Sustav primarne zdravstvene za\u0161tite u Sloveniji se nalazi u velikim problemima. Lije\u010dnika ionako nedostaje, a mnogi u obliku pobune prijete otkazom. Iako je dijelom rije\u010d o spontanoj pobuni, sindikat ju nastoji iskoristiti za prvi korak ka privatizaciji.<\/p>\n\n\n\n
Nevolje u slovenskom zdravstvenom sustavu posljednjih su mjeseci po\u010dele klju\u010dati, i ako se u Ministarstvu zdravstva u narednim tjednima ne uspije prona\u0107i u\u010dinkovito rje\u0161enje, stanje \u0107e se najkasnije do lipnja sna\u017eno zao\u0161triti. Diljem dr\u017eave obiteljskim je lije\u010dnicima prekipjelo te su siti politi\u010dkih obe\u0107anja koja na kraju ne dovode do konkretnog rje\u0161enja njihove preoptere\u0107enosti. Zbog toga je jo\u0161 po\u010detkom godine skupina od 24 lije\u010dnika iz Kranja najavila da \u0107e, ako se stanje smjesta ne popravi, u lipnju napustiti radni odnos. To\u010dnije, ve\u0107 su dali otkaz i njihovi otkazni rokovi teku, a zbog kori\u0161tenja nagomilanog dopusta situacija \u0107e se sna\u017eno zao\u0161triti ve\u0107 u maju. <\/p>\n\n\n\n
\u0160to za kranjski dom zdravlja zna\u010di prijetnja gubitka \u010dak 24 od sve skupa 34 obiteljska lije\u010dnika? U najcrnjem bi scenariju bez lije\u010dnika op\u0107e medicine ostalo 50.000 ljudi, dok bi dom zdravlja, ovisno o danu, radio s 5 do 18 zatvorenih ambulanti. Mjere za ubla\u017eavanje tog crnog scenarija predvi\u0111aju da bi se preostali lije\u010dnici uglavnom bavili akutnim stanjima, dok bi kroni\u010dni bolesnici bili izlo\u017eeni jo\u0161 du\u017eim listama \u010dekanja, koje ve\u0107 sada predstavljaju jedan od najve\u0107ih problema. Za sli\u010dne radikalne poteze odlu\u010dili su se i drugi obiteljski lije\u010dnici u dr\u017eavi. U Celju su zasad zamrznuli otkaze zbog obe\u0107anja ministarstva zdravstva, a otkaze najavljuju i u Slovenj Gradcu, Ptuju, Mariboru i drugdje. Dakle, radi se o prijete\u0107oj zdravstvenoj krizi nacionalnih razmjera, koja u crnom scenariju zna\u010di postepenu razgradnju primarnog zdravstva u dr\u017eavi. Valja postaviti niz pitanja: kako je do te krize do\u0161lo, koji su zahtjevi obiteljskih lije\u010dnika, tko su glavni akteri ove pri\u010de i na koji na\u010din privatizacijski apetiti uvijek iznova poku\u0161avaju iskoristiti krize ove vrste?<\/p>\n\n\n\n
Preoptere\u0107enost je najve\u0107i problem s kojim se suo\u010davaju obiteljski lije\u010dnici, a uzrokuje ju prevelik broj pacijenata po pojedinom lije\u010dniku. Kratko vrijeme koje lije\u010dnicima stoji na raspolaganju dodatno je umanjeno opse\u017enom administracijom koju moraju ispunjavati u skladu sa zahtjevima Zavoda za zdravstveno osiguranje Slovenije (ZZZS). Primjerice, tek nedavno je bila promijenjena odluka prema kojoj je sam lije\u010dnik morao ra\u010dunati koji je dom zdravlja za pacijenta najbli\u017ei i na temelju tog odobravati isplatu putnih tro\u0161kova. Zbog toga sve vi\u0161e lije\u010dnika pregorijeva, sve su \u010de\u0161\u0107e odsutnosti zbog bolovanja, a posljedi\u010dno je sve ve\u0107e i optere\u0107enje ostalih lije\u010dnika. <\/p>\n\n\n\n
Prema grubim procjenama zadnjih je godina zbog sli\u010dnih problema dr\u017eavu ve\u0107 napustilo oko 300 lije\u010dnika i 600 medicinskih sestara koji u Austriji ili Njema\u010dkoj za prili\u010dno ve\u0107e pla\u0107e nalaze poslove s boljim radnim uvjetima. Natprosje\u010dnu optere\u0107enost potvr\u0111uju i usporedbe s drugim europskim dr\u017eavama. Naime, izdaci za zdravstvo su u Sloveniji za deset postoji ni\u017ei od europskog prosjeka, zaposleno je pribli\u017eno 20 posto manje lije\u010dnika, a u jednakom obimu manjka i bolni\u010dkih postelja. Unato\u010d tome broj zdravstvenih pregleda po stanovniku iznad je europskog prosjeka. Da zaklju\u010dimo \u2013 zdravstvo ima premalo novca i premalo lije\u010dnika koji rade natprosje\u010dno puno. Tako su svi kranjski lije\u010dnici u svojim otkazima napisali: “Otkaz dajem zbog pritiska ZZZS te optere\u0107enja iznad norme i standarda plave knjige te zbog uvjeta rada koji onemogu\u0107avaju ispunjavanje temeljnog poslanstva lije\u010dni\u010dke struke.”<\/p>\n\n\n\n
Da su obiteljski lije\u010dnici preoptere\u0107eni ne spori (gotovo) nitko, a o tome koji su stvarni motivi otpora lije\u010dnika, uistinu bolji radni uvjeti ili poplo\u010davanje privatizacijske putanje zdravstva, mi\u0161ljenja su podijeljena. Osvrnimo se prvo na one koji sumnjaju u preoptere\u0107enost, a to je u prvom redu ZZZS, koji se u tuma\u010denju jednih te istih statisti\u010dkih podataka izrazito razlikuje o lije\u010dni\u010dke komore i sindikata zdravstva. Dok iz osiguranja tvrde da lije\u010dnik na pacijenta izdvoji 13 minuta, drugi tvrde da to vrijeme nije du\u017ee od 7 minuta. Sindikati i komora pritom navode da Zavod za osiguranje u svoju statistiku ura\u010dunava i lije\u010dnike koji su na bolovanju, porodiljnom, one koji rade na hitnoj itd., \u010dime dolazi do takvog iskrivljivanja podataka. Na sli\u010dan na\u010din Zavod operira i kada se radi o statistici vezanoj uz broj pacijenata koji otpadaju na pojedinog lije\u010dnika, zbog \u010dega se \u010dini da je optere\u0107enost lije\u010dnika manja nego stvarno jest. <\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica je da se lije\u010dnici diljem dr\u017eave ne suo\u010davaju s jednakim problemima, negdje su i manje optere\u0107eni, no pritom je na umu potrebno imati dvije stvari. Pacijentovo zakonski zagarantirano pravo na izbor osobnog lije\u010dnika i lije\u010dnikovo pravo na slobodu izbora radnog mjesta. Dakle, problem podru\u010dja gdje kroni\u010dno manjka lije\u010dnika nije mogu\u0107e urediti administrativnim premje\u0161tanjem lije\u010dnika i pacijenata. U prvom se redu radi o kadrovskoj krizi koju nije mogu\u0107e rije\u0161iti preko no\u0107i, tim vi\u0161e \u0161to je obiteljska medicina zbog svih navedenih problema trenutno za mlade lije\u010dnike izrazito neprivla\u010dno usmjerenje. Kriti\u010dnu va\u017enost podru\u010dja primarne skrbi rasvjetljuju podaci studije iz 2012. godine koju navode u sindikatu obiteljskih lije\u010dnika \u2013 svaki dodatni obiteljski lije\u010dnik na 10.000 stanovnika smanjuje smrtnost i tro\u0161kove hospitalizacije za 6 do 10 posto. <\/p>\n\n\n\n
Sada ministar zdravstva obiteljskim lije\u010dnicima obe\u0107ava da \u0107e po novome mo\u0107i odbijati nove bolesnike ve\u0107 pri dosegnutih 1.895, iako se Zavod za zdravstveno osiguranje s time ne sla\u017ee. Po mi\u0161ljenju Zavoda takvo sni\u017eenje nije mogu\u0107e te bi granica trebala ostati na postoje\u0107em dr\u017eavnom prosjeku, tj. 2.417 pacijenata na jednog lije\u010dnika. Konkretno, da bi predlo\u017eena promjena bila primijenjena, u dr\u017eavi bi naime trebali 300 dodatnih lije\u010dnika, koji trenutno ne postoje. Sude\u0107i po ministrovim prvim reakcijama, vlada bi mogla nalo\u017eiti ZZZS-u prihva\u0107anje te odluke, iako bi u tom slu\u010daju bez lije\u010dnika o\u010dito jo\u0161 uvijek ostalo prili\u010dno puno ljudi jer ta administrativna mjera, unato\u010d rastere\u0107enju starih, nove lije\u010dnike ne\u0107e stvoriti. Su\u0161tina problema tako ostaje kadrovska kriza, te je ona temelj kako preoptere\u0107enosti lije\u010dnika tako i predugih lista \u010dekanja u zdravstvu. <\/p>\n\n\n\n
Po tom pitanju su se neki mediji oglasili uz prigovor da pobuna obiteljskih lije\u010dnika uop\u0107e nije spontana, ve\u0107 da je u pozadini rije\u010d o pokusu privatizacije zdravstva. Osnova za ove optu\u017ebe je elektronska po\u0161ta koju je predsjednik sindikata obiteljskih lije\u010dnika svojim \u010dlanovima uputio jo\u0161 krajem 2017. godine. U njoj \u010dlanstvu poja\u0161njava da, sude\u0107i po tuma\u010denju inspektorata za zdravstvo, lije\u010dnici umjesto kao javni slu\u017ebenici sa zdravstvenim zavodima mogu i sklapati ugovore kao samostalni poduzetnici ili kao dru\u0161tva s ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u. Prelazak lije\u010dnika u privatnike dovodi do toga da se lije\u010dnici prije ili kasnije moraju po\u010deti i pona\u0161ati kao poduzetnici, a pacijenti tada postaju samo klijenti. Dok se ranije radilo o preoptere\u0107enosti javnog slu\u017ebenika na fiksnoj pla\u0107i, sada se radi o prilici privatnika za dodatnom zaradom. Povratno, odljev te vrste one koji opstaju u javnom sektoru stavlja u jo\u0161 te\u017ei polo\u017eaj, a zdravstvo de facto<\/em> postaje sve manje univerzalno.<\/p>\n\n\n\n Recentno istra\u017eivanje lije\u010dni\u010dke komore me\u0111u 600 slovenskih lije\u010dnika pokazalo je da ih prilikom rada u najve\u0107oj mjeri smeta manjak vremena za pacijente (45 posto anketiranih), vi\u0161e od tre\u0107ine smeta pretjerana administracija, a manje od dva posto preniska pla\u0107a. \u010cinjenica je da lije\u010dni\u010dka pla\u0107a u Sloveniji omogu\u0107ava vi\u0161e nego dostojno pre\u017eivljavanje te da ve\u0107 sada tre\u0107ina svih lije\u010dnika spada u najvi\u0161i, 57. platni razred. U praksi to zna\u010di tek 4.000 eura bruto osnovne pla\u0107e, no zbog brojnih prekovremenih sati lije\u010dni\u010dke se pla\u0107e nalaze u samom vrhu me\u0111u javnim slu\u017ebenicima i dose\u017eu \u010dak i 16.000 eura bruto. Unato\u010d tome \u0161to za lije\u010dnike pla\u0107a, kako subjektivno tako i objektivno, nije ni pribli\u017eno najve\u0107i problem, sindikati zdravstva i lije\u010dni\u010dka komora ustrajno ju navode kao jedan od glavnih pregovara\u010dkih zahtjeva. <\/p>\n\n\n\n Naime, oni i jo\u0161 ne\u0161to drugih reprezentativnih lije\u010dni\u010dkih organizacija nastoje lije\u010dnike isklju\u010diti iz platnog sustava javnih slu\u017ebenika, kamo od 2008. godine pripada oko 160.000 zaposlenih (u\u010ditelji, vatrogasci, policajci, suci, slu\u017ebenici itd.). U praksi bi to zna\u010dilo ukidanje platne skale, koja sada zavr\u0161ava 57. platnim razredom. Dugogodi\u0161nji vo\u0111a sindikata zdravstva pritom rado navodi da sustav kakav postoji u Sloveniji nema niti Rumunjska. Rumunjski lije\u010dnici, po njegovim tvrdnjama, sada uz de\u017eurstva mogu zaraditi i do 4.000 eura mjese\u010dno, a kada bi slovenski lije\u010dnik htio imati takvu zaradu, morao bi imati bruto mjese\u010dnu osnovnu pla\u0107u koja bi bila znatno vi\u0161a od trenutne pla\u0107e predsjednika vlade, republike ili dr\u017eavnog parlamenta. Drugim rije\u010dima, jedinstveni platni sustav takve pla\u0107e uop\u0107e ne omogu\u0107ava, zbog \u010dega sindikat i komora u\u010destalo pozivaju vladu da lije\u010dnike izuzme iz tog sustava. <\/p>\n\n\n\n Dosad se to nije dogodilo i najvjerojatnije se ni ne\u0107e dogoditi jer jedinstveni platni sistem naime mo\u017ee funkcionirati samo jedinstveno i bez iznimki, \u010dega je svaka vlada potpuno svjesna \u2013 kada bi popustili lije\u010dnicima, za o\u010dekivati bi bilo da se oglase i suci, a na kraju krajeva, za\u0161to policajci, vatrogasci i u\u010ditelji ne bi bili samostalni poduzetnici?! Pragmati\u010dne realpoliti\u010dke \u010dinjenice te vrste sistem dr\u017ee na okupu, dok privatizacijska talasanja, koja u odre\u0111enoj mjeri nedvojbeno zna\u010de izlazak iz tog sistema, u stvarnosti ne odra\u017eavaju volju ve\u0107ine lije\u010dnika (kako smo vidjeli, s pla\u0107om je ve\u0107ina ve\u0107 zadovoljna). U \u010dije ime onda progovaraju sindikat i komora kada to zahtijevaju? <\/p>\n\n\n\n Naravno, u ime onih koji zara\u0111uju najvi\u0161e, kojima vi\u0161e nego dostojno pre\u017eivljavanje nije dovoljno. Tako krovni sindikat i komora razrje\u0161avanje radni\u010dke problematike lije\u010dnika vide prije svega kroz njihovu mogu\u0107nost prelaska s radni\u010dke strane na stranu kapitala. Da umjesto javnih slu\u017ebenika budu privatni vlasnici, u skladu s principom da je tek privatno zdravstvo istinski \u010duvar i garancija javnoga zdravstva. Simptomati\u010dna je izjava lije\u010dni\u010dke komore da “nije va\u017eno u kakvom se radnopravnom statusu nalazi pojedini lije\u010dnik, ve\u0107 radi li svoj posao stru\u010dno i za pacijenta sigurno”. Pogre\u0161no! Itekako je va\u017eno kakav radnopravni status lije\u010dnik ima, jer to na kraju odre\u0111uje ho\u0107e li uop\u0107e i u kojoj \u0107e mjeri zdravstvo biti javno i univerzalno dostupno dobro i time vrijednost, a kada postaje pravo i privilegija onih koji imaju dovoljno novca da si ga uop\u0107e mogu priu\u0161titi, dok su oni koji to ne mogu sami za to krivi.<\/p>\n\n\n\n Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sustav primarne zdravstvene za\u0161tite u Sloveniji se nalazi u velikim problemima. Lije\u010dnika ionako nedostaje, a mnogi u obliku pobune prijete otkazom. Iako je dijelom rije\u010d o spontanoj pobuni, sindikat ju nastoji iskoristiti za prvi korak ka privatizaciji. Nevolje u slovenskom zdravstvenom sustavu posljednjih su mjeseci po\u010dele klju\u010dati, i ako se u Ministarstvu zdravstva u narednim […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":27726,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[51,435],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-27724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-privatizacija","tag-zdravstvo","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27724"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27724\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27729,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27724\/revisions\/27729"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27724"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=27724"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=27724"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=27724"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=27724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Sindikat kao budu\u0107a udruga poslodavaca<\/strong><\/h2>\n\n\n\n