{"id":27730,"date":"2019-05-02T10:20:51","date_gmt":"2019-05-02T09:20:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27730"},"modified":"2019-05-02T22:53:48","modified_gmt":"2019-05-02T21:53:48","slug":"rimceva-industrijska-strategija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=27730","title":{"rendered":"Rim\u010deva industrijska strategija"},"content":{"rendered":"\n

Prvomajsku naslovnicu Jutarnjeg lista krasila je figura poduzetnika Mate Rimca i njegova ponuda Vladi. Naime, Rimac nudi svojevrsnu novu industrijsku strategiju i predla\u017ee 19 mjera u tom smjeru. A naslovnicu je ovaj put zaslu\u017eio jer se radilo o izlaganju<\/a> koje je odr\u017eao na skupu naziva “Croatia E-mobility Forum”. Organizatori skupa su bili Ameri\u010dka gospodarska komora (AmCham) i sam Jutarnji list. Naslov Rim\u010deva izlaganja bio je “Kako Hrvatska mo\u017ee privu\u0107i automobilsku industriju”.<\/p>\n\n\n\n

Prije nego se dotaknemo samih Rim\u010devih prijedloga, valja ocrtati kontekst. Te\u0161ko je ne primijetiti da u Hrvatskoj u posljednje vrijeme polako s margine u samo sredi\u0161te rasprava ulazi pitanje o industrijskoj strategiji. Jo\u0161 od pada socijalizma industrijska je strategija bila potpuno uklonjena iz svih rasprava i politi\u010dkih programa. Upravo zato jer je nosila u sebi trag socijalizma i planiranja. Iako je i povijest kapitalizma nezamisliva bez industrijskih strategija. Stvar se naprosto prepustila stihiji i jedino \u0161to smo mogli \u010duti na tu temu su poticanje bolje poslovne klime i porezno rastere\u0107enje. No, izgleda da su se stvari promijenile. <\/p>\n\n\n\n

Sve izra\u017eenije ekonomsko zaostajanje Hrvatske za svojim postsocijalisti\u010dkim susjedima te izra\u017eena ekonomska oslonjenost na turizam sigurno su odigrali ulogu motivatora. Prisutan je dakako i globalni kontekst u kojem “protekcionisti\u010dke” mjere i nacionalne industrijske strategije vi\u0161e nisu retori\u010dki tabui<\/a>. A neposredan povod su i zbivanja u nacionalnoj ekonomiji. S jedne strane tu je propadanje brodogradili\u0161ta Uljanik i 3. maj, a s druge ulazak investitorskih magova<\/a> poput Nenada Baki\u0107a u “pravu” industriju. I ve\u0107 je tu zamije\u0107en zaokret. Medijske \u017ealopojke o “ulupavanju” javnih novaca u brodogradnju sada prate i konkretnija pitanja. Vi\u0161e se ne odri\u010de dr\u017eavi pravo bilo kakvog upliva u ekonomiju ve\u0107 se preispituje samo smjer.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava vi\u0161e nije tabu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Tako su se mnogi pitali, inspirirani valjda Baki\u0107evim preuzimanjem Varteksa, za\u0161to je dr\u017eava investirala novac u brodogradnju, a ne u tekstilnu industriju. Jasno je za\u0161to, u\u010dinci na nacionalnu ekonomiju su puno izra\u017eeniji, ali barem je postavljeno pitanje i otklonjen tabu. Sli\u010dno se u broju Jutarnjeg lista s Rimcem na naslovnici pitao i kolumnist Gojko Drlja\u010da<\/a>. On bi, sukladno temi broja, javne novce usmjerio prema Rimcu i sli\u010dnima, a ne prema brodogradili\u0161tima, ali, eto, razumije za\u0161to to politi\u010dari ne rade. Uglavnom, javno poticana i koordinirana industrija vi\u0161e nije politi\u010dki skandal. I najtvrdokorniji libertarijanci koji vladaju ekonomskim medijskim poljem sada smatraju to pitanje vrijednim pa\u017enje. Barem ne\u0161to.<\/p>\n\n\n\n

A \u0161to sam Rimac predla\u017ee? Prili\u010dno je uvjeren u to da bi Hrvatska trebala zajahati na tre\u0107em investicijskom valu autoindustrije u srednjoj i isto\u010dnoj Europi. Prva dva je propustila, tu su pobjednici Slova\u010dka, \u010ce\u0161ka, Ma\u0111arska, Slovenija i Rumunjska. Tako\u0111er je prilo\u017eio i svoje prognoze promjena u autoindustriji: autonomizacija vozila, elektrifikacija, spojenost na internet i brojni drugi tehnolo\u0161ki iskoraci. Sve \u0107e to promijeniti autoindustriju, a temeljite promjene, smatra Rimac, mogu se o\u010dekivati ve\u0107 do 2030. godine. I u tom kontekstu bi Hrvatska trebala uhvatiti vlak.<\/p>\n\n\n\n

Nabrojio je Rimac u svom izlaganju, a \u010dlanak u Jutarnjem dodatno precizirao, sve \u0161to su konkurentske nam zemlje u\u010dinile da privuku investicije u autoindustriju. Radi se prvenstveno o njema\u010dkoj autoindustriji, a razlozi su mahom poznati: blizina tih zemalja Njema\u010dkoj te kvalificirana i jeftina radna snaga. Nikakve tu, naravno, enigme nema. Investitori su zauzvrat dobili olak\u0161ice kroz razna porezna rastere\u0107enja. Me\u0111utim, taj razvojni model je do\u0161ao do proturje\u010dja \u010dije je nadila\u017eenje prili\u010dan izazov. Jo\u0161 je pro\u0161log ljeta Financial Times<\/em> objavio pri\u010du<\/a> o mogu\u0107em krahu takvog razvojnog modela u centralnoj Europi. Naime, po\u010delo je nedostajati tih jeftinih radnika na kojima se zasnivao.<\/p>\n\n\n\n

Kako je kapital do\u0161ao na istok u potrazi za jeftinim radnicima tako su radnici oti\u0161li zapad u potrazi za ve\u0107im pla\u0107ama. Nedostatak radnika, tj. smanjenje pritiska rezervne armije rada, “osokolio” je sindikate te je u pro\u0161lih godinu dana zabilje\u017een niz \u0161trajkova u kojima je radni\u0161tvo odnijelo pobjedu te si priskrbilo ve\u0107e pla\u0107e. Pogotovo u Slova\u010dkoj i Ma\u0111arskoj<\/a>. I sad su vlasnici kapitala pred dilemom: dodatno ulo\u017eiti u automatizaciju kako bi se smanjio broj radnika i samim tim pritisak na pla\u0107e ili relocirati proizvodnju dalje na istok? O tome, barem prema onome \u0161to doznajemo iz Jutarnjeg lista, nije bilo rije\u010di na skupu.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska kao R&D centar?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

I tu dolazimo do prvog neobi\u010dnog koraka u argumentaciji nove industrijske strategije. Iako je Rimac izda\u0161no spominjao te zemlje u okru\u017eenju kao ogledne primjere, ono \u0161to on u svojim mjerama nudi ne oslanja se na taj model. Iako se to u samom \u010dlanku eksplicitno ne spominje, Rimac se ne zala\u017ee za privla\u010denje giganata poput Audija ili Volkswagena ve\u0107 za podr\u0161ku kompanijama poput njegove. On zapravo sanja o tome da Hrvatska postane R&D centar autoindustrije. To je vidljivo iz mjera koje se zala\u017eu za lak\u0161i uvoz stranih in\u017eenjera. Recimo, dr\u017eava bi tim in\u017eenjerima trebala rije\u0161iti stambeno pitanje, posao za bra\u010dnog partnera\/icu i \u0161kolu na engleskom jeziku za djecu. Dakle, za razliku od strategije Ma\u0111arske ili Slova\u010dke, mi ne bi trebali nuditi vlastitu jeftinu radnu snagu ve\u0107 subvencionirati uvoz skupe radne snage. Ovakav industrijski model na periferiji jo\u0161 nismo vidjeli. Ali je primjeren samoj Rim\u010devoj firmi.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, Rimac se zala\u017ee i za “proizvodnju” kvalitetne doma\u0107e radne snage, \u0161to bi se trebalo dogoditi prilagodbom i modernizacijom obrazovnog sustava. Ni\u0161ta novo, to su radili i komunisti kad su otvorili Metalur\u0161ki fakultet u Sisku. Ima tu jo\u0161 niz mjera, sasvim primjerenih izradi industrijske strategije kao \u0161to su otvaranje instituta za umjetnu inteligenciju, izgradnja infrastrukture i sli\u010dno. Porezne olak\u0161ice, smatra Rimac, trebale bi se davati kompanijama orijentiranima R&D-u. Dakle, kao \u0161to smo napomenuli, Hrvatska bi trebala postati centar inovacija u autoindustriji. Koliko bi sve to ko\u0161talo, kako bi se financiralo, koja bi bila fiskalna cijena, bi li se kosila s mastri\u0161kim pravilima, ni\u0161ta od toga nismo uspjeli doznati iz \u010dlanka. <\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to znamo jest da nikad nismo vidjeli slu\u010daj u kojem periferna zemlja postane centar inovacija u nekoj industriji. Ili da se R&D uop\u0107e “autsorsa” kao takav. Sigurno je da su posrijedi velike promjene u autoindustriji koje je Rimac pojasnio i da definitivno u tom periodu ima prostora za manje tvrtke i tehnolo\u0161ke startupove za inovativne i profitabilne intervencije, ali te\u0161ko je vidjeti kako se na tome mo\u017ee graditi industrijska strategija. Zato se \u010dini da je ova Rim\u010deva intervencija u prvom redu poziv dr\u017eavi da pomogne kompanijama poput njegove. I \u010dini se da on stvarno vjeruje da se na tome mo\u017ee sazdati industrijski uzlet. <\/p>\n\n\n\n

Ako ni\u0161ta drugo, barem smo do\u0161li do toga da poster boy<\/em> hrvatskog kapitalizma izjavi sljede\u0107e: “Dr\u017eava mora prvo odrediti u kojem smjeru \u017eeli i\u0107i, koje industrije imati i onda raditi proaktivno.” Sada prava rasprava mo\u017ee po\u010deti. S onu stranu debilnih mantranja o borbi poduzetnika i uhljeba kao temelju ekonomije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvomajsku naslovnicu Jutarnjeg lista krasila je figura poduzetnika Mate Rimca i njegova ponuda Vladi. Naime, Rimac nudi svojevrsnu novu industrijsku strategiju i predla\u017ee 19 mjera u tom smjeru. A naslovnicu je ovaj put zaslu\u017eio jer se radilo o izlaganju koje je odr\u017eao na skupu naziva “Croatia E-mobility Forum”. Organizatori skupa su bili Ameri\u010dka gospodarska komora […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":27732,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,199,136],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-27730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-industrija","tag-infrastruktura","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27730"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27730\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27749,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27730\/revisions\/27749"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27732"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27730"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27730"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27730"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27730"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}