107e no\u0107i. Devet napada\u010da je uhi\u0107eno, dvoje ljudi je ozlije\u0111eno, a mnoga romska djeca sakrivena su kod bugarskih susjeda. Tek nakon tjedan dana intenzivne i poja\u010dane prisutnosti policije u gradu neredi su se smirili.<\/p>\n\n\n\n Tijekom proteklih desetak godina, ovakve scene ponavljaju se diljem Bugarske. Svake godine neko novo mjesto postaje simbol stalnog me\u0111uetni\u010dkog konflikta niskog intenziteta izme\u0111u Bugara i Roma. Bila je to Katunica 2011., Gurmen i sofijski kvart Orlandovci 2015., Radnevo 2016., Asenovgrad 2017., Vojvodinovo pro\u0161le godine. Svaki od tih slu\u010dajeva zapo\u010deo je kao neki manji okr\u0161aj: pijana tu\u010da ili kamen ba\u010den prema prozoru. Ali kroz nao\u010dale glavnih medija punih rasnih predrasuda takvi incidenti dobivaju status metafore za navodno privilegiranu poziciju Roma u bugarskom dru\u0161tvu. Iako spadaju me\u0111u socijalno najdepriviranije socijalne skupine, Romi se u Bugarskoj paradoksalno percipiraju kao privilegirani primatelji socijalne pomo\u0107i i u\u017eivatelji ve\u0107ih prava, kojima se politi\u010dke elite ulaguju na \u0161tetu obi\u010dnih ljudi koji rade i pla\u0107aju poreze. Takav prikaz zapravo predstavlja izokrenutu sliku stvarnosti iza koje me\u0111utim stoje stvarni gubici socijalne za\u0161tite koje su pro\u017eivjeli mnogi Bugari tijekom vladavine neoliberalizma.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dna pri\u010da stoji i u pozadini masovne mobilizacije u Gabrovu. Tanja Hristova , gradona\u010delnica iz redova desni\u010darske stranke GERB koja je na vlasti zadnjih deset godina, dovela je u grad brojne Rome, tvrde ove teorije. Omogu\u0107ila im je \u017eivot na nelegaliziranim parcelama, davala im socijalne beneficije i gledala im kroz prste kada su kr\u0161ili javni red i mir, a sve kako bi kupila njihove glasove i \u2013 \u0161to je jo\u0161 va\u017enije \u2013 kako bi pove\u0107ala broj stanovnika i sprije\u010dila da Gabrovo izgubi status regionalnog centra zbog iseljavanja. Roma u Gabrovu ima manje od 800, \u0161to zna\u010di da zapravo ne mogu zna\u010dajno utjecati na broj stanovnika. Ali ova popularna teorija ne vu\u010de svoju snagu iz \u010dinjenica nego iz tenzija koje se osje\u0107aju u gradu zbog depopulacije. Od po\u010detka tranzicije 1989. godine Gabrovo je izgubilo tre\u0107inu stanovni\u0161tva i palo s 80 na nekih pedesetak tisu\u0107a. Ovo se odvijalo paralelno s ekonomskom transformacijom. Neko\u0107 poznato kao “bugarski Manchester”, Gabrovo je od 19. stolje\u0107a industrijski centar s \u010deli\u010danama, tekstilnom i strojarskom industrijom.<\/p>\n\n\n\n Tijekom socijalisti\u010dkog perioda 1944.-1989. proizvodnja je dodatno pro\u0161irena, no tijekom posljednjih tridesetak godina tisu\u0107e su radnika ostale bez posla zbog zatvaranja klju\u010dnih pogona \u0161to je mnoge natjeralo na iseljavanje u druge dijelove Bugarske ili zemlje EU. Paradoksalno, grad je posljednjih desetak godina i jedan od predvodnika u apsorpciji europskih fondova, no ta su sredstva uglavnom oti\u0161la u infrastrukturne projekte koji nisu ni na koji na\u010din utjecali na ekonomsku dobrobit stanovnika. Dapa\u010de, urbana renovacija \u010dak je pove\u0107ala osje\u0107aj osobnog nazadovanja kod mnogih u gradu. Teme ekonomske propasti i nejednakosti izravno su povezane s diskusijama o Romima na Facebook grupi “Prekr\u0161itelji u Gabrovu”. “Ne mogu razumjeti kako pored svih tih Cigana u gradu vlasti jo\u0161 pove\u0107avaju cijene plina”, glasi jedan komentar. “Nadam se da \u0107e se problem s Romima uskoro rije\u0161iti […] imamo i ozbiljnijih stvari s kojima se trebamo nositi”, ka\u017ee drugi. “Drago mi je da smo se sada pobunili, ali moramo se boriti i protiv previsokih cijena grijanja”.<\/p>\n\n\n\n Takvo izra\u017eavanje nezadovoljstva sve gorim ekonomskim uvjetima kroz rasisti\u010dke fraze vodi prema idejama ka\u017enjavanja tobo\u017ee “privilegirane manjine” i uvo\u0111enju negativne jednakosti kroz restrikcije. “Obitelji manjina koje nemaju prihode trebale bi ostati bez socijalne pomo\u0107i i dje\u010djeg doplatka”, smatra jedan od komentatora u grupi. “\u0160kolama za manjine bi trebalo oduzeti sredstva. Svi trebaju pla\u0107ati poreze i zdravstveno i dobivati novac samo za pravi te\u017eak rad. Trebamo biti jednaki na kraju svega”, zaklju\u010duje komentator \u010diju je intervenciju lajkalo<\/em> 416 \u010dlanova grupe.<\/p>\n\n\n\n Od formiranja aktualne vlade 2017. godine, GERB i njihov manji koalicijski partner \u2013 ekstremno desni\u010darski savez Ujedinjeni patrioti \u2013 stalno nastoje oja\u010dati javne prozivke Roma kao onih koji iskori\u0161tavaju sustav socijalne za\u0161tite. Sli\u010dno tvrde i iz glavne opozicijske stranke, slu\u017ebeno lijeve ali zapravo sve vi\u0161e nacionalisti\u010dke Bugarske socijalisti\u010dke stranke (BSP), kao i liberali iz Demokratske Bugarske. Nitko od njih nije ni na koji na\u010din osudio nedavne pogrome. Pretvaranjem socijalnih u rasna pitanja zapravo se pravda uvo\u0111enje sve o\u0161trijih rezova i ote\u017eavanje socijalne za\u0161tite koja se sve \u010de\u0161\u0107e povezuje s nekim disciplinskim mjerama poput obaveznog rada. Vladin restriktivni zaokret jo\u0161 jednom je demonstriran u danima nakon tu\u010de u Gabrovu, kada je Vlada poslala zastupnika Tomislava Don\u010deva, ina\u010de ranijeg gradona\u010delnika Gabrova, da navodno smiri situaciju. “Bijes naroda je opravdan”, izjavio je Don\u010dev pred okupljenima. “Neke socijalne grupe misle da imaju vi\u0161e prava od ostalih i iskori\u0161tavaju sustav skrbi”.<\/p>\n\n\n\n Viralni Facebook post njegove supruge nastavio se na njegove misli: “Za Cigane je gotovo s mrkvama, sada je vrijeme za batinu”. Premijer Bojko Borisov se uklju\u010dio u raspravu u samokriti\u010dnom tonu: “Mjesecima smo tolerirali slobodno kretanje manjina i zlostavljanje ljudi po gradu”. Ministar obrane iz redova Ujedinjenih patriota Krasimir Karaka\u010danov predlo\u017eio je pak sveobuhvatnu “strategiju protiv ciganizacije”. GERB i njihovi saveznici po\u017eurili su reagirati na doga\u0111aje u Gabrovu kako bi skrenuli pa\u017enju s aktualnog korupcijskog skandala koje je natjerao niz vode\u0107ih figura iz vladaju\u0107ih stranaka da podnesu ostavku kada se otkrilo kako su kupili luksuzne stanove ispod tr\u017ei\u0161ne cijene. Skandal je ko\u0161tao GERB vode\u0107e pozicije u anketama uo\u010di skorih europarlamentarnih izbora.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno situaciji u drugim mjestima u Bugarskoj, u Gabrovu su vlasti nakon pogroma pristupile ru\u0161enju nelegaliziranih ku\u0107a u kojima \u017eive Romi i tako ih prakti\u010dki istjerale iz grada. Tako\u0111er su naredile pove\u0107ane policijske kontrole na mjestima na kojima “postoji ve\u0107i broj Roma i kriminalaca”. No razvoj doga\u0111aja u Gabrovu ujedno je poslu\u017eio i kao ironi\u010dni komentar pri\u010da o Romima kao “privilegiranim lijen\u010dinama”, kako ih opisuju nacionalisti\u010dki politi\u010dari i komentatori. U danima nakon pogroma, grad se suo\u010dio s komunalnom krizom. Ispostavilo se kako su ve\u0107ina gradskih \u010dista\u010da zapravo Romi koji su bili previ\u0161e upla\u0161eni da bi se pojavili na poslu. Tako\u0111er, mnogi su razredi ostali poluprazni jer su romska djeca ostala skrivena i nisu se pojavila u \u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n Otvorena antiromska kampanja vlade imala je jo\u0161 jednu posljedicu: organizirale su se nove platforme za protestnu mobilizaciju Roma poput Komiteta za Rome u EU<\/a> (koji okuplja bugarske Rome u Nizozemskoj, Belgiji i Njema\u010dkoj) i Romske stalne konferencije<\/a> koja prikuplja potpise protiv delo\u017eacija Roma. To je nivo organiziranja koji nije ranije vi\u0111en. No neka pitanja i dalje ostaju, poput onog je li mogu\u0107e razbiti vezu izme\u0111u rasizma i kritike nejednakosti me\u0111u etni\u010dkim Bugarima koja je i potpalila proteste u Gabrovu. To \u0107e biti te\u017eak zadatak, nakon desetlje\u0107a organiziranih napora u suprotnom smjeru. Dok pi\u0161em ovaj tekst, mediji ve\u0107 napuhuju novi sukob izme\u0111u Roma i Bugara u selu Kuklenu oko pu\u0161tanja glasne muzike koje su prikazuje kao simbol navodne romske neka\u017enjivosti. Jasno je kako budu\u0107a borba za jednakije bugarsko dru\u0161tvo zahtijeva demistifikaciju la\u017enih pri\u010da o navodnim romskim privilegijama i neumorno isticanje neoliberalnih politika restrikcija i represije koje stoje iza tih la\u017ei.<\/p>\n\n\n\n S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pa\u017enju europske javnosti nedavno je privukao incident u jednom bugarskom gradi\u0107u kada je lokalno romsko stanovni\u0161tvo bilo prisiljeno pobje\u0107i u \u0161umu kako bi spasilo vlastite \u017eivote. Ovo nije prvi takav doga\u0111aj u regiji, no \u0161to stoji u pozadini rastu\u0107eg nasilja nad najmarginaliziranijom manjinom? U Facebook grupi nazvanoj “Prekr\u0161itelji u Gabrovu” stanovnici tog gradi\u0107a u sredi\u0161njoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":27767,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[564,544],"theme":[458],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[162],"class_list":["post-27766","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bugarska","tag-rasizam","theme-drustvo","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27766","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27766"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27766\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27779,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27766\/revisions\/27779"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27767"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27766"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27766"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27766"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27766"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27766"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27766"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27766"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Jednakost po mjeri rasista?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
“Gotovo je s mrkvama, vrijeme je za batinu”<\/strong><\/h2>\n\n\n\n